Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je u govoru na tradicionalnom susretu s ravnateljima predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova na području Zagrebačke nadbiskupije kako običaji Došašća i iščekivanja Božića proistječu iz baštinjenoga nasljeđa hrvatskoga kulturnog identiteta.

Naglasio je kako Krist je ušao u ljudsku povijest i ljudima objavio misterij Boga Oca, sjedinio se s čovjekom i na taj način uzvisio ljudsku narav.

Poručio je kako je u vrijeme raznih reforma djecu i mlade ne smijemo ostaviti napuštene na njihovim putovima. “Zadaća je na starijima, posebno roditeljima, a onda odgojiteljima i učiteljima da ih traže, pratimo, postavljaju pitanja, čuju njihove slutnje i snove, kako bi ih mogli učiti odgovornosti i ljubavi prema drugima.

Ocijenio je i kako svaka reforma traži pojašnjenja i raspravu i dodao kako u toj raspravi treba sudjelovati cijelo društvo. Smatra kako se pitanje odgoja ne može svoditi samo na stjecanje tehničko-tehnoloških vještina već odgoj treba zahvatiti cjelovitost osobe.

Ako odgoj i obrazovanje osposobljuju djecu i mlade za život, a tako bi trebalo biti, u njegovu provedbu treba uključiti sve relevantne institucije: obitelj, vrtiće, škole, društvo, Crkvu, kulturu, napomenuo je dodavši kako zbog učinkovita djelovanja važno graditi odgojni savez između navedenih institucija.

Istaknuo je i kako kod djece treba razvijati intelektualne, etičke i duhovne vrijednosti, a ne ih samo učiti stjecanju vještina za tržište rada.

Po kardinalovim riječima u odgoju djece škola ne može zamijeniti roditelje jer je škola samo nadopunjuje roditelje. Najveća je odgovornost na roditeljima koji su pozvani očitovati jasno stajalište te svojim kršćanskim svjedočenjem pomoći institucijama u našem društvu da u roditeljima pronađu oslonac i krajnji razlog pri oblikovanju programa za povjerenu im djecu; programa koji izgrađuju osobe i njihove odnose građene na nesebičnosti i utemeljene na Božjoj ljubavi, poručio je Bozanić.

Smatra kako odgojno-obrazovni programi ne smiju biti u suprotnosti s obiteljskim vrjednotama te da su tradicija i kultura kao sastavnice hrvatskoga identiteta nezaobilazne u odgoju i obrazovanju.

Upozorio je i na pokušaje da se iz škola izbace tradicionalni hrvatski običaji poput manifestacije Dana kruha, Božića i izradbe jaslica.

Nije dobro, istaknuo je, i što su učitelji izloženi različitim pritiscima te ih je pozvao da unatoč problemima nastave raditi u svom uzvišenom poslanju.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je obraćajući se uzvanicima kako škola treba biti mjesto istinskoga odgoja i obrazovanja te dodao kako trebamo odgojiti ljude koji će nositi razvoj naše domovine, a ne biti jeftina radna snaga. Predložio je da se, zbog crne kuge koja godišnje smanjuje 70 tisuća hrvatskih stanovnika, uvede koncept majke odgojiteljice. “Svjesni težine odgoja cijenimo i poštujemo majčinstvo kao najuzvišeniji poziv”, poručio je zagrebački gradonačelnik.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković pozvala je na njegovanje ljubavi prema vlastitom identitetu, što predstavlja njegovanje domoljublja i vlastitih vrijednosti.

Viša savjetnica Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije za predškolski vjerski odgoj Brankica Blažević govorila je o važnosti vjerskoga odgoja od najranijega doba. Podsjetila je kako se vjerski odgoj izvodi u tristotinjak vrtića u Hrvatskoj, istaknuvši kako na zagrebačkom području postoji 12 katoličkih vrtića te još 31 gradski u kojima se providi vjerska poduka djece.

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec izrazila je zabrinutost zbog lošega odnosa prema učiteljima. Zabrinjavajućim je ocijenila situacije u kojima djeca postaju autoriteti u obitelji, premda oni za to nisu zreli niti imaju dovoljno životnoga iskustva. U okolnostima kad postaje nevažan autoritet roditelja moramo se upitati kakva nam je budućnost, poručila je.

Usto, navodi, “trenutno se moramo boriti protiv kriterija za izbor ravnatelja koji stavljaju u prvi plan poznavanje stranog jezika i informatike”. “Je li to zaista prioritet za rukovođenje školama u Hrvatskoj u ovim izazovnim vremenima? Vjeruje li zaista netko da će poznavanje stranog jezika i digitalnih vještina pomoći ravnatelju da rješava svakodnevne situacije, probleme i izazove koje imamo s učenicima, nastavnicima, roditeljima”, upitala je Hitrec.

Predstavnici ravnatelja izmijenili su božićne darove s kardinalom Josipom Bozanićem.