Prosvjednici se okomili na “nedodirljive” ikone američke povijesti

Val antirasističkih prosvjeda zadnjih tjedana trese Sjedinjene Države i na svom putu ruši ili oštećuje spomenike ljudima koji su bili povezani s rasizmom ili ropstvom. Fokus prosvjednika, međutim, zadnjih dana skreće i prema povijesnim osobama koje su se dugo smatrale nedodirljivim.

Iako su prosvjednici u prvo vrijeme bili usredotočeni na uklanjanje spomenika generalima Konfederacije, pokret je počeo skretati pogleda i na ikone američke povijesti, uključujući na “očeve nacije” Georgea Washingtona i Thomasa Jeffersona ili predsjednika Theodorea Roosevelta.

Smrt Georgea Floyda, crnca kojeg je ugušio policajac u Minneapolisu 25. svibnja, izazvala je debatu o spomenicima u čast ljudima koji su bili u središtu američkog robovlasničkog sustava. Neki od njih su i srušeni ili išarani.

“Na pitanju spomenika vodi se bitka o narativu američke povijesti”, kaže Carolyn Gallaher, profesorica na Američkom sveučilištu u Washingtonu.

“Na jugu su ljudi odlučili štovati lidere Konfederacije. Prosvjednici im sada kažu ‘više ne'”, rekla je Gallaher.

Ropstvo je bila gospodarska kralježnica američkog juga sve do kraja Američkog građanskg rata 1865. godine. To je ostavilo trajnog traga na kulturu, stereotipove i percepciju te regije.

U Virginiji, gdje su osnovane neke od prvih engleskih kolonija prije nego li je postala srce ropstva u Americi, prosvjedici su zatražili uklanjanje spomenika generalu Robertu E. Leeju, vođi i najslavnijem pripadniku konfederacijske vojske.

Lee ponosno stoji usred Richmonda, glavnog grada Konferederacije tijekom građanskog rata.

U Washingtonu je prošli tjedan srušen spomenik konfedracijskom generalu Albertu Pikeu.

Ali sve češće ni druge figure s važnim mjestom u američkoj povijesti nisu sigurne. U ponedjeljak navečer prosvjednici su pokušali srušiti spomenik Andrewu Jacksonu, sedmom predsjedniku, u parku Lafayette, blizu Bijele kuće.

Ni Washinton nije neupitan 

Meta nekih prosvjednika je i treći predsjednik Thomas Jefferson. Iako autor Deklaracije o neovisnosti, on je bio vlasnik više od 600 robova i crnu je rasu smatrao inferiornom bijeloj.

“Mnogo je njegovih spomenika koje bi trebalo maknuti”, napisala je televizijska voditeljica Shannon LaNier u eseju u Newsweeku.

LaNier je potomkinja Sally Hemings, jedne od Jeffersonovih robinja s kojojm je imao šestero djece.

“Spomenici gospodarima njihovih porobljenih predaka, ubojica, bijelih suprematista izazivaju veliku bol mnogim Afroamerikancima”, napisala je LaNier.

Čak i otac domovine i njezin prvi predsjednik George Washington više nije neupitan. I on je na svojoj plantaži Mount Vernon, južno od glavnog grada koji nosi njegovo ime, imao stotinjak robova.

“Spomenici na javnim mjestima su oblik štovanja, a mnogi se sada pitaju zašto štujemo robovlasnike”, kaže Gallaher.

Bez obzira na to što postoje goleme i jasne razlike između generala Leeja i očeva nacije, “svi su oni bili robovlasnici”, rekla je.

Povijest u muzeje

Daniel Domingues, profesor povijesti na sveučilištu Rice u Houstonu, smatra da se svaki spomenik Jeffersonu “mora staviti u kontekst s nekom pločom ili natpisom” u podnožju.

Grad New York izabrao je drugu metodu i uklonio spomenik 26. predsjednika Theodorea Roosevelta s ulaza Američkog prirodoslovnog muzeja.

Usprkos žestokoj osudi aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, to je učinjeno zbog prosudbe da predstavlja kolonijalističke i rasističke stavove.

“Teddy” Roosevelt je prikazan na konju, a uz njega hodaju crnac i Indijanac.

Muzej je objasnio da spomenik pripadnike crne rase i autohtonih naroda eksplicitno prikazuje kao pokorene i inferiorne.

“Gdje ćete povući crtu?”, pitala je glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany.

Trump se, naime, protivi uklanjanju spomenika Konfederaciji “jer bi to uništilo američku povijest i kulturu”.

“Američka povijest čuva se u povijesnim knjima i u muzejima”, odgovara Domingues.

Gallaher, koja je odrasla u Virginiji, slaže se. “Ljudi ne uče povijest sa spomenika. Naučit ćete sve o Georgeu Washingtonu čak i ako mu spomenik ne bude ondje”.

Komentiraj