Prkut: “Pandemijska obrada podataka nije potpuno legitimna i legalna”

O tome što je ostalo od GDPR-a i zaštite podataka u koronakrizi, za N1 je govorio izvršni direktor organizacije Politscope Duje Prkut. Objasnio je i rizike primjene određenih aplikacija u “nastavi online”, zbog rizika privatnosti i po učenike i po nastavnike.

Prkut je govorio o tome da se u školi na daljinu koriste razni alati, te je stoga Politscope krenuo analizirati koliko se pritom vodilo računa o privatnosti učenika i nastavnika.

“Jako nas je iznenadilo da se u svim dokumentima u kojima se školama nešto predlaže ili preporuča, privatnost uopće ne spominje. Te teme uopće nema”, kazao je i dodao da nisu našli na upute čak niti kako prilagoditi defaultne postavke aplikacija da prikupljaju što manje podataka.

“Detektirali smo pet aplikacija koje se često koriste i izdali preporuke koristiti ih ili ne, napravili smo tri kategorije preporuka”, rekao je dalje.

S obzirom na privatnost, rekao je, u prvoj kategoriji su one aplikacije za koje izričito preporučaju da se ne koriste, u drugoj one za koje navode preporuku za korištenje uz oprez, te treća kategorija za aplikacije koje su ocijenili dobrima:

“Što se tiče onih koje treba izbjegavati to su, naravno, Microsoft Teams i Google Classroom, aplikacije koje prikupljaju nevjerojatnu količinu podataka.”

Rekao je da puno toga upućuje da se s tim aplikacijama radi profiliranje korisnika: “Iz perspektive zaštite đaka te aplikacije uopće ne bi trebalo koristiti na daljinu.”

Za Loomen i Zoom rekao je da su dobile nešto blažu ocjenu. Uopće, kazao je Prkut: “Pandemijska obrada podataka u Hrvatskoj nije potpuno legitimna i legalna. GDPR je vrlo složeni dokument, ali je predvidio i ovakve situacije. GDPR predviđa da je moguće imati pravni režim u kojem se svi ti, pa i osjetljivi podaci, uzimaju od građana ako je to u svrhu zaštite nekog javnog interesa. Naravno, zaštita javnog zdravlja svakako spada u tu kategoriju.”

“GDPR jasno kaže u recitalu 45 da je potrebno za to kreirati novi zakonski okvir. Dakle, postoji nekih 15 ili 20 redaka gusto pisanog teksta o tome što sve taj zakon treba imati, između ostalog jasno definirati svrhu, minimalne načine zaštite tih podataka, nakon kojeg vremena se ti podaci trebaju uništiti. Vlada RH takav zakonski okvir nije napravila, što znači da su sva prikupljanja podataka što ih je HZJZ naredio ugostiteljskim objektima, pa čak i školama, zapravo nelegitimne i nelegalne”, kazao je.

“U prvih nekoliko tjedana ugostiteljski objekti su to shvatili tako da moraju odbiti klijente koji im ne daju privolu. AZOP je cijelo vrijeme šutio, nije davao nikakve upute, pustio je da se ugostiteljski objekti upuštaju u situaciju koja može dovesti do financijskih penala”, objasnio je problem i s druge strane i nastavio:

Pojavio se i onaj famozni upitnik HOK-a kojim se tražilo da prikupljaju još veći opseg osobnih informacija. Tu je nastao skandal u javnosti, tek tada je AZOP našao shodno reagirati.”

AZOP je iznimno, iznimno pasivna institucija. Za razliku od drugih institucija, propustio je biti proaktivan. Zaštita podataka je jedno novo područje i očekuje se od jednog nadzornog, ujedno i stožernog tijela da bude prvo koje će oblikovati prakse prikupljanja obrade podataka”, ocijenio je Prkut.

O ravnatelju AZOP-a
“AZOP se pokazao kao servilna institucija od koje Vlada uopće ne treba strepiti, koju Vlada uopće nema na radaru, a samim time možemo pretpostaviti da nema na radaru niti zaštitu privatnosti građana niti zaštitu digitalnih prava građana Republike Hrvatske”, kazao je Prkut i to, a zatim prešao na konkretna imena:

“Na posljednjoj sjednici prijašnjeg saziva Sabora, na posljednji dan zasjedanja Sabora, izabran je za ravnatelja Agencije izvjesni Zdravko Vukić. Gospodin Vukić je u to vrijeme punio novinske članke zbog svog bizarnog hobija. On je, naime, autor trećerazrednih romana o hrvatskom tajnom agentu Borni Vitezu. Daleko problematičnija je njegova politička umreženost. Bio je član četiri političke stranke, a na čelo samostalne neovisne institucije AZOP-a došao je s mjesta HDZ-ovog pomoćnika ministra graditeljstva.”

“Zakonom je zabranjeno da bude osoba koja je član političke stranke, tako da je Vukić, možemo pretpostaviti, par mjeseci ranije dao ostavku u HDZ-u”, rekao je Prkut, “Ostaje dojam ovisnosti prema Vladi, ali i prema stranci, HDZ-u.”

“Nije istaknuti stručnjak u području zaštite podataka. Njegovo jedino radno iskustvo je obavljanje pravnih poslova u tvrtki koja se bavila održavanjem lokalnih cesta, Cesting”, podsjetio je.

“Ta tvrtka je bila česti gost novinskih članaka koji su se bavili korupcijom u Slavoniji. A posljednji puit je bila u medijima jer je bila uključena u navodni pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u ‘slučaju Glavaš’”, kazao je Prkut.

Dalje je naveo još jedan primjer:
“Zaprepastio nas je slučaj ‘Beroš-Badrić’ kako ga mi zovemo. Da podsjetim, to je bilo u vrijeme ljetnih praznika… Beroš je kao ministar zdravlja koji upravlja pandemijom bio na privatnoj zabavi na kojoj se nije pridržavao uputa o socijalnoj distanci. Slikali su ga s poznatom pjevačicom Ninom Badrić za koju je postojala informacija da je bila s pozitivnom osobom.

U intervjuu za N1 on je mrtav hladan izjavio da je nazvao HZJZ, telefonskim putem da je dobio od epidemiologinje informaciju da nitko na toj zabavi nije pozitivan, da Nina Badrić nije pozitivna i on je to odlučio na televiziji podijeliti s cijelom javnosti. Kao stručnjak za GDPR ja ne mogu niti krenuti objašnjavati u kolikoj mjeri je ovo kršenje uredbe.”

Konačno: “AZOP je na upit novinara dao nemušt odgovor da se ništa loše nije dogodilo… Jedini izlaz je da se smijeni osoba na vrhu institucije”, kazao je Prkut i zaključio: “Kao udruga ćemo lobirati da se odbije izvještaj AZOP-a.”

 

 

Komentiraj