Prijedlog proračuna za 2020. po korisnicima – tek rijetki “gubitnici”

Prijedlogom državnog proračuna za 2020. godinu, koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru, predviđen je rast proračuna većine ministarstava u odnosu na originalni ovogodišnji proračun, a tek će rijetki proračunski korisnici imati manji proračun.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2020. godini 145,1 milijardu kuna, ili 6,7 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2019. Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 147,3 milijarde kuna, što je 5 posto više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

S najvećim proračunom u idućoj godini raspolagat će resor u kojem su i mirovine – Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje će imati proračun od 47,8 milijardi kuna, što je za 4,7 posto ili za 2,1 milijardu kuna više nego li je za taj resor predviđeno originalnim ovogodišnjim proračunom.

Kako je na sjednici Vlade izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, za mirovine je u idućoj godini predviđeno ukupno 42,6 milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više nego u originalnom odnosno za 1,7 milijardi kuna više nego u rebalansu proračuna za ovu godinu. Naime, Vlada je danas Saboru uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim je osigurano dodatnih 849,6 milijuna kuna za mirovine, čime se ukupni iznos za mirovine ‘diže’ sa 40,1 na 40,9 milijardi kuna.

Ministarstvu financija u proračunu za iduću godinu predviđen je ukupan iznos od 43,6 milijardi kuna, što je za 4,4 posto više u odnosu na originalni ovogodišnji proračun. No, kako se u tom resoru planiraju i sredstava za servisiranje javnog duga, u užem će smislu to Ministarstvo raspolagati s nešto više od 15 milijardi kuna, što je za 6,8 posto manje nego li predviđa originalni ovogodišnji proračun.

Iznose zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu regulira proračunski popratni zakon o izvršavanju državnog proračuna.

A prijedlog tog zakona predviđa da se država na međunarodnom i domaćem tržištu u idućoj godini može zadužiti do ukupnog iznosa od 26,85 milijardi kuna iskazanog u računu financiranja. Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u računu financiranja proračuna za 2020. godinu u iznosu od 28,3 milijarde kuna te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima, izričita je zakonska odredba.

Po podacima iz zakona o izvršenju proračuna, ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 1,9 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,3 milijarde kuna.

Veći je proračunski korisnik i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kojemu je za iduću godinu predviđen proračun u iznosu od 18,6 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna, ili za 7,6 posto više nego izvornim planom ovogodišnjeg proračuna.

Ministarstvu zdravstva za 2020. godinu predviđen je 5-postotni rast u odnosu na originalni proračun 2019. godine te će taj resor raspolagati s 12,4 milijarde kuna.

Otprilike sličan postotni rast očekuje i Ministarstvo obrane, za koje je u 2020. godini planirano 5,3 milijardi kuna, dok će s nešto više od 5,9 milijardi kuna raspolagati Ministarstvo unutarnjih poslova.

Veći su proračunski ‘dobitnici’, prema prijedlogu za iduću godinu, resori prometa i zaštite okoliša, koji će dobiti za oko 830 milijuna kuna. Tako će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dobiti oko 8,9 milijardi kuna, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike oko 4,5 milijardi kuna.

Oko pola milijarde kuna više novca iduće godine će na raspolaganju imati Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kojemu je planiran ukupni proračun od oko 6,5 milijardi kuna.

Među rijetkim resorima koje bi iduće godine trebalo dobiti manje novca je resor poljoprivrede, kod kojega se planira smanjenje za oko 4 posto, ili iznos od oko 7,4 milijarde kuna.

Resor Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji je rebalansom ovogodišnjeg proračuna izgubio gotovo pola milijarde kuna te su mu sada za 2019. godinu planirana sredstva od 2,7 milijardi kuna i iduće bi godine trebao ostati na otprilike toj razini.

Rast proračunskih stavki za oko pet posto iduće u odnosu na originalni plan ove godine mogu očekivati resori pravosuđa, koje bi trebao raspolagati s 2,8 milijardi kuna, hrvatskih branitelja s predviđenih 1,4 milijarde kuna, dok blagi rast od oko 0,2 posto očekuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, kojemu se za 2020. planira iznos od 1,3 milijarde kuna.

Nešto više od 10 posto rast će proračun Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje će tako raspolagati s više od 1,3 milijarde kuna, a oko 13 posto više dobit će i resor kulture, čiji proračun će biti tek nešto manji od 1,5 milijardi kuna.

S proračunom nešto manjim od milijardu kuna odnosno s  943,5 milijuna kuna u 2020. će raspolagati Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kojemu proračun u odnosnu na originalni plan za ovu godinu raste za gotovo 6 posto.

Ministarstvu uprave će, pak, proračun u postotku rasti za nešto više od 9 posto, na 607,6 milijuna kuna, a visok postotni rast, za 29 posto, na gotovo 258 milijuna kuna, bilježi se na proračunskim stavkama Ministarstva turizma.

Nasuprot tomu, gotovo 10 posto manje novca u 2020. godini očekuje Ministarstvo državne imovine, koje je i među manjim proračunskim korisnicima s obzirom da će ukupno na raspolaganju imati 72,1 milijun kuna.

Proračun Vlade u idućoj je godini planiran u iznosu od 599 milijuna kuna, što je nešto više od 40 posto više nego li je planirano originalnim proračunom za ovu godinu. Pritom, nekoliko Vladinih ureda bilježi izrazitiji rast, primjerice Ured za udruge, za više od 72 posto, na gotovo 320 milijuna kuna, te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s porastom za gotovo 70 posto, na 83,6 milijuna kuna.

Hrvatski Sabor dobit će 149,5 milijuna kuna, odnosno 8,5 posto više nego ove godine, a Ured Predsjednice RH imat će na raspolaganju 39,7 milijuna kuna ili 3,7 posto više nego u ovogodišnjem proračunu.

Postotni rast proračuna za nešto više od 3 posto bilježi i Sigurnosno-obvještajna agencija raspolagati s nešto više od 414 milijuna kuna.

Oko 2,6 posto više, ili ukupno 34,6 milijuna kuna, bit će raspoređeno Ustavnom sudu.

U godini u kojoj se očekuju i parlamentarni izbori za Državno izborno povjerenstvo planiran je iznos od gotovo 193 milijuna kuna, što je za čak 168 posto više nego u izvornom proračunu za ovu godinu.

Državni inspektorat iduće će imati proračun u iznosu od gotovo 328 milijuna kuna, što je visok postotni rast, za gotovo 43 posto, ali treba imati na umu i da je inspektorat s radom počeo u travnju ove godine.

Visok postotni rast, za 54 posto, bilježi se i na stavci Državnog zavoda za statistiku, koje bi tako trebao raspolagati s nešto manje od 200 milijuna kuna, dok se Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici planira iznos od 303 milijuna kuna,

Komentiraj