Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji uključuje i izmjenu 46 zakona i 72 podzakonska akta, a koja se planira provesti najkasnije do 15. srpnja iduće godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se proteklih mjeseci vrlo detaljno radilo i pobrojalo sve te zakonske i podzakonske akte, kojih je ukupno 118, a riječ je o 46 zakona i 72 podzakonska akta.

Tih 118 propisa nalazi se u prvoj kategoriji, koja obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura.

S obzirom na terminski plan Vlade o ulasku u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine, za njihovu prilagodbu i promjenu kao rok je određen 15. srpnja 2022. godine.

Druga skupina sadrži 939 propisa, a obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije se izmjene predviđaju prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.

Ministarstvo financija je zadzženo za koordinaciju svih aktivnosti u vezi s provedbom zadaća utvrđenih zaključkom, za nadzor provedbe navedenih aktivnosti te za izvještavanje Vlade o provedbi zaključka.

“Podrška Komisije, ECB-a i Eurogrupe za uvođenja eura”

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu Vlade podsjetio je da je u ponedjeljak održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, kojoj je nazočio i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, dok je prošli četvrtak u Zagrebu u radnoj posjeti bio i irski ministar financija i predsjednik Eurogrupe Paschal Donohoe, a obojica su pružili snažnu podršku Hrvatskoj na putu uvođenja eura.

Osim Europske komisije i Eurogrupe, Plenković je apostrofirao da u finalnim mjesecima uoči uvođenja eura Hrvatska također ima podršku i Europske središnje banke i svih ostalih aktera.