Tridesetak radnika “Dalmacijavina” okupilo su se u srijedu ujutro pred nekadašnjom zgradom te tvrtke u splitskoj trajektnoj luci gdje su održali kratki prosvjed tražeći nagodbu sa državom kako bi ih se obeštetilo za zgradu, a veliki prosvjed najavili su pred Vladom u četvrtak na Markovom trgu u Zagrebu.

Predstavnik Nezavisnog sindikata “Dalmacijavina” Lukica Bucat objasnio je novinarima kako su se radnici okupili ispred zgrade koja im je prije stečaja oduzeta, a “Dalmacijavino” nije dobilo naknadu za tu oduzetu imovinu. Radnici se kroz stečajni postupak, koji traje već petu godinu, nisu uspjeli naplatiti, a najvjerojatnije ni neće naplatiti svoja radnička potraživanja, drži Bucat i dodaje da traže nagodbu s državom kako bi se obeštetili za zgradu u trajektnoj luci, odnosno da država ostavi sredstva od kupovnine zgrade kako bi se radnike obeštetilo.
“Sutra idemo i u Zagreb na Markov trg, a to sve zato što još od prodaje ‘Dalmacijavina’ pokušavamo stupiti u kontakt sa Ministarstvom financija, s Vladom RH, te predsjednicom, ali nikako ne dobivamo pozitivan odgovor, kao ni poziv za sastanak. U Poreznoj i Carinskoj upravi u Zagrebu smo prije nekoliko dana iznijeli svoja viđenja kako razriješiti ovu mučnu situaciju za radnike, međutim nakon toga nemamo neki konkretan odgovor što se događa i dogovara li se nešto u Zagrebu, te misli li nas netko primiti. Zato smo prisiljeni ponovno organizirati prosvjed, pa sutra ujutro sa tri autobusa krećemo prema Zagrebu”, najavio je Bucat.
Nekadašnja radnica “Dalmacijavina”, a sada umirovljenica Mila Palada kazala je da se nada, ako bude pravde, da će radnici dobiti bar dio novca kojeg im duguje država zato što su cijeli svoj životni vijek proveli u toj tvrtki. “Tu smo radili i ulagali u druge pogone u Sjevernoj luci, u Drnišu, ali i drugim mjestima. No, država nam je sve oduzela, a nije nam ništa dala”, kazala je Palada.
Marija Pjevac je novinarima otkrila da su u posjedu ugovora po kojem je “Dalmacijavino” kupilo svoju zgradu i skladište od luke, kao i da su u nju ulagali sve do 70-ih godina prošlog stoljeća. Istaknula je da se od 1997. pojavljuje Zakon o pomorskom dobru zbog kojeg im država kaže da su na pomorskom dobru. Od nadležnih u Ministarstvu financija traže dogovor oko nagodbe jer je novac od kupovine svih objekata i nekretnina te tvrtke položen na Trgovački sud.
“Ne tražimo da nam se nešto daruje već da nam se vrati naše jer smo s malim plaćama ulagali u objekte i oni su svi naši. Zgrada ‘Dalmacijavina’ je u vlasništvu radnika ‘Dalmacijavina’ i oni polažu pravo na zgradu u trajektnoj luci”, poručila je Pjevac.
Sa svojim nekadašnjim kolegama sutra rano ujutro put Zagreba na prosvjed pred Vladu krenut će i Stipan Kamber koji sramotom smatra cijelu tu situaciju u kojoj se u pet godina ništa nije dogodilo, samo je dio radnika, kako je rekao, preminuo, a dio se razbolio. Smeta ga što država u slučaju neplaćanja nekog računa odmah šalje ovrhu, a kada je sama dužna radnicima “onda nikome ništa”.
“Dalmacijavino” je prije stečaja 2012. imalo petstotinjak radnika kojima država do danas u prosjeku duguje oko 150 tisuća kuna. Stečaj traje već pet godina, a 2015. prodala imovina stečajnog dužnika, te je novi vlasnik postao Luka Zadro koji je osnovao novu tvrtku sa sjedištem u Drnišu. Radnici su otvaranjem stečaja svi ostali bez posla, no nastavkom proizvodnje 230 radnika je nastavilo s poslom. U novoj tvrtki je zaposleno stotinjak radnika. Unatoč svim lokacijama koje je “Dalmacijavino” imalo u Hvaru, Drnišu, Zagrebu, Velikoj Gorici i Splitu radnici nisu uspjeli naplatiti svoje priznate tražbine u stečaju, a priznato im je šest neisplaćenih plaća prije otvaranja stečaja i otpremnine po kolektivnom ugovoru. Od Agencije za radnička potraživanja radnici su do sada dobili tek deset posto te se ne mogu naplatiti za iznos od 62 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.