Zastupnici u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić i Jozo Radoš u subotu su na konferenciji za novinare u Rijeci izvijestili da je, njihovom inicijativom, a na poticaj Luke Rijeka, u Europskom parlamentu prihvaćen amandman kojim se Rijeka, odnosno njena luka priključuju postojećem koridoru Baltik-Jadran.

Time se, rečeno je, otvaraju mogućnosti za moderniziranje prometne infrastrukture od Rijeke prema Sloveniji, gdje bi bio spoj s koridorom.

Jozo Radoš je kazao da je, kao član parlamentarnog Odbora za promet, pokrenuo proceduru usvajanja tog amandmana o priključku Rijeke na koridor.

Nakon usvajanja tog amandmana, priključenje Rijeke na koridor je postalo službeni stav Europskog parlamenta, rekao je.

Pokrenut je i postupak izglasavanja amandmana o snažnijem uključenju Europske komisije u rješavanje međudržavnih nesuglasica, u slučajevima u kojima države nemaju sukladne interese vezane uz prometne koridore i time povezanu logistiku, naveo je.

Obavljeni posao hrvatskih europarlamentaraca signal je hrvatskoj Vladi da pokrene inicijativu da priključenje koridoru postane i službeni stav Europske komisije te da iz izdašnih europskih fondova financira modernizacija željezničke pruge Rijeka-Pivka u Sloveniji. Za taj postupak se ne mora čekati službena odluka Europske komisije o priključenju Rijeke koridoru, naveo je Radoš.

Ivan Jakovčić je kazao da je sad potez na hrvatskoj Vladi da osigura uređenje prometne infrastrukture prema Sloveniji, zajedno sa Europskom komisijom, Slovenijom i vladama drugih zemalja kojima je to u interesu. Uvjeren sam da je to izvedivo u odnosima koje danas imamo u Europi, kazao je Jakovčić.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić naveo je da je sadašnjom prugom od Rijeke do Pivke moguće prevoziti teret do težine od 20 tona po osovini, a na ostatku tog koridora 22,5 tona, a to znači manju mogućnost krcanja vagona i manju konkurentnost riječke luke. Stoga je Luka Rijeka preko europskih parlamentaraca i pokrenula postupak priključenja na koridor, što bi omogućilo financiranje moderniziranja pruge, istaknuo je.

Na novinarsko pitanje znači li priključenje koridoru samo mogućnost za uređenje željeznice ili bi se, na isti način, moglo pokrenuti pitanje izgradnje autoceste u Sloveniji, od granice s Hrvatskom do Postojne, Radoš je odgovorio da se prometni koridor smatra integralnim, što uključuje sve vidove prometa, ali uz nastojanje povećanja udjela željezničkog prometa.

Koridor Baltik-Jadran povezuje luke Szczecin i  Gdansk u Poljskoj, preko cijele Poljske, potom Češke, Slovačke, Austrije i Slovenije, s jadranskim lukama Koper, Trst, Venecija i Ravenna.

Komentiraj


FOTO:Slavko Midzor/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.