PRIVATNI HOTELI SPOMENICI KULTURE: 8 top hotela u starim palačama

Objavljeno u Nacionalu br. 553, 2006-06-19

MALI OBITELJSKI HOTELI novi su fenomen u hrvatskom turizmu: Nacionalov dosje predstavlja osam hotela u raznim dijelovima Hrvatske zaštićenih kao spomenici kulture

Iako pojedini mali obiteljski hoteli u Hrvatskoj postoje već niz godina, ipak je riječ o sasvim novom trendu u domaćoj turističkoj ponudi te fenomenu koji u nas tek odnedavna dobiva veću gospodarsku važnost. Dokaz tomu je i činjenica da je Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela prilikom svog osnutka 2004. imala 50 članova, a sada ih broji 121. Za razvoj obiteljskog hotelijerstva u Hrvatskoj presudna je i uspješna suradnja Udruge te Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u okviru programa Poticaj za uspjeh – Pod stoljetnim krovovima što ga je Ministarstvo pokrenulo prije tri godine. Uz to, domaći i strani turisti u posljednjih nekoliko sezona sve više počinju otkrivati specifične kvalitete obiteljskih hotela. Naime, u odnosu na velike hotelske komplekse i apartmanski smještaj, oni imaju mnoge prednosti, među kojima se na prvome mjestu ističe, gostima sve važniji, individualni pristup, intiman obiteljski ugođaj te uvažavanje želja i sklonosti svakog pojedinog gosta.

Tomu valja dodati i autentične lokalne vrijednosti koje većina obiteljskih hotela njeguje – od arhitekture koja odražava utjecaj podneblja, preko gastronomske ponude karakteristične za pojedini kraj, do izletničkih tura u slikovite krajolike i upoznavanja hrvatske baštine. Raštrkani po čitavoj zemlji, obiteljski hoteli utjelovljuju raznolikost i bogatstvo mnogih segmenata naše kulturne, povijesne i prirodne baštine, a valja naglasiti da su najljepši od njih smješteni u stara povijesna zdanja, koja su zaštićena kao spomenici kulture. “Razvoj obiteljskih hotela u spomeničkim objektima dio je turističke ponude koji želimo razviti i valorizirati. Smatram da će program Pod stoljetnim krovovima dati dobre rezultate jer je riječ o vrhunskoj klijenteli s visokom platežnom moći koja će produljiti sezonu. Objekti koji su bili zapušteni preuredit će se i tako obnoviti tradiciju i obiteljski biznis. Cilj nam je bio usredotočiti se na postojeće objekte kako bismo produljili sezonu. Uz sadašnjih dvjestotinjak takvih hotela u sljedeće četiri godine planiramo ovim programom adaptirati od 1000 do 1500 takvih objekata”, kaže Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Jedan od najmlađih obiteljskih hotela u Hrvatskoj, otvoren u lipnju 2005., jest hotel Tragos, smješten u srcu povijesne jezgre Trogira, koja je od 1997. u cjelini pod UNESCO-ovom zaštitom kao svjetska spomenička baština. Hotel Tragos nalazi se u staroj baroknoj palači s početka 18. stoljeća, koja je temeljito sanirana i preuređena, uz pridržavanje svih konzervatorskih pravila. “Cilj nam je bio pomiriti zahtjeve modernog turističkog objekta s kulturno-povijesnom vrijednošću obiteljske kuće, koja je dio zaštićene baštinske cjeline”, ističe Jerko Žunić, mladi trogirski poduzetnik, diplomirani pravnik i voditelj hotela Tragos. Obitelj Žunić ima dugo iskustvo u turističkoj djelatnosti, tako da je otvaranje hotela bio logičan slijed događaja. “Prije 20 godina otac Ante otvorio je konobu Tragos, a od 1999. započeli smo pripreme za otvaranje hotela, koje su trajale nekoliko godina

. Najveće komplikacije bile su administrativne, vezane uz dobivanje raznih dozvola, posebice građevinske, dobivanje kredita te konačno zavrzlame oko službene kategorizacije hotela trima zvjezdicama od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka”, objašnjava Žunić. To što se hotel nalazi u objektu koji je dio zaštićene trogirske jezgre prednost je i veliki adut, no kaže da je takva situacija nametnula i određena ograničenja prilikom obnove. “Objekt je zahtijevao temeljitu adaptaciju i vjernu rekonstrukciju nekih potpuno uništenih dijelova kuće, kao npr. dvaju luminara – krovnih kućica, te dotrajalih ručno rezbarenih drvenih rukohvata na stubištu, tzv. pašamana, starih više od 250 godina, koji na zahtjev stručnjaka nisu mijenjani nego su samo konzervirani.” Na kraju je ta impozantna palača, tipičan primjer barokne mediteranske arhitekture, pretvorena u suvremeni hotel od 500 četvornih metara i četiri etaže sa 12 vrhunski opremljenih soba, a u radu hotela angažirana je čitava obitelj Žunić. Osobitost Tragosa nije samo zgrada u koju je hotel smješten, nego i istoimena konoba duge tradicije koja godinama privlači gurmane i ljubitelje dobrih vina.

“Posebno smo ponosni što Francuzi već petu godinu zaredom u vodiču ‘Guide du Routard’ našu konobu izdvajaju kao jedan od najboljih restorana u Dalmaciji”, ističe Žunić. Autohtona trogirska i dalmatinska jela (trogirska pašticada, brujet od liganja, janjetina s bižima, trogirski rafioli…) te vrhunska domaća vina, koja se serviraju na prostranoj vrtnoj terasi za vrućih sunčanih dana ili u staroj kamenoj konobi za kiše i bure, pridonose autentičnom, intimnom i opuštajućem ugođaju hotela. Vlasnici su kroz niz detalja hotelu dali specifičan šarm – sobe nemaju brojeve nego su nazvane prema dalmatinskim otocima i gradovima, a interijer odiše simbolikom i poviješću Trogira. “Željeli smo unijeti duh grada u svaki kutak hotela. Počeli smo s imenom ‘Tragos’, što na grčkom znači jarac, a prema predaji jarac je bio prvo što su stari Grci ugledali kad su došli na područje današnjeg Trogira. Iznad recepcije je reljef akademskog kipara Matka Mijića koji je u kamenu dočarao svoju viziju trogirskih ljepota. Istaknuo je grčkog boga Kairosa, boga sretnog trenutka, čiji je reljef iz 3. st. prije Krista nađen u samostanu Sv. Nikole i prepoznatljiv je simbol grada”, zaključio je Žunić. Tragos je poseban po osebujnom spoju ljepote prošlih vremena i komforu modernog turističkog objekta, i idealan je za sve posjetitelje koji žele odmor u izvornom ambijentu, i ljeti i zimi, jer Tragos je jedini hotel tog tipa u središtu Trogira koji radi cijele godine. “Naši planovi ne završavaju na tome.

Na početku nije bilo moguće dobiti četiri zvjezdice, budući da smo morali poštovati ograničenja stare zgrade i zahtjeve restauratora, no kratkoročni nam je cilj postati prvi hotel u gradskoj jezgri s četiri zvjezdice”, rekao je Žunić. Šime Klarić, direktor Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, tvrdi da taj program koči nedovoljan poticaj nekih lokalnih zajednica u Hrvatskoj koje bi trebale shvatiti kako je razvoj takvih hotela bitan. “Do sada možemo govoriti o petnaestak hotela u objektima od spomeničke vrijednosti u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je Hrvatska prepuna takvih spomeničkih objekata, što daje dobre perspektive u budućnosti. Ulaganje u takve objekte je velika investicija, ali dobit koja se u tom segmentu može postići mnogo je veća nego u drugim segmentima turističke ponude”, kaže Klarić.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u programu Poticaja za uspjeh – Pod stoljetnim krovovima uz jedan posto kamata daje kredit na dvadeset godina i više a Ministarstvo sufinancira kamatu s dvije godine počeka i Klarić smatra da će taj program Ministarstva omogućiti brz razvoj malih obiteljskih hotela. Unutar još jedne, u cijelosti zaštićene spomeničke cjeline – srednjovjekovnoga gradića Malog Stona, na samom početku poluotoka Pelješca, smješten je hotel Ostrea, u vlasništvu jedne od najstarijih tamošnjih obitelji, obitelji Kralj. “Kroz stoljeća naša se obitelj na ovim prostorima bavila stočarstvom, zemljoradnjom i ribarstvom, a u novo vrijeme okušali smo se u turizmu”, priča vlasnica Lidija Kralj te dodaje: “Moj suprug Ante je radeći u turizmu stekao veliko iskustvo tako da danas, osim hotela, vodimo i restoran ‘Kapetanova kuća’ na rivi, što smo ga pokrenuli prije više od 20 godina. Hotel je otvoren 1998. i oko njega su angažirani svi članovi naše obitelji.” Budući da je Mali Ston poznat po školjkama koje se uzgajaju u njegovu zaljevu, hotel je dobio ime po malostonskim kamenicama (Ostrea edulis), koje su zaštitni znak toga kraja i nalaze se na jelovniku hotelskog restorana Mlinica. Sofisticirana ponuda doista je stvorena za istinske sladokusce pa hotel nudi stonske kamenice s limunom, salatu od morskih bisera, hobotnice, školjaka i rakova, koktel od rakova, salatu od hobotnice s kaparama, rajčicom i rikulom. Lidija Kralj mnogima je poznata iz serijala “Kruške i jabuke”, u kojem je osvojila titulu hrvatskog kuharskog viteza, a obitelj je dobila i nagradu “Anton Štifanić” za ugostiteljstvo i turizam. “U svojim restoranima nudimo specijalitete malostonskog zaljeva, domaće maslinovo ulje koje sami proizvodimo, te vrhunska pelješka vina iz velike vinoteke”, ističe Lidija Kralj. Ostrea raspolaže s devet vrhunski opremljenih soba i jednim predsjedničkim apartmanom, kojima poseban ugođaj daje antikni namještaj, te poslovnim salonom Maslina, vlastitim parkiralištem i prostranom terasom. “Hotel za sada ima tri zvjezdice iako zaslužuje više.

Teško je bilo renovirati i prenamijeniti staru zgradu u svim segmentima koje zahtijeva hotel s četiri zvjezdice. Morali smo se držati postojećih gabarita, posebno što se tiče kvadrature soba i kupaonica”, objašnjava Kralj. Ministarstvo kulture strogo prati cijeli program i investitori moraju poštovati sve standarde adaptacije kako bi hoteli zadržali autentičan izgled te pružili što potpuniju ponudu. Jedan od hotela koji je temeljito i stručno rekonstruiran nalazi se u Pučišćima na Braču.

Hotel Palača Dešković vodi obitelj Dešković a riječ je o kasnorenesansnoj palači s početka 15. stoljeća, koja još uvijek ima sačuvan fortifikacijski dio kule s puškarnicama i zaštićeni je spomenik kulture. “Pri obnovi obiteljske palače i njenoj prenamjeni u hotel postupali smo po svim konzervatorskim i restauratorskim uzusima u interijeru i eksterijeru”, naglašava vlasnica Ružica Dešković. Hotel ima četiri zvjezdice i raspolaže sa 13 opremljenih soba i dva dvosobna ‘suite’ prostora sa starinskim namještajem, koji je u skladu s raskošnim hotelskim ugođajem. “Hotel raspolaže restoranom s otvorenim kaminom u kojem poslužujemo domaće specijalitete i domaća vina, a gostima je na raspolaganju i aperitiv bar, salon s bibliotekom i dvorana za društvene igre”, ističe Ružica Dešković. Hotel jedini u Hrvatskoj svojim gostima omogućava poduku iz slikanja u slikarskom ateljeu te tečaj klesanja kamena.

“Kako su Pučišća poznata po najkvalitetnijem bračkom kamenu te u Europi jedinstvenoj klesarskoj školi, odlučili smo za goste organizirati stručno vođene tečajeve klesanja kamena. To posebno privlači profesionalne kipare koji žele raditi skulpture u kamenu na samom izvoru kamenarstva”, naglašava Ružica Dešković. Jedan od problema za dalji razvoj takvog oblika turizma je taj što hotela ima malo u odnosu na konkurenciju u drugim europskim zemljama. U Italiji ili Austriji takvi hoteli u strukturi hotelskih kapaciteta sudjeluju s gotovo 80 posto, u Hrvatskoj nakon tri godine mali hoteli sudjeluju sa sedam posto u industriji hotelskih kapaciteta a 90 posto tržišta drže veliki hoteli izgrađeni u doba masovnog turizma. Klarić kaže da u Italiji ima više od 20.000 takvih hotela, u Hrvatskoj je u posljednje tri godine izgrađeno više od 200 hotela a u iduće tri godine planira se izgraditi još 300 takvih hotela kroz program Poticaj za uspjeh. “Program pokriva deset najvećih hrvatskih banaka i javlja se sve više poduzetnika koji svoje objekte žele transformirati u male obiteljske hotele jer privatni smještaj apartmanskog tipa gubi tržišnu utakmicu. Obiteljski hoteli najtraženiji su proizvod jer su popunjeni od 130 do 180 dana godišnje dok je privatni smještaj pokriven tek 30 dana”, kaže Klarić. Jedan od takvih je i hotel Stari grad u povijesnoj jezgri Dubrovnika, koja je čitava pod zaštitom UNESCO-a, samo 10 metara od glavne ulice Stradun. Ivan Tomić, menadžer hotela Stari grad, kaže: “I sama zgrada hotela je pod zaštitom Konzervatorskog odjela grada kao spomenik kulture. Nekoć je pripadala obitelji Drašković, a sada je renovirana i pretvorena u hotel s tri zvjezdice.” Gostima je na raspolaganju osam soba opremljenih u skladu s modernim standardima te uređenih u prepoznatljivom dubrovačkom “gosparskom” stilu, a interijer u cijelosti zrači atmosferom starog Dubrovnika.

“Posebno smo ponosni na krovnu terasu, na kojoj serviramo obroke za lijepih dana, a s koje se pruža prekrasan pogled na gradsku jezgru, s kulom Minčetom i zidinama, te Srđ, Lokrum i Cavtat”, ističe Tomić. Na početku programa Pod starim krovovima Ministarstva turizma bilo je predviđeno da se poticajem koriste samo objekti koji imaju certifikat kulturnih spomenika, ali s vremenom program se proširio i na replike kulturnih spomenika, spomenike pučke arhitekture i seoska imanja. Jedan od takvih hotela nalazi se u Istri, u gradiću Brtonigli, pet kilometara udaljenom od mora, između Umaga i Buja. San Rocco, hotel s četiri zvjezdice, izrastao je iz starog istarskog obiteljskog imanja, a vodi ga jedna od najstarijih obitelji Brtonigle, Fernetich. “San Rocco je otvoren u srpnju 2004. i to je naš prvi susret s hotelijerstvom i visokom gastronomijom, iako u sklopu obiteljske tvrtke već godinama vodimo pizzeriju u središtu Brtonigle”, priča vlasnik hotela Tullio Fernetich. Kaže da je ideja o otvaranju hotela došla kad su čuli za program kreditiranja Ministarstva turizma i odlučili su iskoristiti potencijal velikog obiteljskog imanja te otvoriti prvi hotel u toj općini.

“Vjerujući u budućnost obiteljskog oblika turizma, slijedili smo najstrože kriterije restauracije, te smo poljoprivredno imanje opskrbili svim sadržajima, koje iziskuju moderni europski hoteli visoke kategorije”, kaže Fernetich. Dodaje kako je za uspjeh takvog tipa turističkog objekta, kakve se donedavno na Mediteranu moglo posjetiti samo u Toskani ili francuskoj Provansi, vrlo važna obiteljska povezanost: “Posao velikim dijelom temeljimo na obitelji, koja je uključena u sve djelatnosti hotela te smatramo da je to prava tajna uspjeha.” Hotel San Rocco jedan je od najposebnijih i najpažljivije uređenih hotela u Istri. Njegovu prestižu pridonosi i činjenica da gastro ponudu hotelskog restorana – domaća istarska kuhinja, ali i mnogi specijaliteti s međunarodnih jelovnika – hvale i gosti i struka. Iako je otvoren tek godinu i pol, može se naći u mnogim domaćim i stranim gastro vodičima.

“U najnovijem gastro vodiču Istre ušli smo među četiri najbolja restorana u Istri, a na gastro manifestaciji Zlatni tartuf u Puli uz još neke smo europske restorane osvojili prvu nagradu”, ističe Fernetich. Hotel je okružen parkom maslinikom koji se širi prema okolnim livadama preko kojih se biciklima hotela može doći do plaže udaljene oko pet kilometara. Gostima su na raspolaganju sve pogodnosti koje se očekuju od turističkog objekta visoke kategorije: 12 luksuzno uređenih soba (uključujući i one prilagođene za osobe s posebnim potrebama), kade s hidromasažom, bazen, wellness centar sa saunom, masažom i fitness programom, bar, garaža i parkiralište. “Najponosniji smo na vinski podrum, isklesan u kamenu, u kojemu se mogu degustirati najbolja vina ovoga područja”, rekao je Fernetich, koji je i profesionalni sommelier, i zaključio da gostima ne nude samo zidove i krevete, nego ugođaj, tradiciju, povijest, mirise i okuse našeg kraja te da to Hrvatska mora ponuditi. Klarić tvrdi da je dokaz uspješnosti tog programa to što su se takvi objekti pojavili i na kontinentu, a cilj je da se prošire na cijelu Hrvatsku te da mali obiteljski hoteli u kontinentalnoj Hrvatskoj potvrde kako turizam nije predviđen samo za strane državljane za vrijeme ljeta na jadranskoj obali, nego i za hrvatske državljane tijekom cijele godine.

Tako je prije nepune dvije godine otvoren jedan od najljepših i najuspješnijih obiteljskih hotela u Hrvatskoj, te ujedno prvi hotel s četiri zvjezdice u Slavoniji i Baranji, hotel Waldinger u Osijeku. “Godine 1997. otvorio sam kavanu Waldinger, a potom i pansion. Ideja o pokretanju hotela nastajala je dugo i posljedica je jasne vizije i dugogodišnje poslovne politike. Kada sam shvatio da su u Osijeku kapaciteti nedovoljni i neprikladni, dugogodišnji san o hotelu je bio neupitan”, rekao je vlasnik hotela Berislav Mlinarević, turistički djelatnik te predsjednik Strukovne organizacije gospodarske komore Osječko-baranjske županije. Ističe da je u uvjetima hrvatskog turizma komplicirano voditi mali obiteljski hotel, posebno u istočnoj Slavoniji gdje je gospodarstvo slabo razvijeno, te da postoji niz zakona i obveza kojima se mora udovoljiti, neovisno o veličini hotela, ali da mu je Poticaj za uspjeh – Pod stoljetnim krovovima sa subvencijom Ministarstva turizma mnogo pomogao. Hotel Waldinger ne samo da privlači goste, nego ga cijeni i struka a razloga je mnogo.

Hotel je atraktivan prije svega zbog toga jer je riječ o secesijskoj zgradi, koja je zaštićeni spomenik kulture, a 1904. projektirao ju je arhitekt i kipar Ante Slaviček, najistaknutiji umjetnik osječke secesije. Hotel nosi ime Adolfa Waldingera, slikara i utemeljitelja Osječke slikarske škole, kojemu je tako Mlinarević izrazio svojevrstan hommage. Pažljivo uređeni hotelski interijeri sa starinskim dekoracijama, umjetničkim slikama, kovanim ogradama i lusterima od stakla murano i kristala Swarovski odišu raskoši, luksuzom i elegancijom. Ukupno 15 hotelskih soba i predsjednički apartman otmjeno su uređeni i tehnički vrhunski opremljeni, a prostrana dvorana za 100 osoba idealna je za proslave i domjenke te seminare, kongrese i promocije. Gostima je na raspolaganju i dvorana za fitness te sauna.

“Ponosni smo na osebujan spoj najsuvremenije tehnologije i duha starine. No zbog sve većeg broja novih hotela u Osijeku i okolici, i dalje se moramo truditi da se Waldinger ne utopi u masi hotela i smještajnih jedinica, nego da se istakne posebnošću, prepoznatljivim stilom i vrhunskom kvalitetom usluge. Naglasak stavljamo na praćenje noviteta u struci i nastojimo promovirati kulturnu baštinu te pažljivim načinom na koji poslujemo graditi odnos sa svojim klijentima”, kaže Mlinarević. U hotelu je i kavana koja privlači i gurmane, ali i ljubitelje likovne umjetnosti – osim što nudi svježe slastice domaće proizvodnje, u njoj izlažu mnogi renomirani umjetnici. Klarić kaže da su se mali obiteljski hoteli počeli razvijati u kulturno-povijesnim spomenicima ili u prirodnim atraktivnim područjima. Jedan od takvih za koji struka kaže da je jedan od najljepših obiteljskih hotela u Hrvatskoj je hotel Korana-Srakovčić, na obali rijeke Korane u Karlovcu.

“Budući da imam dugogodišnje iskustvo u turističkoj djelatnosti, gradske vlasti su me zamolile da uredim i vratim u život hotel Koranu, koji je stajao neiskorišten više od 15 godina. Prihvatio sam ponudu među ostalim i zbog toga jer je cijela moja obitelj u ovom poslu, a dobili smo i subvenciju Ministarstva Pod stoljetnim krovovima, što nam je dodatno pomoglo”, objasnio je vlasnik hotela Ivan Srakovčić. Taj hotel s četiri zvjezdice nalazi se u objektu koji je zaštićeni spomenik kulture, a izgrađen je 1906. kao jedno od prvih lječilišta u Europi. Smješten je na samoj obali Korane, okružen stoljetnim parkom od 5000 četvornih metara koji ima ljekovit učinak. Ponuda hotela je impresivna a posebno se ističe nekoliko multimedijskih dvorana idealnih za poslovne sastanke, konferencije i predavanja. Hotel raspolaže wellness centrom te terenima za tenis i golf, a za goste organizira rafting na rijekama Dobri i Mrežnici, vožnju čamcima Koranom, lov, ribolov, posjet vinskim cestama i znamenitostima Karlovačke županije. “Istaknuo bih i specifičnosti naše gastronomske ponude, koju gosti iznimno cijene.

Tu su većinom domaći specijaliteti od slatkovodne ribe, divljači i gljiva, te autohtona vina”, rekao je Srakovčić. Klarić naglašava da taj oblik turizma donosi najviše mjesnom stanovništvu jer zadržava ljude u mjestima u kojima oni inače ne bi ostali a mali obiteljski hoteli rade cijelu godinu ili veliki dio izvan sezone. “Oni su usmjereni na kvalitetnoga gosta velike platežne moći, razvijaju turizam tamo gdje se on inače ne bi razvijao. Takav turizam je posvećen gostu, uključuje sve kulturne i prirodne atraktivnosti jedne destinacije jer suvremeni gost želi novo iskustvo u susretu s domaćinom, zemljom, njenom kulturom i tradicijom, i to je ono što se idealno može upakirati kroz male obiteljske hotele”, rekao je Klarić Hotel Kaštel u Motovunu u vlasništvu obitelji Erik, palača iz 17. stoljeća smještena na središnjem motovunskom trgu, najbolje pokazuje sve karakteristike dobrog hotela koji nudi iskonski doživljaj unutrašnjosti Istre. “Palača je pripadala staroj istarskoj plemenitaškoj obitelji Polezini, a nakon što je za vrijeme Jugoslavije nacionalizirana, 1968. je pretvorena u hotel. Sadašnji vlasnici otkupili su je 1997. u prilično derutnom stanju i započeli s renovacijom”, rekao je Igor Legović, direktor hotela Kaštel.

Cijeli Motovun je grad-spomenik pod nadzorom Uprave za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Puli, pa je za sve radove u njemu potrebno dobiti njihovo odobrenje. “Iz 17. stoljeća u izvornom je obliku sačuvana ‘Soba obilja’, prostorija sa štukaturama koje prikazuju četiri godišnja doba. Svake godine u hotelu se nešto preuređuje, uvijek s ciljem približavanja originalnom izgledu palače”, kaže Legović. Hotel ima 28 soba i dva apartmana te apartmansku kuću a restoran nudi autentične istarske specijalitete, među kojima se ističu crni i bijeli tartufi iz Motovunske šume, te istarska vina, poput bijele malvazije i crnog terana. U jedinom motovunskom hotelu nalazi se i umjetnička galerija u kojoj su do sada izlagali brojni istarski umjetnici, a u svibnju 2005. tu je održan međunarodni likovni susret “Pentagonale”. Mnogi umjetnici koji su boravili u hotelu tu su ostavljali svoja djela pa su njima sada ukrašene spavaće sobe i ostale prostorije. Budući da se interes za taj dio Istre stalno povećava, u hotel svake godine dolazi sve više gostiju. “Otprilike polovica gostiju hotela su stranci, najčešće biciklisti i pješaci, kojima je Motovun baza za izlete po središnjoj Istri, uređenim biciklističkim stazama, odnosno pješačkim turama. Često su to i parovi koji se žele odmoriti u miru srednjovjekovnoga gradića, a u posljednje vrijeme mnogi se ovamo dolaze vjenčati. Ipak, najviše je gostiju koji dolaze na kongrese koji se ovdje organiziraju cijele godine, pa su to vrlo često liječnici ili arhitekti i članovi različitih udruga”, rekao je direktor hotela. U suradnji s turističkom agencijom Istria Magica koja djeluje u sklopu hotela organiziraju se brojni sadržaji aktivnog odmora, prikladni i za team building. To su, među ostalim, jahanje, izleti u prirodu, večere uz logorsku vatru, streljaštvo i traženje skrivenog blaga u Motovunu

Komentiraj

Source:Ante Pavić, Milan Pavlinović, Ana Kirin