Tisuće znanstvenika i pobornika znanosti okupilo se u subotu u američkoj prijestolnici i u gradovima diljem svijeta kako bi sudjelovali u svjetskom Maršu za znanost, prosvjedu kojim se ističe važna uloga znanosti u društvu i poziva na vođenje politike temeljene na činjenicama.

Prosvjednici na glavnom događaju u Washingtonu plaraju marširati do Bijele kuće kako bi izrazili nezadovoljstvo time što, po njihovoj ocjeni, predsjednik Donald Trump ne poštuje znanost i činjenice. Organizatori prosvjeda, koju čini skupina znanstvenika, očekuje da će se okupiti deseci tisuća ljudi.

Prosvjed se održava na dan koji se od 1970. obilježava kao Dan planeta Zemlje, a cilj mu je pružiti otpor politikama Trumpove administracije koje su u suprotnosti s priznatim znanstvenim istraživanjima, pogotovo u području klimatskih promjena, koje je novi američki čelnik proglasio obmanom.

Trump je ukinuo mjeru kojom se od službenika zahtijevalo da u donošenju odluka razmotre njihov utjecaj na klimatske promjene, te je zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma iz 2015., globalnog klimatskog sporazuma kojim se međunarodna zajednica obvezala na borbu protiv rasta globalne temperature, a koji je potpisao njegov prethodnik Barack Obama.

Američki je čelnik povukao i Obamin moratorij na najam federalnog zemljišta industriji ugljena te je obećao da će napraviti reviziju regulacije hidrauličkog frakturiranja, takozvanog frackinga.

U subotu se, uz onaj washingtonski, u svijetu održava oko 600 takvih marševa, između ostalog i u Zagrebu. Na njih su se odazvali brojni svjetski znanstvenici kao znak solidarnosti s američkim kolegama.

Prema navodima organizatora, na maršu u Berlinu okupilo se oko 11. 000 ljudi pod motom “Znanost nije mišljenje – alternativne činjenice su laži”. Tisuće ljudi sudjelovalo je u marševima diljem Njemačke, posebice se okupljajući oko sveučilišta.

U Londonu, biolozi, fizičari i astronomi bili su među onima koji su sudjelovali na prosvjedima. Mnogi od njih izrazili su strahovanja oko budućnosti znanstvenih istraživanja u Britaniji i njezine suradnje u međunarodnim projektima u svijetlu odluke Velike Britanije da iziđe iz članstva u EU.

Oko 600 prosvjednika okupilo se u Ženevi, u kojoj je sjedište brojnih međunarodnih organizacija za unapređenje zdravlja i znanosti, te također na ulicama Amsterdama i drugih europskih gradova.

Diljem Australije održano je 12 skupova, a prosvjednici su ponajviše isticali probleme klimatskih promjena i osobito propadanja Velikog koraljnog grebena.

Komentiraj

FOTO:EPA/FILIP SINGER
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.