[quote_box_center]

  • U šumskom kompleksu u Spačvanskom bazenu ponovno je pronađena nastamba dabrova
  • To je više od dvjesto godina nakon njihova nestanka s područja Vukovarsko-srijemske županije

[/quote_box_center]

U šumskom kompleksu u Spačvanskom bazenu ponovno je pronađena nastamba dabrova, više od dvjesto godina nakon njihova nestanka s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Dabrovi su prije obitavali uz riječne tokove u šumskim predjelima na istoku Slavonije koja se prostiru na 42 tisuće hektara.

Istrijebljeni zbog krzna i mesa

Ti glodavci nekad su živjeli na nekim područjima Vukovarsko-srijemske županije, ali su ih u međuvremenu ljudi izlovili što zbog krzna, što zbog ukusnog mesa te su sasvim nestali, navodi Pavao Dragičević, stručni voditelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima iz koje su potvrdili da su se dabrovi vratili u najistočniju hrvatsku županiju.

Dragičević podsjeća da je projekt reintrodukcije, to jest vraćanja dabrova u Spačvanski bazen počeo u prosincu 2009., kad su prvi dabrovi pušteni u rječicu Brežnicu u blizini Otoka. Dabrovi su dovezeni iz šume Žutice kod Ivanić-Grada, koja je i prvi lokalitet reintrodukcije dabra u Hrvatskoj.

Po njegovim riječima, pokretač projekta bio je profesor Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji je 2009. i dopratio dabrove do Slavonije i Spačvanskog bazena, gdje su se više nego udomaćili ako je suditi po onome što su na mjestu njihove nastambe proteklih dana zatekli djelatnici vukovarsko-srijemske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Šumarije Otoka.

Nastamba dabrova u Spačvanskim šumama otkrivena je pošto su u jednom dijelu bazena uočena srušena mlada stabla vrba i topola na obali rijeke Spačve, za koja se pretpostavlja da su ih oni srušili radi gradnje nastambe.

Najstariji zapis o dabrovima iz 1777. godine

“Dabrovi modificiranjem okoliša povećavaju broj akvatične i semiakvatične flore, što rezultira povećanjem broja riba, ptica močvarica i vidri, to jest popunjavaju se sve niše prirodnoga hranidbenoga lanca. Na taj način umnožavaju biološku raznolikost prostora i vraćaju vlažna staništa u prvobitno stanje“, navodi Dragičević i podsjeća da najstariji zapis o dabrovima na području današnje Vukovarsko-srijemske županije potječe iz 1777. godine.

Također navodi kako je stanište u Spačvanskom bazenu isto ono u kojem su dabrovi živjeli prije dvestotinjak godina, što je bio i preduvjet reintrodukcije, to jest ponovnog naseljavanja u područje u kojem je nekada i obitavala ta životinja, koja je ponajprije poznata po graditeljskom nagonu te pripada među najveće graditelje u životinjskom svijetu.

Komentiraj