Predsjednik na odlasku Barack Obama i izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump obećali su da će prijenos vlasti teći glatko, no on se pokazao jednim on najturbulentnijih u američkoj povijesti.

Prijenosi vlasti su kroz američku povijest većinom bili miroljubivi, no to ne znači da su bili provedeni bez teškoća.

Andrewu Johnsonu je zabranjeno prisustvovati inauguraciji Ulyssesa Granta, a Herbert Hoover i Franklin Roosevelt tijekom ceremonije nisu razgovarali. Osoblje Billa Clintona je iz pakosti uklonilo slovo “W” s nekoliko desetaka tipkovnica u Bijeloj kući prije no što se u nju uselio George W. Bush.

No malo je tranzicijskih razdoblja bilo tako burno kao ovo između Obame i Trumpa. Kad su se nekoliko dana nakon Trumpove pobjede na izborima u studenome susreli u Ovalnom uredu, ton između dvojice čelnika činio se srdačan.

Obojica predsjednika su se složila da su imali “izvrstan razgovor”, a Obama je naglasio kako je “važno za sve, neovisno o stranačkoj pripadnosti i političkim preferencijama”, da se sad “ujedine, zajedno rade i suoče s mnogim izazovima koji slijede”.

Bio je to iznenađujuć znak zajedništva dvojice političara koji su u potpunosti različiti. Obama, 55-godišnji bivši profesor prava, sistematičan je onoliko koliko je Trump, 70-godišnja reality zvijezda i trgovac nekretninama, impuzivan.

Obamina početna strategija laskanja Trumpu topi se svakom njegovom novom provokativnom objavom na Twitteru.

Novoizabrani predsjednik se u samo nekoliko mjeseci sukobio s Meksikom, Kinom, Toyotom, Lockheed Martinom, medijima, Arnoldom Schwarzeneggerom i postavom televizijske serije “Hamilton”. Okomio se i na Obamu osobno.

“Radim najbolje što mogu kako bih zanemario velik broj provokativnih izjava i prepreka predsjednika O. Mislio sam da će prijenos vlasti biti gladak – NEĆE!”, napisao je Trump na svom Twitter profilu krajem prosinca.

Trump je izazvao bijes Bijele kuće svojim primjedbama na posljednje tjedne Obamine vlasti kojima je kritizirao njegovu odluku da ne stavi veto na rezoluciju Ujedinjenih naroda o izraelskom naseljavanju na okupiranim palestinskim područjima, kao i na transfer zatvorenika iz zatvora u Guantanamu.

“Trump je prekršio pravilo ‘da postoji samo jedan predsjednik’. Njegovo ponašanje tijekom prijenosa vlasti je nepredvidivo”, smatra Larry Sabato, čelnik Centra za politiku na sveučilištu u Virginiji.

Novoizabrani predsjednik se ponaša “kao da je supredsjednik. To je totalni prekid s tradicijom”, dodaje.

Sukob oko ruskog hakiranja

No najveći sukob Trumpa i Obame dogodio se zbog navodnog ruskog uplitanja u izborni proces.

Bijela kuća je uvela sankcije Rusiji, te je objavila dokaze kako je Kremlj pokušao utjecati na izbore.

“Procjenjujemo da je ruski predsjednik Vladimir Putin 2016. naredio kampanju uplitanja u američke predsjedničke izbore”, stoji u zajedničkom izvještaju CIA-a, NSA-a i FBI-a.

“Procjenjujemo i da su Putin i ruska vlada pokušali ojačati šanse Donalda Trumpa za pobjedu na izborima”, dodaje se.

Trump se nakon objave obrušio na američku obavještajnu zajednicu, što je neviđeno u povijesti Bijele kuće, a komentari iz Obaminog političkog kruga postali su sve oštriji.

Michelle Obama je u svom oproštajnom govoru poručila mladim Amerikancima da se ne boje budućnosti, nego da se bore za nju.

“Ne smijete uzeti svoju slobodu zdravo za gotovo”, rekla je prva dama.

“Ne bojte se. Budite usredotočeni, odlučni, osnaženi”, dodala je.

Obama je kasnije u jednom televizijskom intervjuu rekao sugerirao kako bi pobijedio Trumpa na izborima da ima pravo na još jedan mandat.

U tome je možda i u pravu jer ankete Gallupa pokazuju da ga podržava 55 posto građana, što ga stavlja na razinu bivših popularnih predsjednika Billa Clintona i Ronalda Reagana u vrijeme njihovog odlaska.

Trumpa po anketi Real Clear Politics podržava 43 posto građana, što je neobično malo za nekoga tko je upravo pobijedio na izborima.

Ali to nije neka utjeha za Obaminu administraciju čija je glavna politička ostavština, poput mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova, zdravstvene reforme ili nuklearnog dogovora s Iranom, u velikoj opasnosti.

“Većina Obamine ostavštine je mrtva i nestala, ili će tako biti u idućim tjednima i godinama”, ističe Sabato.

Obama je u svojim posljednjim političkim trzajima održao niz medijskih nastupa kojima je cilj sprječavanje Trumpa da ukine njegovu zdravstvenu reformu, takozvani Obamacare.

“Odlazeća administracija je znatno otežala život dolazećoj”, zaključuje David Clinton, stručnjak za predjsjedničku tranziciju sa sveučilišta Baylor.

Komentiraj