Srpsko narodno vijeće (SNV) u petak je, u Izjavi sjećanja povodom 23. godišnjice “Oluje”, upozorilo kako 23 godine od “Oluje” i završetka rata u Hrvatskoj duh rata gotovo nikako ne ustupa mjesto duhu mira u javnim i privatnim odnosima u Hrvatskoj i njezinim odnosima s drugim zemljama.

SNV očekuje da hrvatsko-srpski ratovi iz 20. stoljeća ustupe mjesto mirnodipskoj, nemanipulativnoj i dijaloškoj kultura mira.

“Očekujemo da se izgrađuje kultura mira u kojoj će za svako stradanje biti mjesta, a u kojoj neće biti mjesta ni za koju ideologiju ili politiku koja je dovela do tih stradanja, do tih zločina. Posebno to očekujemo od Hrvatske i Srbije, njihovih državnih politika, jer nastavak ratnih i manipulativnih politika sjećanja šteti i Hrvatima i Srbima, a vrijeđa sve one koji istinski suosjećaju sa svakim stradalnikom, svakom žrtvom i njihovim potrebama za mirom”, ističe se u izjavi sjećanja SNV-a.

Upozorava se kako, iako su prošle 23 godine od završetka vojno-redstvene akcije “Oluja” završetka rata u Hrvatskoj, njegove su razorne posljedice u mnogim krajevima na različite načine još uvijek vidljive – u fizičkom stanju mnogih naselja, demografskoj slici mnogih krajeva i uništenoj ekonomiji gotovo cijelog ratom zahvaćenog područja.

Podsjeća se i da je prije šest godina nakon oslobađajućih presuda haškog suda general Ante Gotovina poručio da je rat završio i da se treba okrenuti životu u miru. U tim je presudama, dodaje se, sud pobrojao i dokazima potvrdio niz zločina koji su se dogodili za vrijeme i nakon Oluje (ubojstva, etničko čišćenje, sistematsku pljačku, uništavanje imovine i ometanje povratka izbjeglica), a Hrvatska se obavezala da će kazniti njihove počinioce.

“To se do danas nije dogodilo i nije izgledno da će se dogoditi. Time se ozbiljno smanjuju šanse za njezino skoro suočavanje s vlastitim ratnim putem i ratnim politikama, kao i šanse za promjenu ratne retorike, a time i za pomirenje u pravdi i odgovornosti”, ističe SNV.

Navodi i da od 1991. do danas, unatoč povratku dijela izbjeglih i pristiglim doseljenicima, Hrvatska ima gotovo pola milijuna stanovnika manje, od toga gotovo 400 000 svojih stanovnika srpske nacionalnosti. Samo za vrijeme “Oluje” izbjeglo je njih oko 200 000, a “svijest o toj činjenici, a da o savjesti ne govorimo, u društvu ne postoji ni danas, pa se izbjegli ne spominju ni u jeku međusobnih optužbi za to tko je kriv za iseljavanje Hrvatske”. Uz to, oni se ne računaju kao demografski gubitak, baš kao što se njihovi krajevi ne tretiraju kao krajevi istinske državne brige.

SNV smatra kako referendumske kampanje (poput ne tako davne antićirilične kampanje) koje se u različitim oblicima vode protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebno protiv srpske manjine, ne samo da ne doprinose jačanju duha mira nego jačaju stigmatizaciju i netoleranciju, karakteristične za duh rata. Također upozorava i da su, prisustvo početkom 90-ih oživljene i tokom rata tolerirane ustaške ideologije i njezino pojačano manifestiranje u različitim vidovima posljednjih godina, ozbiljna prijetnja jačanju duha rata i slabljenju duha mira u Hrvatskoj.

“Njezino prisustvo, a posebno manifestiranje u vrijeme stradanja Srba tokom 2. svjetskog rata i stradanja u ratu 90-ih, produbljuju naše  osjećaje isključivanja i povrijeđivanja, te izazivaju duboke osjećaje nespokoja. Iznimno je teško, a ponekad i nemoguće, na miru se sjećati stradanja u atmosferi i uz poruke koje obnavljaju stare i stvaraju nove strahove”, stoji uz ostalo u Izjavi sjećanja povodom 23. godišnjice “Oluje” koju je potpisao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Komentiraj