Procjena DZS-a: Hrvatska je od posljednjeg popisa stanovištva izgubila gotovo 240 tisuća stanovnika

Autor:

20.07.2021., Zagreb - Zagrebacki Glavni kolodvor najveci je zeljeznicki kolodvor u Hrvatskoj. Nalazi se u sredistu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava 12. Gradnja zgrade Glavnog kolodvora pocela je 1890., a objekt je svecano otvoren 1892. pod imenom Drzavni kolodvor. Projekt za zgradu izradio je arhitekt Drzavnih ugarskih zeljeznica Ferenc Pfaff. Zgrada je oblikovana u neoklasicistickom stilu, te je ukrasena skulpturama i dekoracijama. Dugacka je 186,5 metara. Glavni kolodvor u Zagrebu zasticeno je kulturno dobro Republike Hrvatske
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Prema njihovim procjenama, Hrvatska je krajem 2020. imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je oko 237 tisuća manje nego na posljednjem popisu provedenom 2011. godine.

U deset godina Hrvatska je tako izgubila oko pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.

Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U ‘plusu’ su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom.

U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).

Ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije. Najveći pad broja stanovnika pretrpjeli su gradovi na jadranskoj obali. U tome prednjači Rijeka jer je u promatranom razdoblju izgubila više od 14.000 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek s minusom od 7650 stanovnika.

Prema relativnim podacima, na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva. Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod i Đakovo). Demografska katastrofa pogodila je i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije. Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina.

Među 30 najvećih gradova pozitivan demografski skor bilježi samo osam gradova. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).

Objava službenih podataka aktualnog popisa stanovništva očekuje se krajem ove godine.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.