RADA BORIĆ: ‘Besmislena je rasprava o Titovu trgu dok dio Zagrepčana živi na rubu siromaštva’

Predsjednica Odbor za imenovanja ulica i trgova Grada Zagreba objašnjava zašto se na zadnjoj sjednici nije razgovaralo o vraćanju imena Trga maršala Tita te demantira glasine o bježanju platforme Možemo! od ideologije

Nakon burne sjednice Gradske skupštine na kojoj je opozicija napadala gradonačelnika Tomaševića svim oružjem zbog novog sustava prikupljanja otpada, smrada koji se širi s Jakuševca i kredita od 240 milijuna eura koji je podigla nova gradska vlast kako bi pokrila dugove Holdinga, prošloga tjedna nastavio se rad po odborima. Između ostalih, zasjedao je Odbor za imenovanja ulica i trgova, čija je predsjednica Rada Borić, članica Kluba zeleno-lijeve koalicije Možemo! i potpredsjednica Nove ljevice. Na Odboru se nije raspravljalo o vraćanju imena Trgu maršala Tita, što je bio prijedlog SDP-a još iz doba dok je predsjednik Gradske organizacije bio Viktor Gotovac, već o uvrštavanju imena Josipa Broza Tita u Fond imena.

Prošloga tjedna gradonačelnik Tomašević predstavio je i novi proračun za 2023. godinu, težak 16,6 milijardi kuna. Planira se povećanje povlačenja sredstava iz fondova EU-a na 1,2 milijarde kuna. Od toga će se u kapitalne objekte uložiti 778 milijuna kuna, tri puta više nego 2020., a najveći projekt koji će započeti iduće godine je onaj Gradske knjižnice u bivšem Paromlinu, koji će koštati 500 milijuna kuna. Ulaganja u kulturu porast će osam posto, planira se i rekonstrukcija Doma sportova vrijedna 150 milijuna kuna, stiže i novih 65 autobusa ZET-a, izgradnja tramvajske pruge u Heinzelovoj, 23 kilometra biciklističke staze, završetak obnove XII. gimnazije, obnova četiriju škola i izgradnja 16 vrtića. Dakle, krupan zalogaj za novu gradsku vlast.

Dugogodišnja aktivistkinja i direktorica Centra za ženske studije Rada Borić, bivša članica i potpredsjednica Europskog ženskog lobija, uvrštena je na listu časopisa Forbes među sedam najutjecajnijih feministkinja svijeta. Iako je na posljednjim parlamentarnim izborima izabrana u Hrvatski sabor, po vlastitom izboru prepustila je svoje zastupničko mjesto Ivani Kekin, novoj predsjednici Nove ljevice, te se na iznenađenje mnogih vratila u Skupštinu Grada Zagreba, gdje nakon posljednjih izbora platforma Možemo! ima uvjerljivu većinu. Međutim, nakon godinu dana vlasti mnogi su njihovi birači razočarani brzinom i načinom rješavanja nagomilanih problema koje su naslijedili u Gradu Zagrebu, a osobito pitanjem zbrinjavanja otpada. O politici i problemima aktualne gradske vlasti Rada Borić govorila je za Nacional.

NACIONAL: Prošloga tjedna Odbor za imenovanja ulica i trgova grada Zagreba nije raspravio prijedlog SDP-a za povratak imena Trga maršala Tita. Zašto? Zar se bojite da će vas opozicija prozvati jugonostalgičarima i komunistima? Pa to o vama ionako govore…

Upravo sam to htjela prvo i reći – mi se zaista ne bojimo toga kako će nas netko etiketirati. Nikada nismo skrivali niti ćemo skrivati svoj antifašizam i nije nam potrebno to dokazivati imenovanjem Trga maršala Tita izvan redovne procedure. Ne može nam se prigovoriti da se paradno pojavljujemo na proslavama antifašističkih obljetnica. Nismo mi jučer krenuli na komemoriranja vezana uz antifašizam ili holokaust. Mi smo bili tamo gdje treba biti – i u Jasenovcu, i u Dotrščini, i na Trnjanskim kresovima na Dan oslobođenja grada Zagreba 8. svibnja. Uostalom, Tomislav Tomašević je prvi gradonačelnik koji je na njima sudjelovao. Zahtjev koji je podnio Viktor Gotovac kao neku vrstu ulaznice u gradsku politiku, jako podsjeća na onaj zbog kojeg smo Trg izgubili. A na tom je zahtjevu svoju koaliciju s pokojnim gradonačelnikom Bandićem istrgovao Gotovčev dobar prijatelj Zlatko Hasanbegović. Podsjećam, za razliku od gospodina Gotovca, onda kada je trebalo ja sam sa svojim kolegama branila taj trg dok je on ispijao kave s istim tim gospodinom Hasanbegovićem.

NACIONAL: Pa koji je onda problem?

Problem s prijedlogom, a Gotovac bi kao pravnik to morao znati, način je na koji je sročen. Naime, u istoj rečenici piše da se traži uvrštavanje imena Josipa Broza Tita u Fond imena, odnosno, preimenovanje trga na sadašnjoj lokaciji Trg Republike Hrvatske. To dvoje nije isto. Postoji procedura, kao i za sve druge prijedloge, a to je da se prvo neko ime treba prihvatiti i uvrstiti u Fond, a kada se odluči o lokaciji, tada prijedlog ide na Skupštinu na izglasavanje.

‘Ua razliku od Viktora Gotovca, onda kada je trebalo, ja sam sa svojim kolegama branila Trg maršala Tita, dok je on ispijao kave sa svojim dobrim prijateljem Zlatkom Hasanbegovićem’

NACIONAL: Dakle, Trg maršala Tita neće biti više isti Trg koji je to bio 70 godina?

To nitko nije rekao. Ako se sjećate, mi smo kao oporba od pokojnog gradonačelnika tražili referendum o promjeni imena Trga, koji je on obećao i nikada nije proveo. Mi se u politici ponašamo drugačije. Mislim da je nedopustivo u vremenima u kojima bi se prvo trebalo pobrinuti da trgovi i ulice budu obnovljeni nakon potresa, baviti se promjenom imena. Dakako, smatramo da Josip Broz Tito kao vođa antifašističkog pokreta zaslužuje svoje mjesto u Zagrebu.

NACIONAL: Kritičari s ljevice smatraju da otkad je postao gradonačelnik, Tomašević bježi od ideologije. Kako to komentirate?

To nije točno. No „ideologija“ platforme Možemo! prije svega je održiva zeleno-lijeva politika. Naši „ideološki temelji“ su jasni, no smatramo da nema smisla dijeliti građane raspravama o imenu trga dok dio njih živi na rubu siromaštva.

NACIONAL: Što je s ulicama koje nose naziv ustaških dužnosnika?

Stigao je prijedlog Documente i Svjetskog židovskog kongresa da se preimenuju neke ulice koje još nose imena pripadnika ustaškog pokreta i dužnosnika NDH. Odluke o tim imenovanjima donesene su u paketu još 1993. godine i sramotno je da do sada nisu promijenjene. Zato tražimo način da nazive tih ulica zamijenimo i vjerujem da ćemo time pokazati svoj stav o tom mračnom razdoblju hrvatske povijesti. Inače, u sjeni prijedloga za promjenu imena Trga Republike Hrvatske, o čemu su pisali svi mediji, ispod radara su prošli neki prijedlozi za promjenu imena poput Masarykove ulice ili Đorđićeve, koje smo odbili. Naravno da svaki građanin i svaka institucija i udruga imaju pravo predlagati, ali Odbor je tu da u skladu sa zakonom, vrijednostima i politikama odlučuje. O svakom prijedlogu Odbora Zaključak donosi Skupština.

NACIONAL: Kako biste ocijenili suradnju SDP-a i Možemo! u Skupštini Grada nakon odlaska Viktora Gotovca s čela zagrebačkog SDP-a? I što je s promjenom koalicijskog sporazuma na kojoj je on inzistirao?

Iskreno, ne znam što je Viktor Gotovac, osim promjene imena Trga maršala Tita, uopće predlagao kako bi ovaj grad bio bolji, pravedniji i socijalno osjetljiviji, tolerantniji prema svima drugačijima i različitima, što je, po meni, suvremeni antifašizam. Suradnja s SDP-om vrlo dobra je i konstruktivna. Redovno se održavaju sastanci na kojima se dogovaraju teme, prijedlozi i zajedničke politike. Što se tiče koalicijskog sporazuma, na čemu je Viktor Gotovac inzistirao, o tome nemam informacije.

‘Suradnja s SDP-om vrlo je dobra i konstruktivna. Što se tiče koalicijskog sporazuma, na čemu je Viktor Gotovac inzistirao, o tome nemam informacije’, rekla je Rada Borić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Jedno od nasljeđa bivšeg gradonačelnika je i njegova grobnica, izgrađena ilegalno na zelenoj površini uz Arkade. Zavod za zaštitu spomenika nije dao dozvolu, a ne daje je niti za izgradnju nadgrobnog spomenika. Mnogi vaši birači zamjeraju gradonačelniku Tomaševiću što je grobnicu dao na raspolaganje obitelji Bandić, „oprao ruke“ i prešutno prihvatio ilegalnu gradnju. Kako to komentirate?

Mislim da upravo i taj primjer pokazuje kako je funkcionirala prijašnja vlast. Odluka o gradnji grobnice na toj površini donesena je prije nas. Naravno da se mi s time ne slažemo, no čekamo pravorijek državnih institucija o tome je li procedura bila legalna ili će trebati premještati pokojnog gradonačelnika na neko drugo mjesto, što nije nešto što priželjkujem iz pijeteta prema obitelji.

NACIONAL: Ivica Lovrić konačno je dobio otkaz u Gradskom poglavarstvu, gdje je sve donedavno primao plaću od 18 tisuća kuna kao savjetnik gradonačelnika iako taj posao nije radio te je javno istupao protiv svog novog šefa. Kako ocjenjujete njegovo političko djelovanje u Skupštini?

Nakon što su završili izbori, činilo mi se da će Stranka BM 365 s pravom nestati s političke scene, jer više je nema ni u Saboru budući da nije prešla izborni prag. Međutim, zaprepašćuje činjenica da se ljudi poput gospodina Lovrića, koji je nedavno aktivirao svoj mandat u Gradskoj skupštini, sada ponašaju kao najveći pravovjernici i borci protiv korupcije. Ne samo on, već i svi ostali iz Bandićeve okoline koji su na razne načine sudjelovali u krajnje netransparentnom vođenju Grada posljednjih 20 godina. Zahvaljujući hrvatskom pravosuđu, koje je sporo i poprilično neučinkovito, mnoge optužnice nikada nisu podignute, a mnogi su slučajevi otišli u zastaru. Na dan kada je s govornice Gradske skupštine gospodin Lovrić „grmio“ protiv korupcije, za malverzacije s Bundekfestom osuđeni su – doduše, na premale kazne – njegovi bivši suradnici. Moram reći da treba imati „debelu kožu“ i praviti se da si vodio Grad u korist svojih sugrađana.

NACIONAL: Tema kojom se naslađuju zastupnici iz HDZ-a i stranke BM 365 je zbrinjavanje otpada i nesnosan smrad koji se širi s Jakuševca. Koliko god da oni bili suodgovorni za takvo stanje, činjenica jest da se smrad pojačao zbog dovoženja biootpada na kompostanu koja za to nije predviđena. Imate li kao koalicijski partneri prijedlog za neko brzo rješenje tog problema, koji bi Tomaševića mogao koštati mandata?

Nemoguće je ne osvrtati se na prošla razdoblja u kojima se trebala osigurati, a nije, infrastruktura za zbrinjavanje otpada. Ako se godinama pogodovalo privatnim tvrtkama znamo u čijem vlasništvu, onda se zatečeno stanje ne može riješiti preko noći. Grad mora i Grad hoće izgraditi svoje kapacitete. Ipak, činjenica jest da se od 1. listopada 27 posto smanjila količina miješanog otpada. Dakle, u nešto više od mjesec dana. Treba se sjetiti kakva je bila vika na samom početku provođenja novog načina prikupljanja otpada. A sada u Centru nemamo kantograd, u četvrtima se mapiraju i prilagođavaju potrebe za odvozom plastike i papira. Problemi jesu, kao što ste rekli, biootpad i plastika koju se odvaja više nego ikada. Što se biootpada tiče, pronađena su neka moguća brza rješenja – kemijska – alge, bakterije ili prekrivanje folijom kako bi se neugodan miris smanjio.

NACIONAL: Ali Tomašević za taj problem zna godinama, kao aktivist se borio za zatvaranje Jakuševca, zar nije imao dovoljno vremena prije nego što je osvojio vlast da osmisli gdje bi to moglo biti?

Lako je osmisliti, mi jesmo došli s idejom kako to riješiti, ali to nije jednostavno, prije svega zbog imovinsko-pravnih odnosa. Isto je i s maksimirskim stadionom. To će potrajati, ali to ćemo riješiti. Kao što smo počeli rješavati sve ono što smo obećali. No i država se treba angažirati oko izgradnje infrastrukture za zbrinjavanje otpada.

NACIONAL: A zašto bi se država angažirala kad HDZ-u odgovara da se pokaže kako je Možemo! nesposoban upravljati gradom?

Država će morati sudjelovati u financiranju tih kapaciteta jer je EU odredio da se do 2035. otpad mora reciklirati najmanje do razine od 65 posto, odnosno, određeni su i novi niži ciljevi za odlaganje mješovitog otpada – 10 posto. Ciljevi do 2020. bili su 50 posto odvajanja i recikliranja komunalnog otpada i smanjenja odlaganja otpada. Država već sada zbog neispunjavanja tih ciljeva plaća penale. Budući da je Grad Zagreb četvrtina države, Vladi mora biti u interesu riješiti taj problem jer inače neće dobiti sredstva iz europskih fondova namijenjenih Zelenim planom iz 2019. Uostalom, nije samo Zagreb problematičan, problematična je većina gradova diljem zemlje.

‘Na dan kada je s govornice Gradske skupštine Ivica Lovrić ‘grmio’ protiv korupcije, za malverzacije s Bundekfestom osuđeni su – doduše, na premale kazne – njegovi bivši suradnici’

NACIONAL: Tomaševiću predbacuju malo previše korektne odnose s Vladom. Je li to politički pragmatizam? Naime, biračko tijelo zeleno-lijeve platforme Možemo! od njega to nije očekivalo.

Kada se Tomaševiću prigovara da ne napada Vladu, prvo treba imati na umu da su zastupnici zeleno-lijeve platforme Možemo! u Saboru vrlo jasni i glasni u svojim kritikama prema Vladi, dapače – često ih predvode. Sjetite se samo njihovih rasprava i presica na temu nepostojeće reforme zdravstva ili afere INAMOL. Spomenut ću samo Sandru Benčić ili Ivanu Kekin – ako one nisu kritične, ne znam tko jest. Neki dan je kolegica Kekin kolegi iz HDZ-a na nacionalnoj televiziji rekla da „fotošopira Vladu“ kada govori o njezinim uspjesima. S druge strane, u gradu Zagrebu većina velikih infrastrukturnih projekata, naravno i obnove, u rukama je Vlade, odnosno Ministarstva graditeljstva i Fonda za obnovu. Zato mislim da gradonačelnik treba biti gradonačelnik i prije svega se brinuti o interesima građanki i građana Zagreba, a za to je suradnja s Vladom nužna.

NACIONAL: Prošloga tjedna predstavljen je i novi gradski proračun za 2023. godinu, težak 16,6 milijardi kuna. Od toga će se u kapitalne objekte uložiti 778 milijuna kuna, a najveći projekt koji će započeti iduće godine je Gradska knjižnica u bivšem Paromlinu, koji će koštati 500 milijuna. To je godinama obećavao i Milan Bandić pa se nije ostvarilo.

Ono što želim prvo istaknuti jest da je ovaj proračun prvi put transparentan do četvrte razine – što do sada nije bio slučaj. Po Zakonu je dovoljno pokazati proračun do druge razine. To znači da će svi naši sugrađani moći vidjeti kako se troši javni novac. A Vlada je državni proračun, koji je bio na trećoj razini, sada spustila na drugu! Točno je da će se iz proračuna, koji u užem smislu iznosi 11,2 milijarde kuna, u kapitalne objekte uložiti tri puta više nego 2020. godine i pri tome, dakako, računamo i na novac iz fondova EU-a, koji prethodna vlast jedva da je povlačila. Jedan od razloga su najvjerojatnije prestroge kontrole EU-a, zbog kojih i nije bilo i nema prostora za koruptivne radnje. Mi smo već dosad povukli više sredstva nego bilo koja gradska vlast. Jedan od takvih kapitalnih projekata koji su se godinama najavljivali je upravo Gradska knjižnica – pred svake izbore Bandić bi se slikao pred poluurušenim Paromlinom i tvrdio da će do kraja mandata taj projekt biti završen, što se, vidljivo je, nikada nije dogodilo. Vjerujemo da ćemo uspjeti povući europski novac i za infrastrukturne projekte kao što je popravak vodovodne mreže, što su nas uvjeravali da nije moguće. Naime, sjećate se da su obveznice od dvije milijarde kuna za popravak vodovodne mreže, za koje se Bandić zadužio u Londonu 2007. i koje dolaze na naplatu 2023., nenamjenski potrošene. Mi ćemo uvijek pažljivo planirati i namjenski ulagati: predvidjeli smo izgradnju prometne infrastrukture, cjelovitu obnovu škola i izgradnju nekoliko novih škola te 16 vrtića. Za kulturu je također predviđeno osam posto više nego prošle godine.

NACIONAL: Cijeloga života bavite se pitanjem ravnopravnosti spolova i borbom protiv nasilja nad ženama. Ima li u gradskom proračunu sluha za te teme?

Za područje promicanja ljudskih prava, prava žena, manjina i osoba s invaliditetom bit će 10 posto više sredstava. Na prošloj sjednici prihvaćen je program rada Povjerenstva za ravnopravnost spolova, Grad je pripremio Strategiju za zaštitu žena od nasilja, a o sadržaju Strategije nekoliko puta smo razgovarali i s dogradonačelnicom Danijelom Dolenec, kojoj je i ta tema bliska. Grad Zagreb ima jedno sklonište za žene i djecu žrtve nasilja, Dom Duga, no autonomna skloništa ne moraju svake godine pisati projekt za sredstva iz Grada, nego im se odobrava trogodišnje financiranje koje mogu obnavljati. Vodit ćemo računa o tome da žene koje su preživjele obiteljsko nasilje imaju prednost prilikom dodjele socijalnih stanova. Jer nakon što žena izađe iz skloništa, obično nema kamo nego ili živjeti s nasilnikom ili se vratiti u svoju primarnu obitelj. Već smo i u ovom periodu osigurali nekoliko stanova za žene koje su preživjele nasilje. Financirat će se i različiti projekti zapošljavanja za te žene, u suradnji s HZZO-om, kako bi žene, posebno iz ranjivih skupina, stekle nove vještine i znanja.

‘Kada se Tomaševiću prigovara da ne napada Vladu, prvo treba imati na umu da su zastupnici zeleno-lijeve platforme Možemo! u Saboru vrlo jasni i glasni u svojim kritikama prema Vladi i često ih predvode’

NACIONAL: Krajem studenoga održat će niz aktivističkih akcija posvećenih borbi protiv nasilja nad ženama, o čemu se radi?

Već godinama djeluje globalni pokret „16 dana aktivizma“, koji traje od 25. studenoga do 10. prosinca, kada se obilježava Dan ljudskih prava. U tom periodu sve udruge s kojima surađujemo, kao i Povjerenstvo, održat će niz zanimljivih programa vezanih uz prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama. U Skupštini ćemo ugostiti predstavnice Ženske sobe i raspravljati o Izvješću o nasilju nad ženama u 2022. Predstavit ćemo 28. kampanju Povjerenstva za ravnopravnost žena „Nevidljive“, o nasilju nad ženama starije životne dobi, s našim ustanovama Zakladom Zajednički put i Duga. Budući da sam regionalna koordinatorica, 25. studenoga predstavit ćemo program ovogodišnje kampanje „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama – Ustajemo za slobodu“, jer se ove godine obilježava 25 godina globalnog pokreta. Bit će niz zanimljivih aktivnosti koje promiču rodnu ravnopravnost.

NACIONAL: Kako ocjenjujete situaciju u Hrvatskoj? Premijer i Vlada nominalno se zalažu za suzbijanje i kažnjavanje obiteljskog nasilja…

Naša kolegica Urša Raukar nedavno je održala slobodni govor na temu tek formalnog zalaganja premijera i Vlade za suzbijanje nasilja, u kojem su citirane izjave premijera na tu temu. Na primjer, na Međunarodni dan žena tvrdio je da su žene temelj politika njegove vlade, a vidimo koliko mu je to u praksi doista važno. Koliko znam, 22. studenoga će biti i rasprava u Saboru vezana uz provedbu Istanbulske konvencije, koju je pripremila Autonomna ženska kuća uz podršku Inicijative zastupnica. Dodatno, tijekom posljednjih sedam godina nije donesena Nacionalna politika/strategija ravnopravnosti spolova, već će se sada donijeti Nacionalni plan, što je u pravnom smislu dokument niže razine o kojemu se, kao i o provedbi, više ne raspravlja u Saboru. Vjerujem da su i Nacionalna politika i provedba Istanbulske „u čekaonici“ zbog „rodnih politika“ kojima se protive desnica i desni birači HDZ-a, iako ni sami ne znaju objasniti što je tu problematično – a to je općeprihvaćena terminologija. Pritom se boje odgovoriti na zahtjeve žena o slobodnom odlučivanju vezanom uz seksualna i reproduktivna prava, tj. pravo na pobačaj. Dakle, Plan po kojemu bi ovo društvo trebalo biti ravnopravnije, za ovu vladu ostaje mrtvo slovo na papiru.

NACIONAL: Prošloga tjedna obilježena je godišnjica pada Vukovara, gdje su silovane mnoge žene. Aktivno ste sudjelovali u pripremama Zakona o žrtvama ratnog zločina silovanja, koji je donesen u vrijeme kada je ministar branitelja bio Fred Matić, a predsjednik Republike Ivo Josipović, koji je tu inicijativu snažno podržao. Kako je s primjenom tog zakona?

Koliko mi je poznato, dolaskom ministra Medveda raspušteno je povjerenstvo koje je radilo procjene na temelju kojih su žene nakon tolikih godina čekanja trebale ostvariti pravo na neveliku financijsku kompenzaciju. Nemamo informacije o tome što se oko provedbe Zakona događa, je li osnovano neko novo Povjerenstvo, ali jedino što znam jest da u gradu Zagrebu i dalje sa ženama koje su preživjele ratna silovanja radi Centar za žene žrtve rata, a odnedavno rade i s novim ranjivim skupinama – a to su žene tražiteljice azila, koje su često žrtve različitih oblika nasilja.

Komentiraj