Europska unija još 2017. službeno je odobrila Orbánov i Putinov aranžman na izgradnji nuklearne elektrane Paks 2 u Mađarskoj, uz granicu s Hrvatskom, uz objašnjenje da projekt ne narušava pravila tržišnog natjecanja i ne krši ograničenja vezana uz državne potpore. Suglasnost na ovu investiciju u neposrednoj blizini granice između Mađarske i Hrvatske te na samo 90 kilometara od Belog Manastira i 120 kilometara od Osijeka dala je Republika Hrvatska. U gotovo potpunoj tišini to je učinila i Osječko-baranjska županija.

Jedini disonantni tonovi stigli su iz Austrije, tradicionalno nesklone nuklearnoj energiji: tamošnja Agencija za zaštitu okoliša u lipnju prošle godine izrazila je zabrinutost zbog nuklearne elektrane Paks 2 jer bi taj energetski objekt trebao niknuti na seizmološki aktivnom rasjedu. Pozvali su se na studiju mađarskog geofizičara Tamása Bodokyja koji je još u devedesetim godinama, za vrijeme prvog ispitivanja protupotresne sigurnosti elektrane Paks, ustanovio kako je jedan od najvećih mađarskih rasjeda, Kapos, strukturno povezan s rasjedom Dunaszentgyörgy-Harta (DH), koji se proteže točno ispod nuklearnog postrojenja.

Prije pet godina i Zelena akcija Hrvatske ocijenila je planiranu gradnju elektrane Paks 2 ”neprihvatljivim i riskantnim projektom”, dok je tadašnji kratkotrajni ministar gospodarstva Tomislav Panenić (Most) zamjerio kolegi Darku Horvatu (HDZ), tadašnjem ministru poduzetništva i obrta, izjavu da je Hrvatska zainteresirana za projekt proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks.

”Zbog kvara u toj elektrani 2003. došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu kroz pukotinu u ovojnici. Budući da je Paks udaljen samo stotinjak kilometara zračne linije od Osijeka, posljedice većeg incidenta u elektrani osjetili bi Slavonci i Baranjci”, kazao je tada Panenić.

Međutim, svi prosvjedi u međuvremenu su utihnuli, uključujući i one iz Austrije. Sugovornici Nacionala upućeni u ovaj projekt sugeriraju mogućnost da je Orbánova Mađarska tu šutnju platila državnim novcem, a simptomatična je šutnja hrvatskih vlasti, a posebno onih na lokalnoj razini u Osijeku.

VIŠE PROČITAJTE U NOVOM BROJU NACIONALA