U Kamanju je počeo raditi prvi vrtić po modelu javno-privatnog partnerstva u skladu sa Zakonom o dadiljama, a načelnik općine Damir Mateljan rekao je kako je to prvi primjer u Hrvatskoj da jedinica lokalne samouprave i Obrt za dadiljanje zajedno rješavaju čuvanje djece tako da u interesu obitelji podijele obveze.

U Karlovačkoj županiji nekoliko obrta radi po Zakonu o dadiljama, a s prvim danom veljače u Kamanju je počeo raditi prvi vrtić po modelu javno-privatnog partnerstva. Načelnik kamanjske općine i saborski zastupnik SDP-a Damir Mateljan rekao je kako je to prvi primjer u Hrvatskoj da jedinica lokalne samouprave i Obrt za dadiljanje zajedno rješavaju čuvanje djece.

• Objasnio je da je dužnost općine brinuti se o predškolskom odgoju, a u maloj općini Kamanju dosad se briga svodila na sudjelovanje u troškovima smještaja djece u susjednome Žakanju i u nešto udaljenijemu Ozlju, što je odgovaralo samo obiteljima u kojima je netko odlazio na posao u Ozalj ili npr. Karlovac.

Sada uz isti trošak po djetetu mališani mogu biti u svojemu Kamanju, a općina nije morala sama osnovati tu djelatnost ni zaposliti odgajatelje. Načelnik Mateljan je rekao da su obrtu “Vesela panda” dali prizemlje općinske zgrade da ga preuredi i opremi, što je i učinjeno, te će ubuduće vrtić općini plaćati režijske troškove, a općina njemu 60 posto cijene po djetetu.Puna tržišna cijena boravka djece u vrtiću “Veseli panda” je 1900 kuna, a roditelji će plaćati oko 700 kuna.

Mateljan  je najavio izgradnju većeg vrtića u zgradi DVD-a Kamanja, za što je osigurano stopostotno financiranje iz EU Fonda za ruralni razvoj, s tim da je plan da se nakon izgradnje i opremanja novi vrtić također da u zakup privatniku.

Vlasnica obrta, odgajateljica Mirjana Klemenić kaže da je razlika između dadiljanja i javnoga ili privatnog vrtića samo u tome što u vrtiću može biti više predškolske djece, a po modelu dadiljanja kakav oni imaju najviše 12-ero djece, po šestero na jednu od dvije odgajateljice ili dadilje.

Po njezinim riječima, u Hrvatskoj ima više primjera da općine i gradovi privatnim vrtićima sufinanciraju troškove. U Karlovcu, Rijeci i Križevcima sufinanciraju se registrirane dadilje, ali samo je u Kamanju takav model suradnje registriranih dadilja i općine, istaknula je Klemenić. Zakon o dadiljama na snazi je od siječnja prošle godine, rekla je, dodajući da je još malo registriranih dadilja i da je sve relativno novo, ali u Kamanju su, ocijenila je, “sve jako dobro posložili”.