U Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske, u utorak su se napunile dvije godine od organiziranja referenduma o nezavisnosti kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud, što je izvuklo na ulicu prosvjednike.

Tijekom jutra se oko 300 osoba okupilo na prosvjedu u gradu Gironi, uporištu zagovornika samostalnosti, bacajući jaja na policiju i rušeći kontejnere za smeće. Okupili su se ispred policijske postaje Civilne garde. Jedna osoba je bila privremeno zadržana pa puštena. Prosvjednici su zatim otišli ispred zgrade predstavništva španjolske vlade. Nekoliko ulica je bilo privremeno blokirano.

U Barceloni i ostalim gradovima nema napetosti, niti prosvjednika, a promet se normalno odvija. Okupljanja se, međutim, očekuju u večernjim satima.

Regionalna katalonska vlada je 1. listopada 2017. organizirala referendum o nezavisnosti premda ga je bio zabranio španjolski ustavni sud. Civilna garda i španjolska nacionalna policija tada su upotrijebile pendreke u pokušaju sprečavanja glasovanja ozlijedivši stotine osoba koje su mirno tijelima blokirale prilaze biralištima.

Katalonska vlada, predvođena predsjednikom Carlesom Puigdemontom, koji se danas nalazi u Belgiji, proglasila je republiku Kataloniju, no ona nije zaživjela na terenu. Dvanaest katalonskih dužnosnika optuženo je za pobunu protiv Španjolske, neposluh i upotrebu javnog novca za organiziranje nezakonitog referenduma.

Prijete im zatvorske kazne od 7 do 25 godina zatvora, a presuda će biti izrečena do 15. listopada.

Tenzije su dodatno pojačane nakon što je prošli tjedan pritvoreno sedmero osoba pod optužbom za pobunu i terorizam. Civilna garda je izvijestila kako je u okolici Barcelone pronašla materijal za izradu eksploziva kućne radinosti a istražni sudac je priopćio kako su ovih dana planirali sabotaže i bili spremni upotrijebiti nasilje u cilju postizanja nezavisnosti.

Te osobe su bliske organizaciji Odbori za obranu republike (CDR) nastale 2017. „Rođeni smo kako bismo branili referendum. Rasli smo kako bismo branili republiku. Neprijatelj će drhtati“, poručila je organizacija u utorak.

Carles Puigdemont je poručio iz Waterlooa, gradića pored Bruxellesa, kako je pokret za nezavisnost miroljubiv te da se njemu „pokušava prilijepiti etiketa terorizma“ kako bi Španjolska mogla opet aktivirati europski uhidbeni nalog i zatražiti od Belgije njegovo izručenje. “Postoji samo jedan put…nenasilni otpor”, rekao je u telefonskom javljanju za katalonski radio.

Katalonska vlada je u utorak organizirala institucionalno obraćanje u Barceloni tijekom kojeg je katalonski predsjednik Quim Torra najavio nastavak puta prema „samoodređenju“ demokratskim putem i „ostvaranje katalonske republike“.

Zagovornici nezavisnosti u posljednje su vrijeme podijeljeni oko načina postizanja cilja. No tri stranke koje zagovaraju samostalnost i imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni zajednički su izašle u utorak na obilježavanje referenduma.

Španjolska vlada spremna na izravnu upravu u Kataloniji 

Španjolski premijer Pedro Sánchez poručio je kako je njegova vlada spremna aktivirati članak 155. španjolskog ustava, kojim središnja vlada u Madridu može privremeno preuzeti direktno upravljanje Katalonijom u slučaju da njena vlada prekrši zakon i ogluši se o ustav.

„Članak 155. je potpuno legitiman instrument, usporediv s onim u bilo kojem drugom ustavu poput njemačkog. Mi ne prijetimo, upozoravamo. Naša obveza je jamčiti sigurnost u Kataloniji“, rekao je Sánchez gostujući na radijskoj postaji Cadena SER. „Zbog toga tražim od zagovornika nezavisnosti da se ne igraju vatrom, neka osude svaku nasilnu aktivnost“, dodao je.

Navedeni članak je u listopadu 2017. bila aktivirala prethodna konzervativna španjolska vlada, uz prethodno odobrenje parlamenta. Povukla ga je nakon što su dva mjeseca kasnije bili sazvani i održani prijevremeni parlamentarni izbori u Kataloniji.

Španjolska oporbena konzervativna Narodna stranka i stranka centra Građani traže što hitnije ponovno aktiviranje članka 155. U Španjolskoj traje predizborna kampanja uoči parlamentarnih izbora 10. studenog.

Katalonija, sa 7,5 milijuna stanovnika na obali Sredozemnog mora, od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, polciju, škole i bolnice te se katalonski jezik službeni u tamošnjim institucijama. Vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom upravlja središnja vlada u Madridu.