Primorsko-goranska Županijska skupština na sjednici u četvrtak većinom je glasova ovlastila župana Zlatka Komadinu da pokrene spor na Upravnom sudu u Rijeci “zbog proceduralnih i sadržajnih nedostataka rješenja o prihvatljivosti za okoliš projekta plutajućeg LNG terminala” na Krku, a zaključeno je i da se razmotri mogućnost raspisivanja savjetodavnog referenduma o tom projektu.

Županijska skupština zaključila je da je studija “Makroekonomski učinci terminala za ukapljeni plin na Krku“, koju je izradila tvrtka EKONERG za naručitelja tvrtku LNG Hrvatska, a koju je financirala Europska komisija, nedvojbeno pokazala da je lokacijom, utjecajem na okoliš, sigurnošću i ukupnom gospodarskim učincima u prednosti odabir kopnene inačice terminala pred plutajućom.

Za zaključke je glasovalo 29 vijećnika, a suzdržano je bilo šest HDZ-ovih vijećnika.

Dinko Beaković (HDZ) rekao je kako je ta stranka suzdržana jer ne može prihvatiti stajališta župana o LNG terminalu budući da ih je, kako je istaknuo, potpuno promijenio u odnosu prije sedam godina.

“Tad je župan podržavao izgradnju plutajućeg terminala, a sad je izričito protiv”, rekao je  Beaković i upitao “tko bi mogao biti takav monstrum da svjesno ili nesvjesno tim terminalom uništi cijeli Kvarner, kao što protivnici plutajućeg terminala tvrde da se može dogoditi”.

Rekao je da potpuno podupire Općinu Omišalj i načelnicu u borbi protiv plutajućeg terminala, ali, dodao je, oni koji su za i protiv trebali bi se ‘naći na pola puta’ kako bi se osigurala maksimalna dobrobit za Omišalj ako se realizira plutajući terminal.

Načelnica omišaljske općine Mirela Ahmetović istaknula je da su ključni argumenti protiv plutajućeg terminala što on nije u općinskim prostornim planovima, pa se nije ni smjela pokretati izrada studije utjecaja na okoliš, te jasno izraženo protivljenje mještana. To je gospodarski štetan i ekološki rizičan projekt, a studija nije cjelovita niti stručno utemeljena, a unatoč tomu je prihvaćena, rekla je. Najavila je da i općina pokreće tužbu protiv njezina prihvaćanja.

Župan Komadina je rekao kako nije sporna želja lokalne i područne vlasti za dijalogom s Vladom, ali za to trebaju dvije strane. “Nitko nas nikad nije zvao iako smo se najavljivali, a dijalog se može odvijati i ovdje“, rekao je aludirajući na to da su na sjednicu pozvani predstavnici mjerodavnih ministarstava, državnih tijela i tvrtaka, ali se nitko nije odazvao.

Komadina je rekao da je promijenio mišljenje o plutajućem terminalu na temelju argumenata koje je u međuvremenu doznao. “Poslušao sam struku, a povjerenstvo koje je odlučivalo o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš je poslušalo stav sadašnje Vlade“, dodao je.

“Ne možemo prihvatiti nešto u što nemamo potpunu sigurnost”, zaključio je.

Županijska skupština raspravljala je i o lovu, to jest uklanjanju alohtone divljači s otoka Krka, Cresa i Lošinja. Kako je u uvodu navela pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu otoka, divlje svinje i jeleni lopatari dovedeni su na otoke zbog razvoja lovnog turizma, nakon čega su se nekontrolirano proširili izvan ograđenog zemljišta.

Te životinje, zajedno s čagljem, čine veliku štetu poljoprivredi i stočarstvu, pa je 2005. Županijska skupština donijela odluku da se novčano nagrađuje odstrijeljena nezavičajna divljač. Od tada je prijavljen ulov 18.600 grla divljači, najviše divljih svinja, za što je županija lovačkim društvima isplatila 4,5 milijuna kuna, rekla je je pročelnica. Unatoč tomu, broj alohtone divljači se ne smanjuje pa je nužno propitati postojeći sustav i djelovanje lovačkih društava, lovozakupnika, dodala je.

Dinko Beaković ustvrdio je da se taj problem ne želi sustavno riješiti jer politika pogoduje lovačkom lobiju i poslu koji iz toga proistječe. Izračunao je da su po prijavljenoj količini ustrijeljene divljači te po tržišnim cijenama mesa i drugih dijelova životinja lovačka društva mogla ostvariti najmanje 30 milijuna kuna, a vjerojatno su ostvarila znatno više.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Ivica Francetić rekao je da je ministarstvo pojačalo inspekcijski nadzor nad radom lovačkih društava na otocima te da će to činiti i ubuduće. Zatražit će od njih da županiji redovito dostavljaju izvješća o tome što čine na lovu nezavičajne divljači.

Željko Lambaša (SDP) predložio je da se ukine odluka o nagrađivanju lovačkih društava za lov te divljači zbog očite neučinkovitosti.

Zaključeno je da upravni odjeli Primorsko-goranske županije s mjerodavnim ministarstvima izrade novi akcijski plan o trajnom uklanjanju alohtone divljači s kvarnerskih otoka korištenjem integriranih mjera.

Prihvaćen je i prijedlog župana Komadine da se do sljedeće sjednice Županijske skupštine prikupe mišljenja svih lovačkih društava i ovčara s otoka te da se na temelju njih donesu prijedlozi o mogućem ukidanju sustava financiranja lova. Taj bi se novac, rekao je Komadina, mogao iskoristiti za uređenje poljskih putova i postavljanje električnih pastira, to jest za zaštitu poljoprivrede i stočarstva.

Komentiraj