Velika kontroverza povodom biografije tadašnjeg generalnog tajnika UN i potonjeg predsjednika Austrije Kurta Waldheima koja je počela sredinom 1980-ih traje do danas s nesmanjenim interesom. Waldheim je bio generalni tajnik Ujedinjenih naroda od 1972. do 1981. i predsjednik Austrije od 1986. do 1992. godine. Njegova navodna nacistička prošlost u periodu 1941-1945. godine bila je predmet mnogih rasprava među povjesničarima i ekspertima koji se bave 20. stoljećem, a posebno zbog izbora na mjesto generalnog tajnika UN. U vezi s tim Waldheim je 1986. izjavio da je radio kao prevoditelj i da nije bio upoznat, niti uključen u nacističke zločine. Bio je angažiran na strani Wehrmachta od 1941-1945. godine u Italiji, Grčkoj, Jugoslaviji i Albaniji.
Kurt Waldheim bio je četvrti generalni tajnik Ujedinjenih naroda od 1972. do 1981. godine i na toj funkciji proveo je dva mandata. Nadgledao je pružanje pomoći Bangladešu, Nikaragvi i Gvatemali i mirovne misije na Cipru, Bliskom istoku, u Angoli i Gvineji. Nakon što je odbio treći mandat vratio se u Austriju i bio je deveti predsjednik Austrije od 1986. do 1992. godine.
Tijekom predizborne kampanje za predsjednika Austrije, u javnost su izbila saznanja o njegovoj prošlosti. Dana 15. veljače 1988. godine bio je optužen da je, kao pripadnik SS-jedinica u Drugom svjetskom ratu, odgovoran za ratne zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, no odbio je podnijeti ostavku.
Komentari