QI QIANJIN: ‘Pelješki most trebao bi postati model za druge slične projekte u Europskoj uniji’

O značenju Pelješkog mosta za odnose između Hrvatske, Kine i EU-a govori kineski veleposlanik u RH Qi Qianjin koji otkriva i zašto je izgradnja mosta tako visoke kvalitete i unutar svih rokova bila teška misija za kinesku tvrtku China Road and Bridge Corporation

U utorak, 26. srpnja, bit će svečano otvoren Pelješki most, velebna građevina duga 2,4 kilometra, visoka 55 metara, s četiri prometna traka, čija je ukupna vrijednost 526 milijuna eura, od kojih je Hrvatska dobila 80% iz fondova Europske unije. Most je fascinantan građevinski pothvat kineskog konzorcija, predvođenog tvrtkom China Road and Bridge Corporation i završen je gotovo tri mjeseca prije roka. Svečanom otvaranju mosta, kojim će se nakon nekoliko stoljeća spojiti hrvatski teritorij, nazočit će premijer, predsjednik Hrvatskog sabora, ministri i mnogi visoki dužnosnici, a pozvan je i predsjednik Republike Zoran Milanović. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ispričala se zbog nemogućnosti dolaska, a plan je i da se videoporukom uzvanicima obrati kineski premijer Li Keqiang. Za režiju ceremonije zadužen je Krešimir Dolenčić.

O značenju Pelješkog mosta za odnose između Hrvatske, Kine i EU-a tjednik Nacional razgovarao je s kineskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Qi Qianjinom. Po obrazovanju magistar javne uprave, krajem osamdesetih karijeru je započeo u novinskoj agenciji Xinhua. U diplomaciju je ušao ranih devedesetih, a od tada do danas obnašao je različite dužnosti u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova i kineskim veleposlanstvima u Državi Kuvajt, u Stalnoj misiji Narodne Republike Kine pri Ujedinjenim narodima, Državi Izrael, Egiptu i Siriji. Prije nego što je preuzeo dužnost u Hrvatskoj, 2021. radio je na Odjelu za zapadnu Aziju i Sjevernu Afriku u Ministarstvu vanjskih poslova Narodne Republike Kine.

NACIONAL: Na dan izlaska ovog broja tjednika Nacional bit će svečano otvoren Pelješki most. Puno puta ste naglašavali što u simboličnom smislu znači taj most, ali sada kada je završen, što on znači za bilateralne odnose Kine i Hrvatske, osobito u ovom teškom globalnom političkom trenutku?

U ime Veleposlanstva Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj želio bih srdačno čestitati na službenom otvorenju Pelješkog mosta 26. srpnja. Kao što ste rekli, taj most simbolizira dobre odnose između Kine i Hrvatske. Ali on simbolizira i kinesku inicijativu „Jedan pojas, jedan put“, zato što je Pelješki most jedan od infrastrukturnih projekata unutar te platforme. Taj most je važan i kao simbol suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe. To je do sada najveći projekt koji su na ovim prostorima ostvarile kineske tvrtke. Svima je poznato da je teritorij Hrvatske stoljećima bio podijeljen, no zahvaljujući izgradnji ovog mosta, ostvaren je hrvatski san, a to je povezivanje Hrvatske s njenim najjužnijim dijelom, prvi put u povijesti. Osim toga, taj je projekt povezao i srca i misli naših dviju zemalja jer su mnogi obični ljudi sudjelovali u njemu i dali svoj doprinos. Službeno otvaranje Pelješkog mosta promovirat će međusobno političko povjerenje, koordinaciju i suradnju dviju država.

‘Most simbolizira i kinesku inicijativu ‘Jedan pojas, jedan put’ zato što je Pelješki most jedan od infrastrukturnih projekata unutar te platforme’, kaže kineski veleposlanik u Hrvatskoj. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

NACIONAL: Usprkos svemu.

Usprkos svemu. Vjerujem da će ovaj projekt podići razinu suradnje između Kine i Hrvatske na višu razinu. Naš premijer Li Keqiang posjetio je Hrvatsku 2019. i prisustvovao otvaranju gradilišta Pelješkog mosta. On je tada opisao odnose između naših dviju zemalja, rekavši da su snažni i čvrsti poput dijamanta. Uvjeren sam da će ti odnosi postati još snažniji i čvršći u budućnosti. Ali taj most predstavlja i trilateralnu suradnju Kine, Hrvatske i Europske unije koja je najvećim dijelom financirala njegovu izgradnju. Izgraditi most na vrijeme tako visoke kvalitete bila je teška misija za kinesku tvrtke, a bila bi teška za bilo koju tvrtku iz neke druge zemlje. Kineske tvrtke strogo su poštovale pravila i procedure koje propisuje Europska unija, a mi smo tu misiju izvršili. Uvjereni smo da će taj most ne samo unaprijediti prometnu povezanost Hrvatske, već će imati i značajan utjecaj na ekonomski napredak tog kraja. Osobito će pozitivno utjecati na turizam jer su turisti, koji su dolazili automobilom iz ostalih dijelova Hrvatske, morali prolaziti kroz Neum, kroz BiH, što je znatno usporavalo i otežavalo putovanje. Sada će biti puno lakše doći do Dubrovnika. Pelješki most bit će atrakcija i za kineske turiste jer su oni čuli za taj most i kada stignu u Hrvatsku, željet će ga vidjeti i proći preko njega.

NACIONAL: Koliko je od ovog projekta imala koristi i hrvatska ekonomija?

Doista, nije samo kineska strana profitirala od ovog projekta, već je i hrvatska ekonomija imala velike koristi jer su kineske tvrtke zapošljavale lokalno stanovništvo. Rekli bismo da je to bio dobro potrošen novac. Osim toga, naši su radnici i inženjeri razvili prijateljstvo i dobre odnose s hrvatskim narodom. Mislim da je to dobro za kineske tvrtke, one su sada dobro upoznate sa standardima, tehnikama i metodama rada EU-a. Zahvaljujući ovom projektu, kineske su tvrtke stekle iskustvo u vođenju poslova i dobivanju natječaja ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim zemljama EU-a i vjerujem da će se otvarati nove prilike za slične kineske projekte.

NACIONAL: Ono što posebno treba naglasiti jest da je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation Hrvatsku iznenadio točnošću, brzinom i efikasnošću gradnje. U početku je postojala određena skepsa, no sada građani Hrvatske, i to ne samo u šali, zazivaju kineske stručnjake da pomognu u obnovi Zagreba i Banije. Kako to komentirate?

Da, čuo sam za tu šalu. No iskreno, taj projekt je doista bio kompleksan i nije ga bilo lako izvesti, između ostalog i zbog pandemije koja je uzrokovala razne zastoje. Treba istaknuti i da su kineske tvrtke surađivale s nizom međunarodnih tvrtki, s kojima su morale strogo koordinirati svoj rad. To nije unilateralan projekt, već projekt multilateralne koordinacije. Kineska tvrtka Road and Bridge Company surađivala je s 18 europskih tvrtki u konzaltingu i projektiranju, s 45 građevinskih tvrtki, dobavljača opreme i materijala, uključujući, hrvatske, poljske i njemačke tvrtke. A projektant mosta je Slovenac. To je doista lijep i moderan projekt. Drago mi je da su sve te tvrtke uspjele prevladati mnoge izazove, poštovati europske standarde i završiti izgradnju Pelješkog mosta u roku, odnosno čak tri mjeseca ranije. Mnogo puta sam rekao da je Pelješki most dokazao kinesku brzinu, točnost, kvalitetu rada, upravljanja projektom, kao i kineske komparativne prednosti u gradnji. Ja zato nisam previše iznenađen, ali sam svjestan da je ostvarenje ovog projekta iznad hrvatskih očekivanja, pa čak i europskih. No rekao bih da to doista nije samo kineski, već međunarodni i europski projekt. Kao drugo, kineske tvrtke strogo su poštovale ograničenja koja se tiču zaštite okoliša, poput zaštite lokalnog stanovništva od buke ili zaštite mora od zagađenja. Za izgradnju mosta korišteni su i dijelovi koji su proizvedeni u Kini, dopremljeni brodovima i ugrađeni na licu mjesta, što je znatno pojednostavnilo gradnju i utjecalo na očuvanje okoliša. Nadam se da će ovaj projekt postati model za neke druge.

‘Nije samo kineska strana profitirala od ovog projekta, već je i hrvatska ekonomija imala velike koristi jer su kineske tvrtke zapošljavale lokalno stanovništvo. Rekli bismo da je to bio dobro potrošen novac’

NACIONAL: Mnogi u EU-u strahuju od konkurencije kineskih tvrtki, koju je teško dostići.

Prije 30-40 godina Kina je ušla u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i pridružila se globalizaciji i od toga je imala velike koristi. Od tada smo akumulirali trilijune američkih dolara kao stranu valutu. Kina je u međuvremenu postala i druga ekonomska sila na svijetu. Ali i svijet je imao koristi od otvaranja Kine, u smislu ekonomije i poslovanja. Mi trebamo svijet i svijet treba nas. Mi se ne bojimo konkurencije, spremni smo na pravednu i poštenu tržišnu utakmicu u kojoj će svi poštovati ista pravila i koja će biti transparentna. Treba nam okruženje bez diskriminacije. I Kina isto tako želi osigurati takvo okruženje i za europske i za hrvatske tvrtke, čije su investicije dobrodošle. Imate Rimca, imate Infobip, oni već sada imaju neke projekte u Kini. Kinesko tržište je ogromno i pruža velike mogućnosti za Hrvatsku i ostale europske države.

NACIONAL: Rekli ste da su se kineski inženjeri i stručnjaci uspostavili dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Jesu li se razvila prijateljstva?

Apsolutno. Ne samo prijateljstva, već i ljubavne priče između nekih zaposlenika. Jedna se hrvatska djevojka udala za inženjera iz Afrike koji je radio na mostu. Dakle, dogodila se i jedna romantična priča. Kineska tvrtka zaposlila je 250 lokalnih radnika, što je priličan broj, a među njima i dosta mladih inženjera i menadžera. Osim toga, konzorcij China Road and Bridge Corporation je koordinirao svoj rad s Građevinskim fakultetom u Zagrebu. Sedmero mladih ljudi iz Hrvatske radeći na mostu steklo je kvalifikacije i dobilo diplome iz graditeljstva. Dakle, teorija i praksa u jednom.

NACIONAL: S obzirom na tragičnu rusku agresiju na Ukrajinu, ponovo dolazi do globalnih podjela na Istok i Zapad. Mogu li u takvoj konstelaciji snaga Hrvatska i Kina poslovati i surađivati? Gdje postoje najveće mogućnosti za suradnju?

Imate pravo, vidimo da je današnji svijet prilično nestabilan i nepredvidljiv. Svjedočili smo sukobima i podjelama između različitih zemalja, čak i prije ukrajinske krize. Ali ta je kriza ubrzala i povećala te podjele. Mi smatramo odnose između Kine i SAD-a ne samo bilateralnim, nego globalnim, zato što utječu na mnoge zemlje svijeta, pa i na Hrvatsku. Mi smatramo da su glavni uzrok globalne podjele Sjedinjene Američke Države. Oni su i nakon završetka hladnog rata najveća svjetska sila, što nitko, pa ni Kina ne dovodi u pitanje, ali ono što primjećujemo je neka vrsta kinofobije. Oni imaju strah od ekonomskog razvoja Kine, od kineske ideologije, političkog sustava, pa i sustava vrijednosti. On i u Kini vide imaginarnog, izmišljenog neprijatelja.

‘Pelješki most dokazao je kinesku brzinu, točnost, kvalitetu rada i upravljanja projektom, kao i kineske komparativne prednosti u gradnji’, rekao je kineski veleposlanik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kina se ne smatra neprijateljem SAD-a?

Mi ne želimo biti neprijatelj SAD-u, zapravo mi se i ne možemo natjecati sa SAD-om niti ga zamijeniti kao prvu svjetsku silu. Mi ga i ne izazivamo, mi samo pokušavamo biti normalna država i u miru se razvijati. To je naša politika. SAD je ovisan o svom mentalitetu superiornosti, navikao je na njega. Doduše, retorika se malo promijenila otkad je Donald Trump izašao iz Bijele kuće, ali, na žalost, predsjednik Joe Biden velikim dijelom slijedi njegovu politiku kažnjavanja Kine. Zadržao je i neke državne restrikcije u poslovanju s Kinom. No ako SAD namjerava potisnuti Kinu stvaranjem nekih novih vojnih indopacifičkih političkih i vojnih blokova, u koje su uključeni Japan, Australija, Indija i još 10 zemalja, to će biti opasno za svijet. Naš predsjednik Xi Jinping više puta je naglasio da je zajednička odgovornost Kine i SAD-a zaštita međunarodnog mira. Obje države moraju uložiti napore kako bi održale stabilnost i međunarodnu sigurnost. Kina ne želi sukobe, već suradnju. Mi ne želimo biti neprijatelj SAD-u, već partner. Međunarodnu sigurnost treba zajednički graditi međunarodna zajednica bez obzira na to jeste li mala ili velik zemlja. Trebamo dijalog umjesto sukoba, partnerstvo umjesto savezništva. To je win-win situacija i to je prijedlog našeg predsjednika za održavanje međunarodne sigurnosti.

NACIONAL: A gdje je Hrvatska u svemu tome?

Kina i Hrvatska dobri su prijatelji već dugo vremena. Mi Hrvatsku smatramo dobrim i ravnopravnim partnerom. Obje naše države trebaju igrati pozitivnu ulogu u osiguravanju svjetskog mira. Smatramo da Kina i Hrvatska, odnosno Kina i EU trebaju snažnije surađivati u suočavanju sa svjetskim izazovima. Svjesni smo toga da SAD na svoj način vrši pritisak na ostale zemlje po principu ili si s nama ili si protiv nas i da Hrvatska, članica EU-a, mora balansirati. Hrvatska i Kina, međutim, nikada do sada nisu imale strateških sporova. Ne postoji niti jedan jedini razlog zbog kojeg bismo pokvarili te naše dobre odnose. Smatramo da na njih ništa ne može utjecati, ni ukrajinska kriza, niti bilo što drugo. Osim toga, svi mi, EU i Hrvatska i Kina, suočavamo se s globalnim izazovima poput pandemije, klimatskih promjena, obnovljivih izvora energije, zelene i digitalne transformacije koje moramo zajednički rješavati.

‘Nisam previše iznenađen, ali sam svjestan toga da je ostvarenje ovog projekta iznad hrvatskih očekivanja, pa čak i europskih. No rekao bih da to doista nije samo kineski, već međunarodni i europski projekt’

NACIONAL: Europska unija i Kina nemaju isti stav prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Zašto Kina nije osudila tu agresiju, budući da se Kina zalaže za očuvanje integriteta i suvereniteta svake države?

Ukrajinska kriza još uvijek traje i ima ogroman utjecaj na sve zemlje. Kina u toj krizi ne zauzima strane i nije direktno uključena ni na koji način. Ali i na Kinu također utječe ta kriza. Mislim da, ako želimo opisati našu poziciju, najbolji izraz za to je neutralnost i uravnotežen pristup. I Ukrajina i Rusija nama su prijateljske zemlje. Kina i kineski narod suosjećaju s patnjama ukrajinskog naroda, s gubicima života civila, osobito žena i djece, s golemim uništavanjem ukrajinskih gradova. Kina se zalaže za mir. Naš predsjednik, premijer i ministar vanjskih poslova mnogo su puta objavili svoja stajališta međunarodnoj zajednici u kojima se navodi da mi podupiremo mirno rješenje ukrajinske krize. Mi pokušavamo dati doprinos svim konzultacijama i pregovorima, kako bi se pronašao mirni izlaz iz ukrajinske krize. Kina je jedina azijska zemlja koja je članica Vijeća sigurnosti UN-a i pokušava igrati odgovornu ulogu u tom smislu. Kina, kao neovisna država, vodi neovisnu samostalnu i miroljubivu vanjsku politiku. EU i Hrvatska imaju svoje principe i svoje vrijednosti, a Kina isto tako. Smatramo da svaka država mora poštovati međunarodne zakone i pravila međunarodnog poretka. Mi podupiremo UN i ostale međunarodne organizacije. Kina nikako ne želi dolijevati ulje na vatru, već želi biti iskreni mirotvorac. SAD i EU kritiziraju rusku vojnu operaciju u Ukrajini, ali mi smatramo da trebamo biti objektivni i uzeti u obzir rusku zabrinutost zbog širenja NATO-a do njenih granica. Smatramo da treba uložiti maksimalne napore i pronaći uravnotežen i razuman izlaz iz ove krize što je prije moguće.

NACIONAL: EU, kao i Hrvatska, zbog sankcija nametnutih Rusiji, suočena je s galopirajućom inflacijom, porastom cijena energenata, mogućom nestašicom nafte i plina i recesijom. Hoće li Kina postati najveći kupac ruskih energenata i spasiti rusku ekonomiju?

Nedavno sam sudjelovao na Croatia Forumu i uočio sam pesimizam i zabrinutost koji vladaju među europskim zemljama zbog porasta cijena energenata i hrane, pada vrijednosti eura, inflacije i moguće recesije. Ako doista dođe do potpunog embarga na rusku naftu i plin, time će Rusija biti kažnjena, ali bit će kažnjen i EU. Nije lako pronaći ravnotežu i EU će, ako tako odluči, morati platiti danak. Može li si EU priuštiti da plaća tako visoke cijene goriva, jesu li zemlje članice spremne za smrzavanje tijekom zime? Jesu li spremne na visoku inflaciju, pa i društvenu nestabilnost? Već smo vidjeli demonstracije i proteste, na primjer u Francuskoj. Da, moramo zaštiti mir i stabilnosti, moramo zaštiti državni suverenitet i integritet Ukrajine, ali moramo i brinuti o utjecaju na europsku, pa i globalnu ekonomiju. Problem su i zemlje u razvoju, osobito one u Africi, koje ovise o uvozu žita iz Ukrajine. Njima prijeti glad i s tim problemom se koordinirano treba suočiti međunarodna zajednica. Što se tiče Kine, Rusija je naš susjed, imamo najdulju granicu upravo s Rusijom i imamo tradicionalno prijateljske odnose, još od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. Rusija i Kina su strateški partneri. To nije vojno savezništvo, već strateško partnerstvo. Dakle, ne postoji vojna suradnja u smislu NATO-a. Naše partnerstvo nije okrenuto ni protiv koga i ne podrazumijeva sukobe s trećom stranom. No Kina je ogromna nacija, s preko 1,4 milijarde stanovnika. U Kini živi oko 400 milijuna građana srednje klase i nama je nafta potrebna. Kina uvozi oko 60% nafte iz inozemstva, odnosno prekooceanskih zemalja. A to uključuje Saudijsku Arabiju, Rusiju, Nigeriju, Iran. Kina je druga najveća ekonomija u svijetu i mi smo ovisni o uvoznoj nafti. Zbog toga moramo nastaviti kupovati rusku naftu i nastaviti poslovati s Rusijom. Nakon sukoba Rusije i Ukrajine, normalna gospodarska i trgovinska razmjena između Kine i drugih zemalja s Rusijom nepotrebno je narušena. To ne bi trebalo utjecati na naše gospodarske i trgovinske odnose s Rusijom. Osim toga, mnoge zemlje poput Indije ili Njemačke i dalje uvoze rusku naftu.

‘Ako želimo opisati svoju poziciju, najbolji izraz za to je neutralnost i uravnotežen pristup. I Ukrajina i Rusija nama su prijateljske zemlje. Kina i kineski narod suosjećaju s patnjama ukrajinskog naroda, s gubicima života’

NACIONAL: Na posljednjem summitu NATO-a spomenuta je Kina kao konkurent i izazov za sigurnosti i vrijednosti Zapada. Kako to komentirate?

Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, mi razumijemo da je vama NATO potreban i poštujemo vaš izbor. Ali NATO je neka vrsta relikvije hladnog rata, čiji je cilj u to vrijeme bio suprotstavljanje Varšavskom paktu. No i nakon završetka hladnog rata i nestanka Sovjetskog Saveza, NATO i dalje postoji i sve više jača. Na summitu u Madridu NATO je u svom strateškom dokumentu prvi put spomenuo Kinu kao izazov za ideologiju, sigurnost, političke sisteme i vrijednosti Zapada. Mi smatramo da je to potpuno pogrešno i da to pokazuje NATO-ovo potpuno nerazumijevanje koncepcije Kine. Mi se snažno protivimo takvom spominjanju Kine u jednom strateškom dokumentu, u kojem se Kinu pokušava demonizirati i ukaljati njen imidž i zato smo izuzetno oprezni.

NATO bi trebao ograničiti svoje djelovanje na transatlantske partnere, SAD, Kanadu i EU i držati se svojih temeljnih načela da su obrambeni savez. NATO ne treba širiti svoj utjecaj na Daleki istok. Kina se tome oštro protivi. Kina je dio azijskog kontinenta, udaljena tisućama kilometara i od EU-a i od Hrvatske. Mi trebamo mir i stabilnost u našoj regiji. Mi nikada nismo imali niti mogućnosti niti ambicija, niti imamo namjere politički ili vojno utjecati na europske prostore. Kako onda Kina može biti izazov i prijetnja europskim državama? To je potpuno neutemeljena tvrdnja koja nema veze s realnošću.

NATO bi trebao ograničiti svoje djelovanje na transatlantske partnere, SAD, Kanadu i EU i držati se svojih temeljnih načela da su obrambeni savez. NATO ne treba širiti svoj utjecaj na Daleki istok. Kina se tome oštro protivi’

NACIONAL: Jesu li opravdani strahovi od stvaranja kinesko-ruskog bloka protiv zapadnih zemalja?

Definitivno ne. To su potpuno neutemeljene tvrdnje i strahovi. Kao što sam već rekao, mi s Rusijom imamo strateško partnerstvo, a ne vojni savez i ne želimo ulaziti ni u kakve sukobe, niti sa SAD-om niti s drugim zemljama. Međutim, kao što sam rekao, Amerika pokušava izgraditi vojne saveze u indopacifičkom području, čiji je cilj potisnuti Kinu, a to je vrlo opasno.

NACIONAL: Usprkos globalnoj krizi, pandemiji, ratu u Ukrajini, turizam ponovo cvjeta. Hoće li se u Hrvatsku vratiti kineski turisti?

Svakako da hoće. Nedavno sam bio prvi put u Dubrovniku. Bilo je to doista impresivno, Dubrovnik me oduševio svojim srednjovjekovnim zidinama i povijesnom arhitekturom. Dubrovnik je doista međunarodno turističko odredište koje privlači goste iz cijeloga svijeta, pa i iz Kine. Hrvatska je možda mala po veličini teritorija, ali bogata je raznolikom prirodom, imate i more i planine i jezera. Sviđa mi se i Zagreb, u kojem živim već osam mjeseci. Prije pandemije, 2019. preko 300 tisuća kineskih turista posjetilo je Hrvatsku. Na žalost, pandemija je zaustavila putovanja, ali ja se nadam da će već sljedeće godine kineski turisti doći još u većem broju. Nakon dvije godine pandemije osam kineskih policajaca pridružilo se svojim hrvatskim kolegama u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. Oni rade zajedno i pomažu u komunikaciji s kineskim turistima.

To je još jedan simbol našeg prijateljstva i partnerstva, ali i novi početak za kineski turizam u Hrvatskoj. Iako postoje neke manje ideološke razlike, one ni na koji način ne utječu na prijateljstvo Hrvatske i Kine i vjerujem da je što se tiče odnosa između naših dviju zemalja, pred nama svijetla budućnost.

‘Nažalost, pandemija je zaustavila putovanja, ali ja se nadam da će već sljedeće godine kineski turisti doći u još većem broju’, rekao je u razgovoru za Nacional kineski veleposlanik u Hrvatskoj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Komentiraj