Prosvjedi i nasilje u Los Angelesu i New Yorku i nakon Trumpova poziva na vojsku

Autor:

epaselect epa08457147 A man tries to light his cigarette from the flames of a burning Boston Police cruiser during calshes with police amid demonstrations over the death of George Floyd, who died in police custody, in Boston, Massachusetts, USA, 31 May 2020. A bystander's video posted online on 25 May, shows George Floyd pleading with arresting officers that he couldn't breathe as an officer knelt on his neck. The unarmed black man soon became unresponsive, and was later pronounced dead. According to reports on 29 May, Derek Chauvin, the police officer at the center of the incident, has been taken into custody and charged with murder in the death of George Floyd.  EPA/CJ GUNTHER  EPA-EFE/CJ GUNTHER

EPA/CJ GUNTHE

Nasilje u SAD-u ponovno je u ponedjeljak navečer, sedmu noć zaredom, buknulo, unatoč ranijim upozorenjima predsjednika Donalda Trumpa da će upotrijebiti vojsku kako bi zaustavio prosvjede.

Prosvjednici su zapalili striptiz centar u Los Angelesu i pljačkali trgovine u New Yorku.

Trump je ranije u ponedjeljak, u vrtu Bijeće kuće, izjavio kako će upotrijebiti vojsku u zaustavljanju prosvjeda koji su izbili zbog brutalne smrti Afroamerikanca Georgea Floyda prilikom policijskog privođenja, a malo prije toga snage reda ispalile su suzavac i gumene metke kako bi rastjerale prosvjednike i omogućile predsjedniku da ode do crkve u kojoj se fotografirao.

“Gradonačelnici i guverneri moraju uspostaviti prisustvo prevladavajućeg broja snaga reda kako bi se zaustavilo nasilje”, kazao je TRump. “Ako grad ili savezna država odbija poduzeti akcije koje su potrebne kako bi se obranio život i vlasništvo drugih građana tada ću rasporediti snage američke vojske i brzo za njih riješiti problem”, kazao je američki predsjednik.

Nakon obraćanja Trump je iz Bijele kuće pješice prošao kroz prethodno rašćišćeno područje do obližnje Episkopalne crkve sv. Ivana,  gdje se, držeći u ruci Bibliju, fotografirao s kćerkom Ivankom i državnim tužiteljem Williamom Barrom.

Biskup dieceze Episkopalne crkve u Washingtonu Michael Curry među onima je koji su kritizirali Trumpa za korištenje povijesne crkve za fotografiranje ocijenjujući na Twitteru kako se time “crkva i Biblija koriste u političke svrhe”.

Sama crkva oštećena je vatrom tijekom prosvjeda u ponedjeljak navečer.

Kombinirane sigurnosne snage potisnule su prosvjednike iz područja Bijele kuće, koja je navela da se raščišćava područje uoči policijskog sata.

Nekoliko sati kasnije tisuće ljudi marširalo je ulicama Brooklyna izvikujući “Pravda sada!”, dok su im automobili u prolasku trubljenjem izražavali potporu.

Na televizijskim snimkama vidi se razbijanje prozora i pljačkanje luksuznih trgovina duž Pete avenije na Manhattanu u doba prije 11 navečer i stupanja na snagu policijskog sata.

Prema izjavama gradonačelnika Billa de Blasija policijski sat isteći će u 8 sati ujutro.

Na prosvjedima u Buffalu, New York, dvojicu policajaca udario je automobil, no trenutno je nejasno je li incident bio namjerno izveden.

Vatra u Hollywoodu

U Hollywoodu su deseci ljudi opustošili ljekarnu nakon što su razbili prednja vrata. Prozori su razbijeni i na obližnjem Starbucksu i na dva restorana prije nego li je gomila pobjegla pred policijom.

Prosvjedi protiv policijske brutalnosti uslijedili su nakon nasilne smrti prilikom privođenja Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je umro nakon devetominutnog priklještenja koljenom za vrat. Autopsija je pokazala da je upravo to bio uzrok smrti odnosno da je ona izazvana gušenjem. Prema izvješću, sada optuženom policajcu pomagala su trojica njegovih kolega koja su također doprinjela Floydovoj smrti.
Derek Chauvin, 44-orogodišnji policajac grada Minneapolisa uhićen je i optužen za ubojstvo i gušenje, dok trojica drugih koji su bili uključeni u uhićenje nisu optuženi.

Ovo ubojstvo posljednje je u nizu policijskih brutalnosti prema afroameričkoj populaciji te je izazvalo prosvjede i osude diljem zemlje zbog rasizma.

Deseci gradova u zemlji uveli su policijski sat, što nije viđeno od vremena ubojstva Martina Luthera Kinga 1968.

Većina Amerikanaca izišla je na ulice samo par tjedana nakon obavezne karantene uvedene zbog pandemije koronavirusa.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.