Vlada će sjednicu u četvrtak započeti izvješćem o svojih prvih 100 dana u Banskim dvorima, a na dnevnom će se redu, uz ostalo, naći i prijedlog strategije upravljanja javnim dugom do 2019. godine, ali i očitovanje na prijedlog za pokretanje pitanje povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću.
Vlada Andreja Plenkovića izglasana je u Hrvatskom saboru 19. listopada prošle godine, a prvu je sjednicu održala 27. listopada 2016. O svojih prvih 100 dana na vlasti raspravljat će na 18. sjednici.

Jedan od glavnih ekonomskih ciljeva ove Vlade je smanjivanje javnog duga, a na današnjoj bi sjednici trebalo biti jasnije kako će ministar financija upravljati njime u slijedeće tri godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) krajem rujna prošle godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,1 milijarde kuna, odnosno od kraja 2015. smanjen je za 467,4 milijuna kuna. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen s 86,7 posto krajem 2015. na oko 85 posto krajem rujna lani, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić više je puta najavljivao kako bi ove godine taj udio trebao pasti i ispod 85 posto BDP-a, a najavljujući donošenje Strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019. kazao je da će u njoj jasno i transparentno biti nabrojane sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te osnovne smjernice koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva 30-tak milijardi kuna starog duga, a dodaju li se tome obveze izvanproračunskih korisnika, prvenstveno cestarskih tvrtki, u 2017. će biti potrebno otplatiti i refinancirati preko 40 milijardi kuna duga. Sa zaduženjem država će, prema najavi ministra financija, započeti već u prvom tromjesečju.

Na sjednici na kojoj će izvijestiti o svom radu u prvih 100 dana Vlada će se očitovati i o prvom prijedlogu oporbe za pokretanje pitanje povjerenja jednom od ministara, onom za resor znanosti i obrazovanja, Pavi Barišiću.

Prijedlog je u saborsku proceduru prošlog četvrtka uputilo 45 zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, a nakon što je krajem prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

Premijer Plenković je, pak, u nekoliko navrata u javnosti govorio da ministar Barišiću uživa njegovo povjerenje te da je pitanje pogreške prenapuhano u slučaj plagiranja.