PSIHOLOZI OTKRIVAJU Ovo je tehnika koja će vam pomoći umiriti misli, izbjeći paničarenje i ohrabriti vas

Autor:

Pixabay

Um je najjače čime čovjek raspolaže i želimo li upravljati svojim životom, trebamo znati zauzdati misli. Postoji vrlo učinkovita metoda koja će pomoći smiriti uznemirujuće misli, a time i živce. Sastoji se od postavljanja samima sebi niza pitanja koja dovode u pitanje opravdanost takvih misli.

Ovaj proces poznat je kao Sokratova metoda. Nazvana je po grčkom filozofu koji je koristio majeutiku (grčki primaljstvo) metodu filozofskog raspravljanja u kojoj je sugovorniku postavljao pitanja i tako ga navodio da sam dođe do odgovora. Iz njega je izvlačio istinu, baš kao što babica na porođaju izvlači dijete iz majke. To je uobičajena tehnika kojoj terapeuti podučavaju pacijente u kognitivno bihevioralnoj terapiji.

Restrukturiranje načina razmišljanja je važno jer “misli imaju snažan utjecaj na emocije zato što vjerujemo u njih, a ne zato što su one nužno istinite”, objašnjava dr. Daniel R. Strunk, profesor psihologije na Sveučilištu Ohio, za CNN.

Dakle, ako si dopustimo vjerovati u uznemirujuće misli koje nisu u potpunosti istinite, otežat ćemo si život.

Iako je Sokratova metoda alat koji se koristi u kognitivno bihevioralnoj terapiji, ne morate imati terapeuta da biste ga prakticirali i imali koristi od njega, dodaje dr. James Overholser, kliniki psiholog i profesor na Sveučilištu Cleveland.

Evo kako proći kroz neka pitanja koja se obično koriste u Sokratovoj metodi. Pitanja i formulacije mogu varirati ovisno o terapeutu ili iskustvu pacijenta, ali cilj je isti.

Poradite na svojoj percepciji

Dvije osobe imat će različita emocionalna iskustva i reakcije na isti događaj. Jedna se, primjerice može osjećati obeshrabreno i poraženo dok druga doživljava situaciju kao priliku za osobni rast.

Kada želite primijeniti ovu metodu na uznemirujuće misli ili uvjerenja, počnite zapisivanjem misli.

Možda ste zabrinuti da ćete se osramotiti ili na neki način podbaciti tijekom nadolazeće prezentacije na poslu.

Kako biste bolje razumjeli tu misao i uvjerenja koja ju temelje, zapitajte se što je toliko uznemirujuće u vašem scenariju? Možda mislite da će ljudi misliti da ste nesposobni ili da strahujete od otkaza?

Koji su dokazi za ili protiv ove misli?

Istraživanja su pokazala da ljudi s poteškoćama u mentalnom zdravlju obično imaju određene predrasude i netočnosti u načinu razmišljanja, rekao je Strunk — oni s depresijom, na primjer, mogu doživljavati događaje na pretjerano negativan način, dok anksiozni ljudi često vide prijetnje vjerojatnijima i katastrofalnijima, nego što one zaista jesu.

“Kod kognitivno bihevioralne terapije klijenti uče da su njihove misli u trenucima jakih emocija vrlo važne“, rekao je Strunk. “Učeći prepoznati te misli i podvrgavajući ih pažljivom ispitivanju, klijenti uče vrlo važnu strategiju suočavanja s negativnim emocijama: točnu procjenu svoje situacije umjesto prihvaćanja početnih misli koje su se rodile u žaru trenutka, bez da su bile podvrgnute analizi”, dodaje.

Prisjetite se koliko su ljudi koje znate bilo otpušteno zbog loše prezentacije. Prisjetite se kakve su pozitivne povratne informacije vaš šef ili kolege dali o vašem dosadašnjem radu ili čak kako su reagirali na vaše pogreške.

Budite pritom konkretni i tražite po svom sjećanju sve one jake argumente. Cilj vam je pronaći dokaze koji bi vas uvjerili čak i kada ste u vrtlogu negativnih misli.

Prilagodite svoju perspektivu

Zapitajte se postoji li alternativni način sagledavanja situacije.

“Stav utječe na naše emocije i naše ponašanje. “Mi tumačimo situacije, imamo očekivanja i osobna stajališta o sebi i svojim sposobnostima”, rekao je Overholser.

U ovom slučaju, mogli biste se podsjetiti da je nervoza prije prezentacije i mogućnost da vas drugi ocjenjuju normalna, čak i za iskusne govornike.

Što biste rekli voljenoj osobi da je u vašoj situaciji? Ohrabrili biste je i podsjetili je na njezine kvalitete. Učinite to i za sebe.

Ovo su još neka uobičajena sokratska pitanja:

● Temeljim li ovu misao na činjenicama ili osjećajima?

● Donosim li prebrze zaključke ili pribjegavam najgorem scenariju?

● Bavim li se pretpostavkama?

● Ako na ovu situaciju gledam pozitivnije po čemu je drugačija?

● Hoće li ovo biti važno za godinu dana? Za pet godina?

● Mogu li drugi ljudi drugačije tumačiti ovu situaciju?

Redovito prakticirajte ovu metodu kako biste ovladali svojim mislima i emocijama.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Avatar photo
NijeRuza

prije 3 tjedna

Kvazi-naučnici kojima je Freud uzor, ionako vole previše filozofirati, stoga pozitivno biramo da ne slušamo kako oni prosipaju šuplje!