Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo predstavio je u utorak prioritete strukovnog obrazovanja istaknuvši kako “znaju i mogu provesti reformu strukovnog obrazovanja i napraviti takve strukovne škole koje su potrebne Hrvatskoj u budućnosti”, istaknuvši da su se za to ekipirali i odradili sve potrebne radnje.

Perspektivu i prioritete strukovnog obrazovanja pomoćnik ministrice Vlado Prskalo predstavio je na briefingu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je, među ostalim, izvijestila kako će Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, koje je nedavno prihvatila Vlada, u srijedu 13. prosinca biti u prvom čitanju u Hrvatskome saboru.

Ministrica je posebice zahvalila HNS-u na političkoj potpori da proces reforme strukovnog obrazovanja ide razmjerno brzo – prošli tjedan na Vladi, ovaj tjedan u Saboru.

Izrazila je uvjerenje kako je to tema koju će svi poduprijeti, da će to prepoznati i saborski zastupnici i svi je poduprijeti, a ne da i to ponovno bude prilika za neke političke rasprave.

Prskalo je rekao kako se u sustavu strukovnog obrazovanja nalazi oko 71 posto učenika te istaknuo kako je fokus reforme strukovnog obrazovanja da tu veliku populaciju mladih ljudi na drukčiji način uvedemo u kvalitetno strukovno obrazovanje. Uz to, danas u Hrvatskoj upravo iz toga sustava radi oko 75 posto ljudi i zarađuje dohodak, te su to, siguran je, razlozi zašto trebamo i želimo učiniti taj sustav bitno kvalitetnijim.

Do sada su, rekao je, napravljene neke promjene koje je i kratko predstavio. Tako su, objasnio je Prskalo, razvijene nove strukovne kvalifikacije usklađene s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO), nakon svih istraživanja izrađeno je 19 novih kvalifikacija, 30 novih strukovnih kurikuluma, od kojih je 26 uvedeno u redoviti sustav, a četiri su u eksperimentalnoj provedbi.

Uporište za reformu je Program Vlade za mandat 2016.-2020.

Pomoćnik Prskalo objasnio je kako je uporište za reformu strukovnog obrazovanja Program Vlade za mandat 2016.-2020. koji je projicirao potrebu da se strukovno obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada. Istaknuo je kako je sastavnica zakonskih izmjena i dopuna i uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno učenje na radnom mjestu što je neminovnost u sadašnjem svijetu rada.

Partnerstvo je jedno od načela na koja je Prskalo posebice ukazao, a spomenuo je i ishode učenja – stjecanje potrebnih vještina i znanja za život, relevantnost te inkluzivnost. Pomoćnik ministrice objasnio je i čime će se taj proces platiti, rekavši da su nam na raspolaganju dva europska fonda – Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj s 63 milijuna eura plus nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što zbirno znači 130 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna.

Naglasio je kako je i za njega osobno bio izazov suočiti se s problemima koji nisu mali, te da iskustva koja je stekao na lokalnoj razini – u Slavonskome Brodu, primijeni na nacionalnoj razini.

Rekao je i kako se moraju promijeniti zastarjeli obrazovni programi, za provedbu novih programa osposobiti nastavnike, promijeniti školsku opremu. Jer, rekao je Prskalo, ovih dana je obišao 60-ak strukovnih škola u Hrvatskoj i vidio u kakvim uvjetima one rade i na kakvoj opremi što se, smatra, treba nužno promijeniti.

 

Regionalni centri kompetentnosti – mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Prskalo je sažeo i koncept regionalnih centara kompetentnosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, usmjerenih na učenike, te sektore.

Objasnio je da se će se u prvoj fazi nastojati ‘pokriti’ sve županije s centrima izvrsnosti što će, pak, trebati biti usklađeno sa sektorima – turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika, informacijske i komunikacijske tehnologije, poljoprivreda i zdravstvo.

Svjestan je da se postojeće stanje neće moći promijeniti preko noći, ali je i uvjeren kako sada imamo priliku koju ne smijemo propustiti.

“Imamo pred sobom novu priču o strukovnom obrazovanju koje mijenja budućnost naših mladih ljudi”, istaknuo je Prskalo.

Treba biti dovoljno pametan da se okružiš pametnijima od sebe

Ministrica Divjak napomenula je kako se rado drži poznate maksime američkoga kralja čelika Andrewa Carnegija, koji je rekao da bi htio da mu na grobu bude epitaf – “Ovdje počiva čovjek koji je bio dovoljno pametan da se okruži pametnijima od sebe”.

Smatra kako je ta maksima posebno važna za sveobuhvatno ministarstvo kao što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje ima puno resora i projekata koje treba provesti, a za to su potrebni ljudi koji imaju znanje i struku i izgaraju za posao koji rade.

Uz napomenu da se u medijima više govori o drugim aspektima reforme obrazovanja, Divjak je istaknula kako je ovdje riječ o kurikularnoj reformi strukovnog obrazovanja koja se izravno ‘prelijeva’ u gospodarstvo, a gospodarstva Njemačke, Austrije i Švicarske ‘žive’ na strukovnom obrazovanju.

Ukazala je da su Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju usmjerene na to da se postojeći sustav koristi i gradi, da se nastavnici koji su u sustavu osnažuju, educiraju i povezuju s gospodarstvom, a daje priliku i osnivačima – gradovima i županijama da stvarno odluče koje je njihovo strateško opredjeljenje u prvome ‘valu’ promjena.

Praktična i primjenjiva znanja, istaknula je ministrica Divjak, trebaju se stjecati u radionicama, laboratoriju, hotelskoj kuhinji ili frizerskom salonu, odnosno ovisno o zanimanju. Ministrica je uvjerena kako će projekt vrijedan milijardu kuna doista uvesti hrvatske strukovne škole u budućnost što je, zaključila je, temelj i za gospodarsku transformaciju.

Komentiraj