Vijeće Europe nije izgubilo na svojoj važnosti, rekao je u petak u Helsingoru danski premijer Lars Lokke Rasmussen, koji želi da se najstarija europska organizacija nastavi razvijati i ostane “snažna i relevantna” i u budućnosti.

Rasmussen je govorio na početku sjednice Odbora ministara Vijeća Europe na kojoj bi Danska trebala predati predsjedanje Hrvatskoj na razdoblje od sljedećih šest mjeseci. Danska je preuzela predsjedništvo Odbora ministara u studenome prošle godine.

“Kao jedna od deset zemalja utemeljiteljica organizacije, Danska je uvijek čvrsto podupirala Vijeće Europe. Mi želimo da se Vijeće razvija i zadrži svoju relevantnost u budućnosti”, rekao je danski premijer na početku sjednice, obraćajući se ministrima vanjskih poslova i predstavnicima 47 zemalja VE, među kojima je i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić..

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Bilo je zamišljeno kao organizacija koja će nakon razaranja i neprijateljstava Drugog svjetskog rata omogućiti suradnju država. Danas međutim postoji dojam da organizacija pomalo gubi na svojoj važnosti jer su oči političara i javnosti više okrenute Europskoj uniji.

“Ovaj sastank označava kraj danskog predsjedanja odborom ministara… Bila je privilegija predsjedati ovim važnim tijelom. Veselimo se daljnjoj suradnji kako bi se osiguralo snažno i relevantno Vijeće Europe i u budućnosti”, istaknuo je Rasmussen.

Danski je premijer govorio o danskim prioritetima i rezultatima šestomjesečnog predsjedanja,  staknuvši prije svega donošenje Kopenhaške deklaracije u travnju gdje je ključni cilj reforma europskog sustava zaštite ljudskih prava.

“Vrlo sam zadovoljan da smo u travnju na konferenciji u Kopenhagenu usvojili za svih 47 zemalja važan politički dokument, Kopenhašku deklaraciju o nastavku reforme europskog sustava ljudskih prava”, rekao je, dodajući da su danas zaštita i promocija ključnih vrijednosti Europe  – a među njima su na prvom mjestu ljudska prava  – “potrebne više nego ikad”.

Reforma europskog sustava ljudskih prava dovest će, smatra danski premijer, do fokusiranijeg, uravnoteženijeg i učinkovitijeg sustava, na dobro više od 800 milijuna Europljana. On pritom naglašava da je primarna odgovornost za osiguranje zaštite ljudskih prava na vladama, parlamentima i sudovima u zemljama članicama.

Nakon govora danskog šefa vlade, ministri na zatvorenom sastanku razgovaraju o demokratskoj sigurnosti, budućnosti Vijeća Europe, konfliktima na Starom kontinentu te suradnji između VE i Europske unije, kojom će Hrvatska predsjedati u prvoj polovici 2020.

Potom će danski premijer na sljedećih pola godine predati predsjedanje hrvatskoj šefici dioplomacije koja će u tom razdoblju obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara i u tom svojstvu predstavljati organizaciju.

Pejčinović Burić će na skupu predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja a to su borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave i zaštita kulturne baštine i kulturne rute. Očekuje se da bi mogla imati i nekoliko bilateralnih susreta.