PURIVATRA: ‘Zbog predanog rada i fanatične publike festival u Sarajevu je dobar’

Na Sarajevo Film Festivalu do 23. kolovoza bit će prikazano 270 filmova iz 56 zemalja u 18 programa, od toga čak 68 svjetskih premijera. Festival se ove godine održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a o značaju 25. festivala za BiH i regiju govori direktor SFF-a Mirsad Purivatra

U petak 16. kolovoza svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu koju će voditi bosanskohercegovački glumac Igor Skvarica bit će svečano otvoren jubilarni 25. Sarajevo Film Festival. Festival će otvoriti film „Sin“ u režiji Ines Tanović, nastao u koprodukciji BiH, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, a to će ujedno biti njegova svjetska premijera. Jubilarno se Sarajevo ove godine održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, čime se odaje priznanje njegovom značaju u regiji. U pismu Audrey Azoulay, generalne direktorice UNESCO-a, navodi se kako festival vrijednosti te organizacije dijeli kao događaj posvećen promoviranju dijaloga i tolerancije putem umjetnosti. Na festivalu koji traje do 23. kolovoza će biti prikazano ukupno 270 filmova iz 56 zemalja u 18 programa. Od toga je 68 svjetskih i 12 međunarodnih premijera, dok će se za nagrade Srce Sarajeva u različitim programima natjecati 53 filma. Natjecateljski program sadrži filmove iz 20 zemalja – Albanije, Armenije, Austrije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske. U četiri natjecateljske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – čak 22 filma imat će svjetsku premijeru, četiri filma međunarodnu, 25 regionalnu i dva bosanskohercegovačku premijeru. Među gostima koji su već najavili svoj dolazak su redatelji Lady Ly, Miroslav Terzić i Elia Suleiman, glumci Damien Bonnard, Alexis Manenti, Diibril Zonga, Snežana Bogdanović i Jelena Stupljanin, kao i brojni drugi članovi filmskih ekipa.

Kao i svake godine, poseban je doživljaj Open Air program, u okviru kojeg se prikazuju filmovi koji nisu u natjecateljskim kategorijama. Osim filma „Sin“, bit će prikazano i sedam recentnih filmova iz svjetske produkcije koji su dobili prestižne međunarodne nagrade. To su „Tuga i slava“ Pedra Almodóvara s Antoniom Banderasom u glavnoj ulozi; „Jadnici“, dobitnik nagrade žirija u Cannesu u režiji Lady Ly; „Parazit“, južnokorejski film režisera Joon-ho Bonga, dobitnik Zlatne palme u Cannesu i nagrade za najbolji film na Sydney Film Festivalu; „Šavovi“, srpsko-slovensko-hrvatsko-bosanskohercegovačka koprodukcija u režiji Miroslava Terzića; „To mora biti raj“, turski film u režiji Elije Suleimana, dobitnik specijalne nagrade žirija u Cannesu; te „Lijepo doba“, francuski film u režiji Nicolasa Bedosa. Festival će zatvoriti možda najveći ovogodišnji američki hit „Bilo jednom u Hollywoodu“ Quentina Tarantina, u kojem zajedno glume Brad Pitt, Leonardo DiCaprio, Al Pacino, Kurt Russell, Luke Perry, Dakota Fanning i mnogi drugi slavni glumci.

U četvrt stoljeća postojanja Sarajevo Film Festival je, prema riječima organizatora, stasao u „najveću i najznačajniju platformu za promociju i razvoj regionalnih kinematografija, mjesto za otkrivanje novih filmskih talenata i za reafirmaciju već priznatih regionalnih filmskih stvaralaca“. Tome se sigurno nije nadao Mirsad Purivatra, koji je i začetnik ovog zahtjevnog projekta, nastalog kao znak duhovnog i kulturnog otpora u opkoljenom Sarajevu. Prvi Sarajevo Film Festival održan je 5. studenog 1995., a usprkos opasnosti od granatiranja i snajperskih hitaca festival je tada bilo posjetilo oko 15 tisuća ljudi. U opkoljeni grad došli su i svjetski renomirani redatelji Alfonso Cuarón i Leos Carax, a iz Hrvatske Zrinko Ogresta. Uoči otvorenja 25. Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra dao je intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Jubilarno Sarajevo održava se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, što vama znači to priznanje? 

To priznanje znači da smo Festival postavili na zdravim temeljima. Imali smo jasno zacrtan plan i ciljeve koje smo iz godine u godinu ostvarivali. Hrabro smo otvarali tabu teme kroz razgovore s autorima koji su dolazili i koji dolaze na projekcije filmova. UNESCO je Sarajevo Film Festival prepoznao kao događaj koji dijeli vrijednosti UNESCO-a, posvećen promoviranju dijaloga i tolerancije putem umjetnosti. Ne samo da smo filmovima otvarali nove teme i nove načine komunikacije nego i novim festivalskim lokacijama nastojimo doći do što šireg broja publike, omogućiti dodir s filmskom umjetnošću na velikom platnu i onima kojima grad i nije tako lako i jednostavno dostupan. Aktivnosti Sarajevo Film Festivala u tom smislu traju tokom cijele godine. S projektom Operacija kino (putujuće kino) odlazimo u brojne manje sredine, nastojeći kino iskustvo donijeti svima, u okviru objektivnih mogućnosti i okolnosti kojima smo okruženi. Film je posebna, čarobna priča, a našu misiju u svemu tome prepoznao je UNESCO. Naravno da smo sretni i ponosni zbog toga.

‘Sarajevo Film Festival publika doživljava kao svoj – stvara jak osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici koji mnogi uspoređuju s atmosferom zimske olimpijade ’84.’

NACIONAL: Ove godine prikazat ćete rekordan broj filmova – znači li to da ih autori prijavljuju ili ih vi birate, i po kojem kriteriju?

Autori se prijavljuju i ove godine smo imali i rekordan broj prijava i rekordan broj filmova prikazujemo na festivalu – čak 270 iz 56 zemalja u 18 programa, od više od 950 prijavljenih. Jedini kriterij kojim se vodimo je kvaliteta filmova. Taj kriterij nikada nije bio podložan političkim ili bilo kojim drugim utjecajima. Regija od 20 zemalja kojima je Festival otvoren za prijave nudi nam dovoljno velik prostor za izbor kvalitetnih filmova.

NACIONAL: Postoji li neka određena tema kojom se festival ove godine bavi u popratnim programima? 

Program Suočavanje s prošlošću, čiji je cilj otvaranje teških tema iz naše nedavne prošlosti, odraz je univerzalne ljudske potrebe za utvrđivanjem istine, mirenja s osobnom i političkom prošlošću, potreba za pravdom. Otvara pitanje mladih koji se moraju nositi s teretom prethodnih generacija i preispitivati ga. Upravo to – odnos mladih na kojima ostaje svijet – tema je i ovogodišnjeg 11. izdanja Dana ljudskih prava: mladi i energija koja mijenja svijet nabolje. U okviru tog programa prikazat ćemo film „Sve mora pasti“ u režiji Rehada Desaija, dok su u program Suočavanje s prošlošću uvršteni rani dokumentarci Pawela Pawlikowskog, ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, posljednji kontroverzni film Wernera Herzoga i Andrea Singera „Susret s Gorbačovom“, kao i filmovi koji zaranjaju u obiteljske povijesti kako bi razjasnili kontekst komunističke Bugarske ili Islamske revolucije u Iranu. I naravno, i ove godine organiziramo panel-diskusije koje će pratiti projekcije filmova.

NACIONAL: Ove godine u natjecateljskom programu nema hrvatskih dugometražnih filmova. Kako to? Lani ih je bilo prilično. Je li to rezultat smjena u HAVC-u i politizacije hrvatske kinematografije? Naime, sami autori rekli su da će se rezultati potresa koji su počeli izborom Hasanbegovića na čelo Ministarstva kulture i smjenom Hribara osjetiti 2019. i 2020.?

Dio tog procesa osjetio se na ovogodišnjem Pula Film Festivalu, gdje je bilo samo osam filmova u glavnom programu i samo tri nacionalne premijere u konkurenciji. Smatram da je Hribarova smjena bio loš potez. S HAVC-om je napravio uređen sistem koji je dobro funkcionirao. Vjerujem i nadam se da će novi ravnatelj HAVC-a nastaviti dobar posao. Hrvatska i Srbija imaju stabilne fondove pa možemo očekivati dosta novih projekata. Kada je u pitanju Sarajevo Film Festival, nekad je izbor filmova iz regije veći, nekad manji. Ove je godine bilo boljih filmova iz npr. Rumunjske i Bugarske.

NACIONAL: Je li zbog toga došlo do manjeg broja koprodukcija u regiji, iako ih i ove godine ima dosta na Sarajevo Film Festivalu? 

Koprodukcije su neminovne u realizaciji filmova. Čitava europska filmska industrija se uglavnom zasniva na principu koprodukcija. Mislim da to mora biti model i za našu regiju. U posljednjih pet-šest godina sve je više koprodukcija u zemljama bivše Jugoslavije i čitave regije i to je ono što nas ohrabruje. I film „Sin“, čija svjetska premijera otvara ovogodišnji Festival, koprodukcija je BiH, Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Crne Gore. Nemamo tako jake kinematografije, sistemski uređene, da bismo radili samostalno, pogotovo nema Bosna i Hercegovina. BiH nema kulturnu politiku ni strategiju razvoja filmske industrije što filmske autore i profesionalce iz BiH dovodi u situaciju da rade uglavnom low budget produkcije i priliku traže u nesigurnim koprodukcijama.

NACIONAL: Pomogli ste Robertu Zuberu u osnivanju Rapskog filmskog festivala. Kako je došlo do te suradnje? 

Robert Zuber je godinama, bilo kao autor, bilo kao gost ili novinar, dio Sarajevo Film Festivala i kada se javio s idejom o osnivanju Rapskog festivala, naravno da smo pružili svu pomoć. Drago nam je da iz Sarajevo Film Festivala nastaju nove ideje i novi projekti kojima je cilj istraživanje aktualnih globalnih i lokalnih problema i fenomena kroz filmsku umjetnost.

‘Kriza u hrvatskom filmu osjetila se u Puli, sa samo osam filmova u glavnom programu. Hribarova smjena bila je loš potez jer je od HAVC-a napravio dobro uređen sistem’

NACIONAL: Utječe li na bilo koji način politička situacija u BiH na financiranje i organizaciju Sarajeva? 

Naravno da utječe, svaka promjena vlasti traži nove razgovore i ugrožava već uspostavljenu stabilnost financiranja, što je garant i kvalitetnog planiranja i realizacije Festivala. Permanentno radimo na razvoju odnosa s lokalnom zajednicom i u okviru toga smo u posljednje dvije godine učinili ogromne napore u suradnji s lokalnom zajednicom – izborili za veću podršku, odnosno za aktivna partnerstva s općinama na području grada Sarajeva. Zajedno s njima uređujemo prostore, otvaramo kino dvorane za vrijeme ljetnih odmora, pretvaramo javne površine u kina na otvorenom…. Zajednički cilj nam je pružiti publici mogućnost da uživa u filmskim sadržajima, a lokalnoj sredini omogućiti dodatnu vrijednost i način da upoznaju i iskoriste mogućnosti koje pruža kreativna industrija.

NACIONAL: Sarajevo kao grad živi za taj festival i s festivalom. Zašto nije tako u ostatku godine?

Sarajevo Film Festival publika doživljava kao svoj – to je događaj koji stvara jak osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici među građanima, mnogi ga uspoređuju s osjećajem kakav su stanovnici Sarajeva imali za vrijeme legendarnih Zimskih olimpijskih igara 1984. Postoji značajan broj kulturnih događanja i tokom godine, ali se slažemo da nisu izazvala ovakav interes kao Sarajevo Film Festival. Nadamo se da će biti bolje.

NACIONAL: Pobjednici među kratkim filmovima kvalificirat će se za Oscara. Što to znači za festival, je li to još jedno posebno priznanje?

Naravno da jest, i to priznanje također nije došlo slučajno. To je vijest od velikog značaja za autore koji prijavljuju svoje kratke filmove na Sarajevo Film Festival – najbolji se kvalificiraju za razmatranje za nominaciju za nagrade Američke filmske akademije u kategoriji Animirani kratki film i Igrani kratki film, bez uobičajene kino distribucije u SAD-u koju zahtijeva Američka akademija. A znamo koliko je američko tržište bilo nedostižno za autore iz ovih krajeva.

NACIONAL: Sarajevo je oduvijek bilo rasadnik mladih talenata i autora. Jeste li na neke posebno ponosni? 

Činjenica je da su osvajači Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, dobitnik Oscara i drugih nagrada koje BiH izdvajaju kao državu s izuzetno uspješnim umjetnicima, dakle činjenica je da su autori poput Aide Begić, Jasmile Žbanić, Danisa Tanovića, Pjera Žalice, Srđana Vuletića, svoje filmske karijere počinjali uz Sarajevo Film Festival. I dalje otkrivamo nove talente, mladim autorima pružamo nove prilike i to je ono što nas čini ponosnima. Dolazi nova generacija predvođena Nevenom Samardžićem i Nerminom Hamzagićem.

NACIONAL: Kakva je pozicija Sarajeva na karti filmskih festivala u svijetu? Koliko se ona mijenjala tijekom posljednjih 25 godina? 

Tokom godina Sarajevo Film Festival je postao neizostavno mjesto susreta mladih umjetnika i filmskih profesionalaca, ljudi iz filmske industrije i svijeta umjetnosti. Festival se u proteklih 25 godina izborio da postane najznačajniji festival jugoistočne Europe i to po kvaliteti svojih filmova i koprodukcijskom marketu CineLink. Dakle, Sarajevo je postalo neizostavno mjesto okupljanja filmskih profesionalaca jugoistočne Europe, gdje se kreiraju novi kontakti, stvara nova mreža i kreiraju brojni projekti. Naši gosti koji širom svijeta o nama šire dobar glas naši su najbolji ambasadori. Zahvaljujući profesionalnom i predanom radu zadržavamo stare i stvaramo nove prijatelje Festivala. Imamo i fanatičnu odanost publike.

‘Politička situacija u BiH utječe na festival, svaka promjena vlasti traži nove razgovore i ugrožava već uspostavljenu stabilnost financiranja festivala’

NACIONAL: Tko su ove godine članovi žirija i koliko su oni važni za renome festivala? 

Žiri je garancija da će odluke o najboljima na Festivalu biti donesene profesionalno, pravedno, u skladu sa svim standardima. Predsjednik žirija Takmičarskog programa – igrani film je švedski autor Ruben Östlund, dobitnik Zlatne palme; među članovima su direktori i umjetnički direktori festivala u Rotterdamu i Amsterdamu, autori poput Nenada Puhovskog i Ognjena Glavonića, da spomenem samo neke. Možemo se pohvaliti uvijek respektabilnim članovima žirija u svim natjecateljskim sekcijama.

NACIONAL: Kako komentirate situaciju sa zagrebačkim Kinom Europa, u kojem se godinama održavao Zagreb Film Festival? Budući da ste dugo surađivali s Borisom T. Matićem, vjerujem da ste informirani o toj situaciji. 

Među prvima smo uputili pismo podrške Borisu T. Matiću jer kao partneri ZFF-a na nekoliko uspješnih projekata iz područja kulture znamo njihovu profesionalnost i izvrsnost kreativnog i radnog kolektiva. Zatvoriti Kino Europa u situaciji kako je to bilo na početku predstavljeno, naravno da bi bio težak udarac filmskoj kulturi u Hrvatskoj i regiji. Vidjet ćemo što će biti, ali uništiti uspješan kulturni projekt vjerujem da nije u interesu nikome, a posebno ne kulturnoj i turističkoj metropoli poput Zagreba.

NACIONAL: Osjećate li vi kao filmaši političke napetosti između naših zemalja, koje su opet eskalirale nakon izjava hrvatske predsjednice u Izraelu, koje je kasnije oštro demantirala?

Teško je to ne osjetiti. Pokušavamo zadržati svoju i privatnu i umjetničku nezavisnost i stalno raditi na kreativnim projektima u relaksiranoj atmosferi. Srećom, mnogo je autora i filmskih profesionalaca koji misle kao i mi i zato se sa zadovoljstvom okupljamo i u Sarajevu i na brojnim festivalima u Hrvatskoj i regiji.

NACIONAL: Hoće li se filmovi sa Sarajeva moći vidjeti u Hrvatskoj?

Već smo spominjali suradnju s Rabom pa možemo najaviti da će pobjednički film 25. Sarajevo Film Festivala biti prikazan na zatvaranju RAFF-a. S RAFF-om ćemo surađivati logistički i programski, a posebno kroz program Suočavanje s prošlošću.

Komentiraj