Tjedan dana uoči otvorenja izložbe “Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost” Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) cijeli tim tog zagrebačkog muzeja radi punom parom, a u sklopu završnih  priprema u četvrtak  je sa Zagrebačkom bankom svečano potpisan Ugovor o generalnom pokroviteljstvu.

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić podsjetio je na dugu tradiciju te banke u suradnji s kulturnim ustanovama, kao i na ulaganja u važne objekte šezdesetih godina bez kojih je danas grad nezamisliv – Zagrebački velesajam, Pleso, Most Mladosti.

“Ulaganje u kulturu za nas je dio društvene odgovornosti kroz koju podržavamo vrijednosti i razvoj društva u kojemu poslujemo, a čime stvaramo bolje i naprednije okruženje za sve nas”, dodao je.

Ravnatelj Muzeja Miroslav Gašparović izrazio je uvjerenje kako da će izložba dobro komunicirati s mlađim generacijama o tome što su bile šezdesete. “Bilo je to vrijeme prekretnice, promjene svijeta, estetike i društvenih odnosa u svijetu i Hrvatskoj”, rekao je.

“U postavu ne možemo stvarati velike narative, zato je tu opsežni prateći katalog s više od 400 stranica, pa sam htio izložiti pojedine bljeskove i pokazati što znače šezdesete”, napomenuo je autor idejnog koncepta izložbe Zvonko Maković.

Objasnio je zbog čega će se na više od 1200 četvornih metara predstaviti razdoblje između 1958. i 1971. godine. “Prva godina izabrana je jer se tada održao sedmi kongres Saveza komunista Jugoslavije, partija se donekle liberalizirala i naznačila mogućnosti koje su se realizirale tek u šezdesetima, a druga jer se tada na drastičan način završavaju pozitivni procesi u Hrvatskoj koji su težili slobodnijem društvu”, rekao je.

Nikola Radeljković iz dizajnerskog studija Numen/For Use i Oaza, autora vizualnog identiteta i postava izložbe, ocijenio je kako ta izložba nije pitanje posla, nego poslanja, jer se njome “promiču  i na kritički način artikuliraju one vrijednosti u društvu iza kojih, bez obzira na ideologiju, stojimo i nakon pedeset godina”.

Jedno desetljeće u osamnaest tematskih dionica

Tijekom šest mjeseci trajanja izložbe turbulentno razdoblje hrvatske povijesti predstavit će se kroz osamnaest dionica koje temu obrađuju u širem kontekstu, u području umjetnosti, kulture, arhitekture, fotografije, dizajna, književnosti, kazališta, glazbe, filma i drugih područja, ali i kroz niz popratnih događaja.

Izložit će se brojni eksponati,  od dokumentarne građe do umjetničkih djela, od fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata, od predmeta svakodnevice do znakova vremena koji su u mijenjali svijet, a poseban je kutak posvećen i djeci, dječjim igračkama, školskim bilježnicama i knjigama. Najmanji izložak je antibebi pilula, a najveći tadašnji statusni simbol – Fićo, čiji je jedan primjerak izložen u predvorju Muzeja.

Prikazat će se kako je u tom desetljeću na ovim prostorima kao posljedica ekonomskih promjena došlo do stvaranja konzumerističkog društva.

Svjedoci tog vremena će se prisjetiti, a mlađi ponešto i naučiti o ondašnjoj zabavi, festivalima zabavne glazbe, vinilkama, šlagerima, VIS-ovima, shoppingu u Trstu, prvim trapericama, minicama, rock’n’rollu i seksualnoj revoluciji.

Za tematske dionice izložbe bili su zaduženi Ana Lederer, Ante Batović, Dunja Nekić, Hrvoje Horvat, Igor Duda, Inoslav Bešker, Koraljka Vlajo, Krešimir Nemec, Lovorka Magaš Bilandžić, Maja Đurinović, Marija Tonković, Marina Bagarić, Maroje Mrduljaš, Nada Zgrabljić Rotar, Nina Simončić, Seadeta Midžić, Tomislav Šakić.

Izložbu, koja će biti otvorena do 30. rujna, pratit će edukativni programi, okrugli stolovi, predavanja autora tematskih cjelina, koncerti s glazbom iz tog razdoblja, filmovi i predstave šezdesetih, bogat suvenirski program.

Komentiraj