‘Putinovi hakeri lažnim vijestima o Hrvatskoj pokušavaju uništiti turističku sezonu’

Autor:

Igor Kralj, Davor Puklavec/PIXSELL

Hrvatski turistički djelatnici suočeni su posljednjih dana s nizom neobičnih upita gostiju koji žele rezervirati smještaj u Hrvatskoj, zbog čega sumnjaju da se u državama iz kojih dolazi najviše turista, poput Njemačke i Austrije, protiv Hrvatske vodi hibridna difamacijska kampanja iza koje vrlo vjerojatno stoji ruska informatička mašinerija

Hrvatski turistički djelatnici suočeni su posljednjih tjedana s nizom neobičnih upita gostiju koji žele rezervirati smještaj u Hrvatskoj, zbog čega sumnjaju da se na važnim stranim tržištima, poput Njemačke i Austrije, protiv Hrvatske vodi hibridna difamacijska kampanja. Iako nemaju čvrstih dokaza da iza tih napada stoji Rusija, nekoliko visokopozicioniranih turističkih djelatnika za Nacional je izjavilo da su upiti koji dolaze iz Njemačke i Austrije toliko slični i bazirani na potpuno netočnim informacijama da je jedini mogući zaključak da netko u Njemačkoj i Austriji sustavno širi dezinformacije kako bi pred sezonu oslabio hrvatski turizam, a u ovom trenutku Rusija jedina ima takve kapacitete, ali i interes da našteti hrvatskom turizmu.

Potvrdu da se takve dezinformacije šire po specijaliziranim turističkim internetskim forumima i grupama u raznim aplikacijama i društvenim mrežama, Nacional je dobio iz nekoliko izvora koji nisu međusobno povezani tako da je više nego očito da se ne radi o slučajnosti, nego da netko te dezinformacije doista i širi u za Hrvatsku ključnim državama poput Njemačke i Austrije.

Na njemačkim i austrijskim turističkim forumima i na društvenim mrežama sve je više netočnih informacija o stanju u Hrvatskoj. Vjeruje se da ih plasiraju hakeri na platnom spisku Vladimira Putina. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Najčešći upiti gostiju iz Njemačke i Austrije, koji žele ili otkazati svoje već rezervirane termine ili tek rezervirati svoj odmor u Hrvatskoj, tiču se boravka ukrajinskih izbjeglica u hotelima u kojima bi i oni trebali boraviti, što kod potencijalnih gostiju izaziva osjećaj nelagode jer smatraju da se ne bi osjećali ugodno na odmoru dok su u hotelu s ljudima koji su prošli nezamislivu tragediju.

Upitani odakle im informacija da će hotel dijeliti s ukrajinskim izbjeglicama, odgovaraju da su je dobili na turističkim forumima ili specijaliziranim turističkim kanalima na aplikaciji Telegram, a isti gosti potvrdili su i da se na tim kanalima može pročitati da je Hrvatska nesigurna destinacija, i to zbog velikog broja ukrajinskih izbjeglica koje se nalaze u državi.

Najčešći upiti gostiju iz Njemačke i Austrije, koji žele otkazati svoje rezervirane termine ili tek rezervirati odmor u Hrvatskoj, tiču se boravka ukrajinskih izbjeglica u hotelima u kojima bi i oni trebali boraviti i navodno narušene sigurnosti u Hrvatskoj. FOTO: Dusko Marusic/PIXSELL

Veliki broj tih upita prije svega se odnosi na hotele u Istri koji su do ruske invazije na Ukrajinu bilježili rekordne rezervacije te se za 2022. godinu realno očekivalo da bude bolja od rekordne 2019. godine. No nakon pokretanja ruske agresije rezervacije su proteklih tjedana naglo stale, što je zabrinulo turističke djelatnike u Istri, a još ih je više zabrinula činjenica da se u proteklih desetak dana sve više javljaju gosti koji su očito pod utjecajem neprovjerenih i netočnih informacija. Jedan od utjecajnih istarskih turističkih djelatnika za Nacional je ovako opisao cijelu situaciju:

“Nakon ruskog napada na Ukrajinu odmah nam je bilo jasno da će doći do određene stanke u rezervacijama smještaja i to se u početku i dogodilo. Nije to bilo ništa strašno i čak smo prvih desetak dana bili i ugodno iznenađeni da nije skoro uopće došlo do otkazivanja rezerviranih termina. No prije desetak dana počeli su stizati upiti koji su stvarno bili iznenađujući. Od toga da su nam hoteli puni izbjeglica do toga da su čuli da cijene hotelskog smještaja padaju zbog loše situacije u Hrvatskoj. Da se razumijemo, tu nije riječ o nekoliko izdvojenih poziva, nego o njih stotinjak, a možda i više. I svi oni imaju više-manje iste informacije za koje stvarno nismo znali odakle dolaze dok nismo shvatili da je riječ o ozbiljnoj dezinformacijskoj kampanji kojoj je jasan cilj našteti hrvatskom turizmu. Osobno ne mogu tvrditi da iza toga stoji Rusija, a netko će možda reći da možda stoje i naši konkurenti, ali stvarno ne vidim druge opcije osim da Rusija provodi tu kampanju, pogotovo jer sam u razgovoru s kolegama iz Grčke i Španjolske čuo da se i njima događaju slične stvari.”

Više njemačkih dnevnih novina javilo je da su izvršeni cyber-napadi na njihove internetske stranice i profile na društvenim mrežama, a nekoliko dana kasnije počeli su stizati i prvi upiti u Hrvatsku

“Fake news” o stanju u Istri i općenito u Hrvatskoj idu toliko daleko da se govori o ogromnom broju ukrajinskih izbjeglica iako je u Istri smješteno tek nešto više od tisuću osoba koje su pobjegle od ratnih strahota u toj državi, ali nitko od njih nije smješten u hotelima, već su svi u privatnom smještaju kod ljudi koji su im ustupili svoje nekretnine za boravak u Hrvatskoj. Budući da su hibridno ratovanje i širenje dezinformacija postali uobičajeni u modernom ratovanju te su posebno izraženi ovih dana u ratu Rusije protiv Ukrajine, hrvatski turistički djelatnici s kojima smo razgovarali uvjereni su i da iza širenja tih dezinformacija o Hrvatskoj i hrvatskom turizmu stoji ruska propagandna mašinerija koja preko svojih mnogobrojnih botova stvara pogrešnu sliku na raznim forumima i društvenim mrežama.

Kako je Hrvatska nedvosmisleno kao članica NATO-a i Europske unije stala na stranu Ukrajine te je od samog početka osudila rusku agresiju, takav ruski hibridni napad na ključnu granu hrvatskog gospodarstva ne bi trebao predstavljati iznenađenje jer su stručnjaci već ranije upozoravali da je hibridni rat jedno od najmoćnijih oružja na raspolaganju Vladimiru Putinu, što je već i pokazao u prošlosti kada je Rusija utjecala na ishode američkih predsjedničkih izbora i britanskog referenduma o izlasku iz EU-a. Zato je i više nego jasno da Rusija koristi kibernetički prostor za hibridno vođenje rata, i to ne samo napadima na važnu informatičku infrastrukturu već je dio taktike i ciljano širenje lažnih informacija.

Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić nedavno je izjavio da rat u Ukrajini cijeloj turističkoj sezoni u hrvatskoj daje nepredvidiv karakter. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Zanimljivo je da su početkom mjeseca upravo njemački stručnjaci upozorili na mogući ruski kibernetički napad s težištem na dezinformacijama, a nekoliko dana nakon toga više njemačkih dnevnih novina javilo je da su izvršeni cyber-napadi na njihove internetske stranice i profile na društvenim mrežama te su izrazili sumnju da je riječ o “proruskoj dezinformacijskoj kampanji”. Samo nekoliko dana nakon toga u hrvatske turističke tvrtke počeli su stizati prvi upiti koji su bili bazirani na potpuno krivim informacijama.

Istovremeno, proteklog tjedna zabilježen je i prvi hibridni napad na jedan hrvatski medij, kada je hakiran portal Slobodne Dalmacije tako što je nekoliko starijih članaka zamijenjeno tekstovima kojima se promiče ruska propaganda u ratu s Ukrajinom. “Riječ je o desetak tekstova koji su na portalu objavljeni pod imenima naših autora. Naše službe su na vrijeme uočile upad u sustav i rade na otklanjanju problema. Članci se uklanjaju, a napad je prijavljen policiji”, objavili su na stranicama Slobodne Dalmacije, a osim neugodnosti za splitski medij, ovaj napad nije ostavio veće posljedice. Međutim, dezinformacijski napad na hrvatski turizam mogao bi imati puno veće posljedice.

Iako su česti upiti o ogromnom broju ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, činjenica je da je u RH danas puno manje izbjeglica nego što ih ima u Poljskoj, Mađarskoj ili Rumunjskoj. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Razlog zbog kojeg je ciljan baš hrvatski turizam vjerojatno leži u činjenici da on čini oko 20 posto hrvatskog BDP-a, što znači da bi potencijalni utjecaj takvih lažnih informacija mogao imati razoran učinak na gospodarstvo, koje nakon krize uzrokovane covidom-19 napokon pokazuje znakove oporavka, čak i dvoznamenkasti rast BDP-a. Svi pokazatelji za nadolazeću sezonu bili su i više nego pozitivni te su prije početka rata u Ukrajini svi turistički djelatnici bili izrazito optimistični. Gotovo svi rezultati pokazuju da je 2022. do sredine ožujka bila na razini rekordne 2019. godine pa su i očekivanja od sezone bila iznimno velika.

Iz Ministarstva turizma za Nacional su na upit o potencijalnim opasnostima takvih štetnih informacija za turizam dali vrlo općenit odgovor koji sugerira da vjerojatno nisu ni svjesni kolika zapravo opasnost prijeti hrvatskom turizmu od plasiranja dezinformacija na nama najvažnijim tržištima. Tako iz Ministarstva koje vodi Nikolina Brnjac kažu da je Hrvatska tijekom proteklih godina posebnu pozornost posvećivala sigurnosnom segmentu cjelokupnog boravka turista u zemlji, a što se dodatno intenziviralo tijekom razdoblja pandemije covida-19 s brojnim aktivnostima i mjerama usmjerenim kako na sigurnost turista tako i pružatelja usluga u turizmu i svim popratnim djelatnostima, što je u konačnici rezultiralo prepoznatljivošću Hrvatske kao jedne od najsigurnijih destinacija, te nastavljaju:

“U okolnostima dok još uvijek traje pandemija covida-19 te uz nastalu geopolitičku situaciju u Ukrajini, veliku pozornost posvećujemo odgovornom poslovanju kako bismo posjetiteljima pružili što kvalitetniju uslugu i osigurali ugodan boravak u Hrvatskoj te će se to provoditi i kroz niz promotivnih aktivnosti na stranim tržištima, ali i domaćem tržištu. Nadalje, što se tiče informacija o smještaju raseljenih osoba iz Ukrajine, prije svega iznimno nam je drago da se veliki broj osoba i tvrtki uključio te pokazao interes za sudjelovanjem u pomoći. No pri tome je važno naglasiti kako je sektor turizma primarno orijentiran na dolazak turista. Samim time, naglašavamo kako je teza o tome ‘da su ukrajinske izbjeglice smještene u hotelima u kojima bi oni trebali boraviti’ netočna. Cilj je u nadolazećem razdoblju prvenstveno osigurati smještaj u privatnom (pojedinačnom) smještaju koji ne mora biti kategoriziran.”

‘Važno je naglasiti da je sektor turizma orijentiran na dolazak turista. Samim time, naglašavamo da je teza o tome da su ‘izbjeglice smještene u hotelima’ netočna’, kažu iz Ministarstva turizma

Međutim, pitanje je može li “niz promotivnih aktivnosti na stranim tržištima” biti dovoljan za demantiranje netočnih informacija o stanju u hrvatskim hotelima i hrvatskom turizmu općenito, pogotovo ako se širenje dezinformacija nastavi u još većem obujmu.

Naime, dezinformacijski napad na hrvatski turizam događa se u trenutku kada je postalo jasno da bi 2022. mogla biti rekordna za hrvatski turizam. Predsjednik istarske Turističke zajednice Denis Ivošević prije nekoliko je dana izjavio da su dosadašnji rezultati u Istri na razini 2019. godine, a da je to istina pokazuje i podatak koji je u ponedjeljak objavio Grad Poreč, po kojem je početak godine u drugom najvećem istarskom gradu čak 45 posto bolji od rekordne, pretpandemijske 2019. Tomu su svakako pridonijeli brojni sportski događaji u gradu, ali i zimske pripreme jer su u Poreču boravili nogometaši, rukometaši, biciklisti i boksači.

Iz Ministarstva turizma, koje vodi Nikolina Brnjac, kažu da je Hrvatska tijekom proteklih godina posebnu pozornost posvećivala sigurnosnom segmentu cjelokupnog boravka turista u zemlji. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

No rat u Ukrajini cijeloj sezoni daje nepredvidiv karakter, što je nedavno priznao i predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić: “Činjenica je da svaka ratna situacija odvraća od putovanja, neovisno o blizini događanja. S druge strane, sva istraživanja govore da su ljudi željni putovanja kao nikada prije, no trenutno je nemoguće točno predvidjeti kako će se ova kriza odraziti na hrvatski turizam i hoće li uzrokovati štete. Hrvatska, kao i u vrijeme pandemije, ima veliku prednost jer je dominantno auto i vrlo sigurna destinacija, što će svakako biti značajno u pripremi i realizaciji predstojeće sezone.”

Međutim, ostaje pitanje koliko je Hrvatska spremna odgovoriti na moderne prijetnje hibridnog ratovanja neistinitim vijestima i širenjem dezinformacija među potencijalnim klijentima u Njemačkoj i Austriji, jer ako se brzo ne reagira na dezinformacije koje su se očito počele širiti, pod upitnik bi mogla doći i cijela turistička sezona što bi bilo pogubno za hrvatsko gospodarstvo.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.