PROPUSTI BEZ SANKCIJA 2017.: Državna agencija HERA izravno šteti Hrvatskoj, ali Uprava je nedodirljiva

Objavljeno u Nacionalu br. 1002, 06. srpanj 2017.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) godinama je na udaru opravdanih kritika državnog vrha zbog lošeg poslovanja i neažurnosti u donošenju važnih odluka, a smjena očito nesposobnog Upravnog vijeća nikako da se provede

Ako je suditi po brojnim zamjerkama na poslovanje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koje stižu iz samog političkog vrha i i znatnog kašnjenja u donošenju pravilnika, uredbi, metodologija i brojnih podzakonskih akata iz djelokruga svojih ovlasti koji reguliraju energetsko tržište, sudbina četveročlanog Upravnog vijeća te agencije, kojem je na čelu Tomislav Jureković, uskoro bi mogla biti vrlo neizvjesna. Naime, smjena Upravnog vijeća priprema se punih godinu dana, a kap koja je prelila čašu jesu brojne zamjerke na rad HERA-e koje je početkom ove godine iznijela Vlada. Prijašnji ministar gospodarstva u Oreškovićevoj vladi, Tomislav Panenić, još u lipnju prošle godine predložio je smjenu Upravnog vijeća HERA-e upravo zbog lošeg poslovanja Agencije. No kratko nakon toga pala je vlada Tihomira Oreškovića, a tehnička vlada nije imala ovlasti provesti smjenu pa je Upravno vijeće HERA-e ostalo čekati novu vladu, koja sve do sada nije imala vremena pozabaviti se tim problemom. No nakon čudnovate sjednice Sabora u travnju ove godine i prethodno odbijenih, a odmah potom i posve suprotno – „primljenih na znanje“ Izvješća o radu HERA-e za 2015. godinu i Izvješća o ostvarenju proračuna HERA-e za istu tu godinu, Upravno vijeće HERA-e, koje je još u srpnju 2012. godine imenovala vlada premijera Zorana Milanovića, stoji na vrlo tankim i krhkim nogama.

Naime, Vlada premijera Andreja Plenkovića još je početkom ove godine raspravljala o obama izvješćima HERA-e – onom o radu i o ostvarenju proračuna za 2015. godinu. U mišljenju koje je objavljeno 5. siječnja ove godine, konstatirano je da se „u dijelu Izvješća o radu koji bi trebao jasno opisivati rad HERA-e, samo navode donesene odluke i akti te aktivnosti i dužnosti, bez jasnih obrazloženja svrhe ili ciljeva provedbe aktivnosti, čime se stvara dvojba oko djelotvornosti rada HERA-e, posebice zbog uočenih propusta u pogledu pravovremenosti njihove provedbe. Prvenstveno se to odnosi na donošenje podzakonskih akata te na odobravanje planova razvoja energetskih subjekata i donošenje tarifnih stavki“. Vlada je upozorila i na značajna kašnjenja i probijanje rokova za donošenje pojedinih tarifnih metodologija, primijetila je i da od 2012. godine, kada su doneseni energetski zakoni RH usklađeni s Trećim energetskim paketom EU-a, HERA niže daljnje propuste, posebno one koji se tiču odobravanja planova razvoja energetskih subjekata te kašnjenja u donošenju tarifnih sustava, a javno objavljene odluke HERA-e o odobrenju ili davanju suglasnosti na desetogodišnje planove razvoja operatora prijenosnog sustava i operatora transportnog sustava, pokazuju „da se takve odluke donose uz višemjesečno kašnjenje, pri čemu datumi donošenja odluka gotovo dostižu rokove za dostavu novih planova razvoja“. Vlada je zamjerke imala i na Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za 2015. godinu, navodeći u svojem mišljenju da Agencija „treba poduzeti sve mjere i aktivnosti s ciljem ujednačavanja prihoda i rashoda, a posebice utjecati svojom poslovnom politikom na uštede u svim segmentima“. No nakon toga, u načelu negativnog mišljenja Vlade, dogodilo se nešto zanimljivo.

‘Nepoznavanje načina kako funkcionira energetski sektor ljudi u Upravi HERA-e, djeluje demotivirajuće na potencijalne investitore koji odustaju od projekata’, tvrdi Nacionalov izvor

Unatoč svim tim prigovorima, Izvješće o radu HERA-e i Izvješće o ostvarenju proračuna za 2015. prihvatili su saborski Odbor za gospodarstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode, koji su o njima raspravljali prije zasjedanja Sabora. A kada su oba izvješća i službeno stigla na Sabor 21. travnja ove godine, dogodilo se nešto vrlo zanimljivo. Naime, slijedom negativnog mišljenja Vlade, iz kojega je jasno vidljiv veliki broj propusta u radu, Sabor je sa 76 glasova protiv, 33 za i tri suzdržana, odbio prihvatiti oba izvješća. No onda se dogodio nagli obrat. Klub zastupnika HDZ-a je istoga dana predložio da se izvješća „prime na znanje“, što je i prihvaćeno, pa je potom obavljeno glasanje na kojem su sa 70 glasova za, 29 glasova protiv i šest suzdržanih, izvješća „primljena na znanje“. Podaci o drugom glasanju uredno su evidentiratni na službenim stranicama Sabora u arhivi zasjedanja 9. saziva, no podataka o prethodnom glasanju, na kojem su izvješća odbijena, u istoj arhivi nema. Za komentar cijele te neobične situacije oko (ne)prihvaćanja dvaju izvješća, jednako kao i za objašnjenje brojnih prigovora na rad Agencije, upitali smo i samu HERA-u, ali do zaključenja lista nismo dobili odgovore. „Za odgovore smo imali vrlo kratak rok, a tematika je vrlo opširna i sva pitanja moraju pregledati naši pravnici i stručnjaci iz pojedinih područja“, objasnila je HERA-ina službenica za informiranje Blaženka Koštić Ćurić.

Prema Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti, HERA je samostalna, neovisna i neprofitna agencija s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti. Nacionalovi izvori dobro upućeni u funkcioniranje energetskog tržišta i zadaće koje bi nacionalna regulatorna agencija na tom tržištu trebala obavljati, tvrde da je HERA, za razliku od nacionalnih regulatornih agencija u većini država članica EU-a, vrlo kruta i nefleksibilna, sklona pretjeranom zakonskom normiranju pojedinih energetskih sektora, te upozoravaju da njezini djelatnici nerijetko ne razumiju sustav funkcioniranja energetskog tržišta na način koji je uobičajen na europskom energetskom tržištu, zbog čega su skloni donositi konfliktne odluke i kreirati pravila koja se kose s uvriježenim načinima poslovanja unutar zemalja EU-a, što zbunjuje potencijalne investitore. HERA-ini djelatnici, tvrdi Nacionalov izvor, još uvijek razmišljaju vrlo kruto, teško, sporo usvajaju novine i ne posjeduju širinu, fleksibilnost i brzinu razmišljanja i djelovanja karakterističnu za dobar dio inozemnih nacionalnih regulatornih agencija koje se brzo prilagođavaju svakom investitoru i maksimalno mu izlaze u susret. Ta krutost i očito nerazumijevanje načina na koji funkcioniraju pojedini dijelovi energetskog sektora, bez obzira na to govorimo li o elektroenergetskom, plinskom ili toplinskom sustavu – te posebno načina primjene pojedinih odredbi ili zakonskih akata koje su sami donijeli, demotivirajuće djeluje na potencijalne investitore koji zbog krutosti i pretjerane normiranosti nerijetko odustaju od investicija. „Nažalost, u HERA-i kao da ne razumiju da je njihov primarni posao biti javni servis energetskom sektoru, a umjesto toga oni su stvorili kruto administrativno tijelo koje koči ulaganja i stvara probleme na energetskom tržištu“, tvrdi Nacionalov sugovornik. Nezadovoljstvo radom HERA-e Nacionalu je potvrdio i bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić, koji je kazao da je i sam, dok je obnašao funkciju državnog tajnika zaduženog za energetiku, često nailazio na probleme uzrokovane kašnjenjem akata i pravilnika čije je donošenje bilo u okvirima nadležnosti HERA-e.

HERAino kašnjenje u provedbi regulacije energetskih djelatnosti Hrvatskoj je nanijelo višestruke štete i uzrokovalo kašnjenje usklađivanja hrvatskih akata s uredbama i propisima EU-a

Prema materijalima koje je Nacional dobio, teško je objasniti zašto HERA s donošenjem dokumenta pod nazivom Kriteriji za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnih vodova, kasni punih 28 mjeseci, a s donošenjem Metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage, čak 32 mjeseca, odnosno gotovo tri godine. Jednaka je situacija i s donošenjem dokumenta pod nazivom Uvjeti kvalitete opskrbe električnom energijom, s kojim se kasni 32 mjeseca, jednako kao i s Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za prihvat i otpremu ukapljenog prirodnog plina (UPP). To su samo neki od dokumenata s čijim se donošenjem kasni i koji još nisu doneseni. No neprihvatljiva su kašnjenja zabilježena i u gotovo svim do sada donesenim aktima i pravilnicima. Primjerice, dokument pod nazivom Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije donesen je s pune dvije godine zakašnjenja, odnosno čak 24 mjeseca nakon predviđena roka, jednako kao i Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije, dok je Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za skladištenje plina donesen s punih 10 mjeseci zakašnjenja. HERA je značajno kasnila u odobravanju ili je uopće propustila odobriti i ocijeniti provedbu desetogodišnjih planova razvoja operatora prijenosnog sustava i operatora transportnog sustava. Do 31. prosinca 2015. godine, što je bio zakonski rok, HERA nije dala suglasnost na donošenje akata niti je osigurala dostavu akata na suglasnost za Pravila za postupak priključenja novih elektrana na prijenosnu mrežu te za Mrežna pravila prijenosnog sustava, Mrežna pravila distribucijskog sustava i Pravila i cjenik nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava. Ta suglasnost nije data, odnosno dokumenti nisu dostavljeni na odobrenje ni do danas.

Sva ta kašnjenja u donošenju pravilnika, tarifnih metodologija, metodologija za reguliranje proizvodnje, distribucije i prijenosa energije te metodologija za izračun naknada za priključenje novih energetskih objekata na distribucijsku mrežu, kao i brojnih drugih akata nužno potrebnih za regulaciju i kontrolu poslovanja energetskog sektora, prouzročila su tom sektoru nemjerljivu štetu zbog kašnjenja u određivanju tarifnih stavki za primjenu pojedinih tarifnih metodologija, što je utjecalo na značajna odugovlačenja, pa i odustanak pojedinih investitora od ulaganja u nove enegetske objekte. Uz to, kašnjenja u procesu donošenja tarifnih metodologija i utvrđivanja tarifnih stavki, koje su temelj za usklađivanje hrvatskih zakonskih okvira s odredbama Trećeg paketa energetskih propisa Europske unije, koji upravo daje veću ulogu nacionalnim regulatornim tijelima kakva je i HERA, prouzročila su još značajnija kašnjenja u provedbi regulacije energetskih djelatnosti. Jednom riječju, HERA-ino kašnjenje Hrvatskoj je nanijelo višestruke štete i uzrokovalo serijsko kašnjenje u usklađivanju hrvatskih nacionalnih zakonodavnih akata koji reguliraju energetski sektor s uredbama i propisima Europske unije.

Ministarstvo gospodarstva je zbog svih navedenih propusta poduzelo mjere u provođenju postupka upravnog nadzora nad HERA-om i nadzora nad zakonitošću rada Agencije, te je od HERA-e dopisom od 30. svibnja 2016. zatraženo objašnjenje i očitovanje o provedbi i ispunjavanju obveza, na što je HERA odgovorila vrlo brzo. U dopisu koji je već 8. lipnja poslan Ministarstvu gospodarstva priznaju da je, doduše, točno da brojne akte nisu donijeli u propisanom roku, no tvrde da je na njihovo kašnjenje u ispunjavanju rokova – od kojih je većina preuzeta na temelju direktiva EK-a, što znači da je Hrvatska imala obavezu ispuniti ih na vrijeme – utjecalo više čimbenika te da „unatoč nastojanjima, HERA nije uvijek bila u mogućnosti kvalitetno pripremiti te donijeti sve podzakonske akte u evidentno prekratkim rokovima koji su bili određeni od strane nositelja aktivnosti na pripremi energetskih zakona“. Pritom, žale se iz HERA-e, nije bila provedena analiza njezinih realno raspoloživih kapaciteta, kao i vremena potrebnog za istovremenu izradu većeg broja složenih podzakonskih akata.

Sljedeći mjeseci će pokazati je li Plenkovićeva vlada spremna sankcionirati dosadašnji loš rad članova Upravnog vijeća HERA-e i dovesti ljude koji imaju snage uvesti red u energetski sektor

U dopisu se navodi da je energetski zakonski okvir propisao HERA-i obvezu da u vrlo kratkom vremenu donese veliki broj podzakonskih akata povezanih s pojedinim tržištima energije (električna energija, plin, toplinska energija) te da je HERA u više navrata upozoravala Ministarstvo gospodarstva na izuzetno kratke i nerealne rokove za donošenje velikog broja podzakonskih akata iz njezine nadležnosti, pa je HERA prilikom donošenja akata vodila računa o tome koji su akti od prioriteta za funkcioniranje energetskog sektora i njima se posebno posvetila. Uz to, u HERA-i tvrde da dio akata nije bilo moguće donijeti u propisanom roku zato što je trebalo uzeti u obzir nove okolnosti koje nastaju u okviru procesa izgradnje jedinstvenog europskog energetskog tržišta te da stvaranje tog jedinstvenog tržišta kasni i na razini EU-a, iako su u njegovu stvaranju, kako kažu u HERA-i, sudjelovali vrlo kompetentni akteri iz država članica Unije.

Zamjerke na rad HERA-e ne odnose se samo na kašnjenje u donošenju propisa, iako je to najveći „grijeh“ koji joj mostovci stavljaju na teret. Na tematskom okruglom stolu koji je u rujnu 2014. godine organiziralo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), udruga koju čini grupa stručnjaka koja se bavi promicanjem održivog razvoja na području energetike, europarlamentarac Davor Škrlec upozorio je da nepostojanje podzakonskih akata i provedbenih dokumenata, odnosno kašnjenje s njihovim donošenjem, najviše koči razvoj energetskog sektora, dok im Most zamjera nepoštivanje zakonske obaveze o propisanom trajanju javnih rasprava i savjetovanja sa zainteresirano javnošću, koji se, kako tvrdi Čikotić, drastično skraćuju na svega nekoliko dana. Sve nabrojene zamjerke i manjkavo obavljanje zadataka HERA-e, izazvali su tako zanimljivu promjenu mišljenja saborskih zastupnika koji su glasali o izvješćima o radu za 2015. godinu. A naredni mjeseci pokazat će je li Vlada spremna sankcionirati dosadašnji loš rad Upravnog vijeća HERA-e i na mjesto dosadašnjh članova dovesti one koji će imati dovoljno snage, znanja i političke podrške za uvođenje reda u HERA-u, a time i u hrvatski energetski sektor. Ili je ipak ova halabuka bila tek Mostov pokušaj da se potaknutom smjenom Upravnog vijeća iz doba Milanovićeve vlade, dokopaju položaja i utjecaja u regulatornoj energetskoj agenciji, koja im je raspadom koalicije Mosta i HDZ-a krajem travnja u posljednji čas ipak izmakla iz ruku.

Komentiraj