Prvi hrvatski građani cijepljenjem će steći imunitet na obolijevanje od covida-19 najranije za dva mjeseca

Nacional je proveo dubinsko istraživanje o tome kako će se u praksi provoditi cijepljenje hrvatskih građana protiv koronavirusa, što je vjerojatno najvažnija javnozdravstvena operacija u posljednjih pedeset godina

Nacional je koncem proteklog tjedna proveo dubinsko istraživanje o tomu kako će se doista u praksi provoditi cijepljenje hrvatskih građana protiv koronavirusa, što je vjerojatno najvažnija javnozdravstvena operacija u posljednjih pedeset godina. Proturječna saznanja dovode do zaključka da je cijeli proces zasad nedovoljno pripremljen, a općeniti planovi manjkavi.

Unatoč ogromnom interesu medija, o planiranom provođenju povijesno značajnog cijepljenja građani znaju vrlo malo i posve nedovoljno, a nadležne vlasti ne odaju dojam sustava profesionalnih kapaciteta dostatnih da ta neizvjesnost napokon nestane.

U intenzivnoj komunikaciji s ključnim službenim izvorima u zdravstvenom sustavu i izvorima bliskima vrhu Vlade i Nacionalnog stožera, Nacional je doznao da najmanje još dva mjeseca treba čekati kako bi prvi hrvatski građani cijepljenjem stekli imunitet na obolijevanje od covida-19.

To je najvažnija informacija na temelju trenutno dostupnih saznanja o cjepivu protiv virusa SARS-CoV-2 i dinamici njegove isporuke Hrvatskoj. No i to je optimistična procjena, a ostvarit će se samo ako sve sadašnje nepoznanice budu razriješene bez teškoća. A nepoznanica nije malo: od prve, pitanja kada će Europska agencija za lijekove (EMA) odobriti cjepiva da bi uopće mogla krenuti prema korisnicima u EU-u, pa i u Hrvatskoj, pa do niza organizacijskih zadaća koje u Hrvatskoj moraju biti obavljene da bi se zahtjevna operacija masovnog i brzog cijepljenja obavila organizirano, sigurno i pouzdano.

Otprilike mjesec dana prije nego što se prvo cjepivo može očekivati u Hrvatskoj, Nacional je razgovarao sa službenim izvorima u zdravstvenom sustavu te sa sugovornicima bliskima Vladi kako bi razjasnio jesu li Stožer civilne zaštite i Vlada organizirali sofisticiranu operaciju dostave i skladištenja cjepiva, kao i jesu li detaljno isplanirali višemjesečnu operaciju masovnog i brzog cijepljenja.

Iz tih razgovora postalo je jasno da postoje oprečna mišljenja o tome jesu li sve pripreme obavljene ili nisu: dok službeni izvori tvrde da „nacionalni plan cijepljenja postoji“, oni neslužbeni uvjeravaju da nikakve jasne strategije još nema te da je sve još uvijek prilično neizvjesno i ovisno o dogovorima s proizvođačima cjepiva, ali i organizacijskim raspravama unutar Hrvatske koje su još daleko od okončanih.

Zahtjevnu operaciju organizacije cijepljenja protiv covida-19 vodi epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić. „Nacionalni plan cijepljenja postoji, a detaljni planovi na razini županija, domova, zdravstvenih ustanova i radnih kolektiva u fazi su izrade“, ustvrdio je Kaić za Nacional, ponovivši već objavljene informacije prema kojima je Hrvatska do sada naručila 2.700.000 doza cjepiva proizvođača AstraZeneca/Oxford, po milijun doza od Pfizera/BioNTecha i Moderne, kao i 900.000 doza od proizvođača Johnson&Johnson/Janssen. Cjepivo će, podsjetio je Kaić, stizati u kvartalnim ili mjesečnim isporukama nakon što Europska agencija za lijekove (EMA) izda odobrenje za svako cjepivo zasebno. „Za sada se očekuje da će Pfizer/BioNTechovo cjepivo prvo dobiti odobrenje krajem prosinca i da će prve količine cjepiva biti isporučene početkom siječnja.“

Pitanje je jesu li Stožer civilne zaštite i Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem i ministrom zdravstva Berošem organizirali sofisticiranu operaciju dostave i skladištenja cjepiva, kao i jesu li detaljno isplanirali višemjesečnu operaciju masovnog i brzog cijepljenja. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

 

Bude li tako, može se zaključiti da bi imunizacija prvih cijepljenih mogla nastupiti za oko mjesec dana nakon što u Hrvatsku stigne prvo cjepivo. Naime, o kojem god cjepivu govorili, cijepljenje se obavlja u dva navrata, u roku od tri ili četiri tjedna, ovisno o cjepivu, a pouzdana zaštita od bolesti stječe se tek nekoliko dana nakon drugog cijepljenja. Ako je tako, lako se može izračunati da od „početka siječnja“ – kada bi prvo cjepivo moglo stići u Hrvatsku te biti ubrizgano prvim građanima – do prvih imunizacija treba proći oko mjesec dana, najmanje do početka veljače.

Zdravstvene vlasti svjesne su da će Pfizer/BioNTechovo cjepivo pred njih postaviti velike organizacijske zadaće. Ono se, naime, mora čuvati na temperaturi od 70 stupnjeva ispod ništice, a kada ga se jednom izvadi, na temperaturi običnog hladnjaka može se skladištiti najduže pet dana. Kaić je za Nacional kazao da HZJZ „ima načelno obećanje, a još čeka potvrdu Pfizera“ da bi prva kvartalna isporuka cjepiva mogla stići „u više manjih isporuka pa ga u tom slučaju ne bi ni bilo potrebno skladištiti, već bi se svaka isporuka uspjela iskoristiti u roku od pet dana, koliko cjepivo može biti na temperaturi hladnjaka“.

„Za kasnije isporuke, koje će biti veće, ali i za prvu isporuku ako dođe sve odjednom, osigurano je čuvanje cjepiva na -70 stupnjeva“, ustvrdio je Kaić te dodao: „Neki će zavodi kupiti takve zamrzivače, a za one koji ih neće moći kupiti osigurano je skladištenje cjepiva na -70 stupnjeva na nekoliko lokacija u Zagrebu. To su HZJZ, Imunološki zavod, KBC Zagreb i Institut Ruđer Bošković.“ Sudeći po njegovim informacijama, cijepljenje Pfizer/BioNTech cjepivom trebat će dobro organizirati tako da građani dođu na cijepljenje točno u određeno vrijeme, jer ako cjepivo na temperaturi običnog hladnjaka može ostati učinkovito samo pet dana, tada je jasno da cijepljenje mora teći organizirano i na vrijeme, prema unaprijed utvrđenom rasporedu. „Cjepivo će se isporučivati izravno u zavode za javno zdravstvo koji će ih izdavati na mjesto primjene na temperaturi hladnjaka. Ako bude potrebe, županijski stožeri civilne zaštite pomoći će u distribuciji cjepiva do korisnika kako bi sve išlo brzo i bez zastoja, a do onih zavoda kojima će se cjepivo čuvati u Zagrebu, kad dođe vrijeme dogovorit će se transport putem distributera cjepiva ili uz pomoć civilne zaštite“, objasnio nam je Kaić.

 

Dok službeni izvori tvrde da ‘nacionalni plan cijepljenja postoji’, oni neslužbeni uvjeravaju da nikakve jasne strategije još nema te da je sve još uvijek prilično neizvjesno i ovisno o dogovorima s proizvođačima cjepiva

 

Više detalja o „manjim isporukama“, koji sugeriraju da bi organizacija cijepljenja Pfizer/BioNTechovim cjepivom mogla biti olakšana u odnosu na zahtjevnu organizaciju skladištenja na -70 stupnjeva, iznio je za Nacional član Znanstvenog savjeta Vlade, pedijatar, genetičar i forenzičar Dragan Primorac. Prema njegovim riječima, to cjepivo, za koje je nadležna britanska agencija 2. prosinca izdala hitno odobrenje – „emergency authorisation“ – isporučivat će se u kutijama „od tisuću do pet tisuća doza“ zaleđenim na temperaturu „suhog leda“ – zamrznutog ugljičnog dioksida – od -78,5 Celzijevih stupnjeva. Te će kutije biti opremljene sustavom GPS koji će signalizirati eventualnu promjenu temperature, ali i točno mjesto kutije u njezinu transportu od proizvođača do korisnika. „Cjepivo u takvim kutijama može se čuvati petnaest dana, pod uvjetom da se kutije ne otvaraju više od dva puta dnevno. Ako se, pak, kutija otvori više od dva puta, tada se cjepivo može čuvati pet dana na temperaturi običnog hladnjaka, što je vrlo važno za distribuciju“, objasnio je Primorac za Nacional, ustvrdivši da hrvatske institucije imaju mogućnosti nabave dovoljno suhog leda za potrebe sukcesivne isporuke kontingenata Pfizer/BioNTechova cjepiva u mjesecima koji slijede.

Ostala cjepiva koja je Hrvatska naručila – proizvođača Moderna, Astra Zeneca/Oxford i Johnson&Johnson/Janssen – ne moraju se čuvati na tako niskim temperaturama pa je i njihova distribucija mnogo lakša. Bernard Kaić podsjetio je da se cjepivo Moderna „čuva u zamrzivačima na temperaturi od -20 stupnjeva, a na temperaturi hladnjaka može se čuvati 30 dana, što omogućuje veliku fleksibilnost“, pa će se „prva isporuka sigurno moći iskoristiti u roku od tih 30 dana“. Za kasnije isporuke, pak, koje bi mogle premašiti količine koje se stignu upotrijebiti u roku od 30 dana, osigurat će se skladištenje na -20 u HZJZ-u i pojedinim županijskim zavodima za javno zdravstvo“, kazao nam je Kaić. Za ostala cjepiva, pak, „distribucija će ići uobičajenim putem, preko centralnog distributera cjepiva koji ima kapacitete za skladištenje i transport na temperature hladnjaka“.

Kaić je za Nacional iznio opću skicu cijepljenja, kada cjepivo jednom stigne u zemlju. „Za sada nije predviđeno cijepljenje putem velikih centara za cijepljenje, već je predviđeno provoditi cijepljenje onako kako se cijepi protiv sezonske gripe, uz manje prilagodbe. Korisnici i djelatnici domova za starije osobe cijepit će se u domovima. Upravo prikupljamo podatke o tome mogu li domovi sami osigurati cijepljenje s domskim liječnicima ili će im biti potrebno pomoći“, kazao je Kaić Nacionalu.

„Zdravstveni djelatnici cijepit će se na radnom mjestu. Upravo je u tijeku procjena mogućnosti zdravstvenih ustanova da same organiziraju cijepljenje za svoje djelatnike ili će im biti potrebna pomoć izvana. Starije osobe koje nisu u domovima i odrasle osobe s kroničnim bolestima neovisno o dobi, cijepit će se putem izabranog liječnika. Kad se cijepe osobe s povećanim rizikom, djelatnici u domovima i u zdravstvu, cijepit će se ostatak stanovništva putem izabranih liječnika, a u radnim kolektivima preporučit ćemo cijepljenje putem pripadajućih specijalista medicine rada. Naime, Hrvatsko društvo za medicinu rada ljubazno je ponudilo svoju pomoć pri cijepljenju protiv covida-19 u radnim organizacijama. Također, Hrvatska ljekarnička komora je ponudila suradnju na cijepljenju te postoji mogućnost dogovora o cijepljenju putem ljekarni kasnije tijekom 2021. godine, ako bude potrebno“, kazao je Kaić, uz napomenu da će „cijepljenje cijelo vrijeme biti moguće i u zavodima za javno zdravstvo“.

‘Nacionalni plan cijepljenja postoji, a detaljni planovi na razini županija, domova, zdravstvenih ustanova i radnih kolektiva u fazi su izrade’, ustvrdio je za Nacional Bernard Kaić koji vodi zahtjevnu operaciju organizacije cijepljenja. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

Hoće li ta organizacija, oslonjena uvelike na postojeću mrežu javnog zdravstva već preopterećenu pritiskom pandemije, biti dovoljna da u što kraćem vremenu, organizirano i pouzdano, provede cijepljenje nekoliko milijuna ljudi? Politički izvor blizak Vladi uvjerava nas da hoće: Hrvatska je, tvrdi taj dužnosnik koji je želio ostati anoniman, u javnozdravstvenom smislu vrlo uznapredovala zemlja pa još od Andrije Štampara, velikog popularizatora i utemeljitelja hrvatskog i jugoslavenskog javnog zdravstva, ima veliko iskustvo s cijepljenjem, naročito protiv gripe. U tom je pogledu Hrvatska, tvrdi taj izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću, „jedna od najiskusnijih europskih država i bolja čak i od SAD-a, ma koliko ta zemlja bila lider u znanosti“. Hrvatske bolnice i domovi zdravlja, tvrdi isti izvor, „imaju ponajbolja iskustva u Europi“ pa im neće biti problem apsorbirati i aplicirati veće količine cjepiva kad stigne, jer to „nije komplicirana tehnologija“ i „jako je jednostavno izvesti cijepljenje“. „Ključni su frižideri, ali oni se trenutno nabavljaju, a osoblje brzo uči sve potrebne vještine“, tvrdi naš sugovornik.

U postojeći sustav javnog zdravstva uzda se i Dragan Primorac: „Sustav cijepljenja bit će utemeljen na mreži postojećih županijskih zavoda za javno zdravstvo, kojih je 21, epidemiološkim službama te liječnicima opće i školske medicine.“ Ako je vjerovati brojevima, liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj je oko 2100 i oni će, uz epidemiologe, kao i ostale zdravstvene djelatnike koji mogu cijepiti pod nadzorom liječnika, imati glavnu ulogu u procesu cijepljenja, uvjeren je Primorac. Smatra također da se dodatno mogu organizirati i mobilni timovi koji bi mogli cijepiti nepokretne u njihovim domovima ili ljude koji ne mogu doći do zdravstvenih ustanova. Također, Primorac napominje da će se od cijepljenih pacijenata svakodnevno primati povratne informacije i pratiti eventualne nuspojave kako bi se jamčilo da cjepivo ne odstupa od deklaracije proizvođača, a ta će se evidencija voditi preko zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

‘Ako je vjerovati brojevima, liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj je oko 2100 i oni će, uz epidemiologe, kao i ostale zdravstvene djelatnike koji mogu cijepiti pod nadzorom liječnika, imati glavnu ulogu u procesu cijepljenja’, uvjeren je dragan Primorac. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Hoće li, međutim, sve to biti dovoljno za brzo i pouzdano cijepljenje cijele nacije? Možemo li biti sigurni da će zdravstveni sustav, koji bolnički liječnici već tjednima ocjenjuju nefunkcionalnim, uspjeti iznijeti još i tako složen i osjetljiv posao cijepljenja koji, gotovo doslovno, znači biti ili ne biti nacionalnog zdravlja i hrvatskog gospodarstva? Može li činjenica da nacionalni plan cijepljenja, ako uopće postoji, još nije usvojen i objašnjen cijeloj javnosti ni mjesec dana prije nego što bi masovno cijepljenje trebalo početi, ulijevati povjerenje?

Teško se, naime, oteti dojmu da je cijeli proces nedovoljno pripremljen te da su dosadašnji općeniti planovi posve nedovoljni da odgovore čak i na pitanja ljudi u gradovima, kojima su zdravstvene institucije nadohvat ruke, a da ne govorimo o onima koji žive u udaljenim mjestima i kojima zdravstvena skrb ni u uobičajenim uvjetima nije lako dostupna. Za razliku od Hrvatske, razvijene zapadne zemlje, poput Engleske i Njemačke, razradile su temeljitu organizaciju cijepljenja pa su u Njemačkoj – premda cjepivo u Europi nije još ni odobreno – predviđene velike sportske dvorane s više linija za dolazak građana i masovno cijepljenje; točno se već zna koliko vremena treba za cijepljenje jednog čovjeka i po fazama su razrađeni detalji tog postupka. U Engleskoj, pak, posao će voditi znameniti Nacionalni zdravstveni sustav (National Healthcare system, NHS) i dosad je precizno razrađen redoslijed kategorija stanovništva koje će prve primiti cjepivo, počevši od najugroženijih i zdravstvenog osoblja.

U Hrvatskoj, pitate li građane znaju li gdje će se i kako cijepiti, neće vam znati odgovoriti. Hrvati o cijepljenju znaju samo iz pretpostavki, nejasnih planova i polovičnih izjava u medijima, a službeni izvori nisu im još ništa sustavno objasnili. Ta atmosfera nagađanja i neizvjesnosti, naravno, nikako ne pogoduje povjerenju u cijepljenje, koje je ionako zabrinjavajuće nisko. Na djelu je, čini se, obeshrabrujući paradoks: o najvažnijoj javnozdravstvenoj operaciji u mnogo desetljeća, koja donosi nadu cijelome društvu i svakome od nas ponaosob, građani znaju vrlo malo i posve nedovoljno, a nadležne vlasti ne odaju dojam sustava koji se ozbiljno trudi da tu neizvjesnost napokon prekine. Kako je krenulo, valja se nadati da će samo na tome i ostati i da se neće dogoditi ono što se nedavno dogodilo s cjepivom za gripu: nešto malo stiglo je u ljekarne, razgrabljeno, a potom o cjepivu nitko više ne govori.

Komentiraj