“Prihvatimo izazove – Strategija transformacije Hrvatske”, ime je programa Vlade Tihomira Oreškovića a kojeg je danas prezentirao članovima Sabora.

Mandatar Prezentacija Programa Vlade Rh Sabor 22-1-2016(1)

Ključne gospodarske smjernice: smanjenje deficita i duga i porezno rasterećenja poduzetnika

Smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, kojim bi se bavila Agencija za upravljanje javnim dugom, unaprjeđenje svih “Doing business” pokazatelja i porezno rasterećenje poduzetnika, neke su od ključnih gospodarskih smjernica iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića, koji je dostavljen saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi u petak.

Prema Programu Vlade RH za mandatno razdoblje od 2016. do 2019., nova će se Vlada u sektoru financija fokusirati na “kontinuiranu pametnu fiskalnu konsolidaciju s ciljem postupnog smanjenja proračunskog deficita i javnog duga”. U tome bi joj trebala pomoći Agencija za upravljanje javnim dugom, čije je osnivanje predviđeno ključnim smjernicama reformske Vlade.

Jedna od smjernica je i stvaranje stabilnog poreznog okruženja kroz porezni sustav utemeljen na principima pravednosti i jednostavnosti te smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika kroz ukidanje parafiskalnih nameta, navodi se u dokumentu.  Najavljuje se i analiza učinaka uvođenja poreza na dividendu i udjele u dobiti s tendencijom smanjenja i ukidanja poreznih stopa.

Smanjenje i ukidanje naknada i članarina

Resor gospodarstva trebao bi se, pak, usmjeriti na unaprjeđenje svih pokazatelja lakoće poslovanja po izvješću Svjetske banke “Doing Business”, primjerice kroz maksimalno pojednostavljenje propisa za osnivanje i poslovanje poduzeća te reviziju i pojednostavljenje svih postupaka rješavanja insolventnosti, odnosno predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija.

Među smjernicama je i redefiniranje zadaća i poslova sustava potpornih institucija u gospodarstvu, poput HGK i HOK-a, uz smanjenje i ukidanje naknada i članarina.

Na području energetike među ključnim je smjernicama privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana te moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.
Predviđena je i žurna uspostava i stvarni početak rada obvezujuće burze energije te potpuno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava.

U resoru regionalnog razvoja i fondova EU, pak, planirano je donošenje Strategije regionalnog razvoja do 2020. godine, kao i revizija indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Cilj je i udvostručiti iznos povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodne godine.

Izrada strategija razvoja u poljoprivredi

U sektoru poljoprivrede nova će se Vlada fokusirati među ostalim na restrukturiranje unutarnjeg ustroja Ministrstva poljoprivrede i pratećih institucija, izradu strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, reviziju porezne politike koja ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača te razvoj sustava navodnjavanja, kaže se u tom dokumentu.

Među ključnim smjernicama razvoja poljoprivrede je i revizija postojeće zakonske regulative koja će omogućiti stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju te održivo upravljanje tim nacionalnim resursom. Radit će se i na pripremi programa ruralnog razvoja za razdoblje 2020-2027, zatim usmjerenju mjera Programa ruralnog razvoja prema poticanju malih i srednjih poljoprivrednih subjekata te na reviziji propisa koji će proizvođačima omogućiti pristup tržištu poticanjem udruživanja, marketingom, savjetodavnim uslugama, ulaganjem u infrastrukturu itd.

Pojednostavljenje zakonskog okvira za poduzetnike, fleksibilizacija radnog zakonodavstva

U sektoru poduzetništva i obrta nova Vlada će se fokusirati na reforme u pet područja – zakonodavno, porezno, radno zakonodavstvo, obrazovanje i financijske i ostale reforme.

Među zakonodavnim reformama navode se pojednostavljenje i pojeftinjenje zakonodavnog okvira za poduzetnike, koncentriranje zakonodavne regulative i statistike na jedno mjesto, decentralizacija provođenja razvoja poduzetništva putem poduzteničke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dobro razvijena te propisivanje u određenom postotku obveze javne nabave iz kategorije malih i srednjih poduzeća.

Glavne porezne reforme obuhvaćaju porezno rasterećenje poduzetnika, smanjenje parafiskalnih nameta te smanjenje PDV-a na košaricu proizvoda iz domaće proizvodnje.

Među reformama radnog zakonodavstva planira se fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pojednostavljenje vođenje evidencije radnog vremena te davanje olakšica za zapošljavanje mladih.
Financijske reforme obuhvaćaju uvođenje apsolutne financijske discipline, razvoj povoljnog mikrokreditiranja te razvoj fonda za predfinanciranje EU projekata. Putem intervencija HNB-a te putem programa HBOR-a predviđa se razvijanje dostupnosti i povoljnog financiranja poduzetništva, naglašava se u programu.

U turizmu smanjenje stope PDV-a na 5,5 posto

Prema ključnim smjernicama za turizam, nova će Vlada nastojati ojačati stvaranjem ukupnog zakonskog okvira za povećanje konkurentnosti sektora, uključujući izmjene postojećih i donošenje novih turističkih zakona, koji će ići za tim ciljem, među kojima su i zakoni o turističkom zemljištu, pomorskom dobru i morskim lukama te gradnji.

Među smjernicama se navodi i pojednostavljenje administrativnih prepreka za ulaganja u turizmu i porezna rasterećenja s naglaskom na fiskalna rasterećenja u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te izmjene zakona o PDV-u u smjeru smanjenja stope sa 13 na 5,5 posto (13 posto je trenutno važeća stopa PDV-a za usluge smještaja i hrane i pića u turizmu).

U planu je i nastavak privatizacije državnih turističkih tvrtki, poticanje investicija za povećanje kvalitete usluga, uključujući i osnivanje centara izvrsnosti, kao i reorganizacija i modernizacija sustava turističkih zajednica i nacionalne promocije uz jačanje brendinga i prepoznatljivosti Hrvatske na svjetskim tržištima. Fokus će biti i na plasmanu domaćih prehrambenih proizvoda u turizam kroz sustav poticajnih mjera za turistički sektor te razvoj posebnih oblika turizma i novih proizvoda za smanjenje sezonalnosti.

Dovršetak gradnje autocesta, ultra brzi pristup internetu

U sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture nova Vlada planira dovršiti gradnju autocesta i povezati ih s europskim prometnim pravcima (Pelješki most, Jadransko-jonska autocesta..), unaprijediti kvalitetu i sigurnost svih drugih cesta u zemlji, dovršiti izgradnju infrastrukture u morskim lukama i u segmentu zračnog prometa te željezničke infrastrukture.

Bavit će se i izgradnjom riječnog prometnog sustava te prometnim integriranjem svih hrvatskih krajeva, pogotovo otoka, kao i povećanjem kvalitete svih prometnih usluga i sigurnosti ulaganjem u sustave upravljanja s ciljem uspostave održivog i ekološki prihvatljivog prometnog sustava, uključujući i poticanje javnog prijevoza.

Cilj je i razviti širokopojasnu infrastrukturu za ultra brzi pristup internetu u svim krajevima Hrvatske, kao i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, navodi se u dokumentu.

U sektoru graditeljstva, pak, među glavnim smjernicama nove Vlade navedene su izmjena zakona o strateškim investicijama, koje će omogućiti pokretanje važnih gospodarskih projekata, pokretanje postupka objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra, izrada programa kako bi se državna imovina stavila u funkciju gospodarskog oporavka, dovršetak postupka legalizacije započet prije 5 godina te poboljšanje sustava komunalnog gospodarstva, stoji između ostaloga u dokumentu.

Deset ključnih smjernica Ministarstva zaštite okoliša i prirode

Deset je ključnih smjernica reformske Vlade za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, među kojima su uključivanje resora vodnog gospodarstva u ministarstvo, hitna implementacija ekološki zasnovanog tzv. “zero waste” koncepta u Plan gospodarenja otpadom RH od 2015. do 2021., vraćanje starog ustroja i uloge Državnog zavoda za zaštitu prirode i proglašenje Jabučke kotline morskim područjem od mediteranskog interesa, pod posebnom zaštitom.

Ključne smjernice Ministarstva zaštite okoliša i prirode također su: redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO) te redefinicija sustava praćenja zagađenja okoliša iz stacionarnih izvora (monitoring emisija).

U smjernicama se navodi i izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem, revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva uvođenjem jasnih tehno-ekonomskih kriterija s ciljem racionalnijeg korištenja sredstava i bolje realizacije plana.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode među ključnim smjernicama ima i poticanje recikliranja, zabranu spaljivanja reciklabilnog otpada – stvaranje podloge za cirkularnu ekonomiju, reviziju sustava regionalnih centara, analizu stanja izgrađenosti, analizu ugovornih obveza, redefiniciju sadržaja i uloge u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Tu su i kontrola sadržaja i provođenja Planova upravljanja javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjem te kontrola primjene njihovih Godišnjih programa zaštite (GPZ), revizija prostornih planova nacionalnih parkova koji su na popisu svjetske UNESCO baštine i u ekološkoj mreži NATURA 2000, revizija izdanih građevinskih dozvola i građevina na prostoru nacionalnih parkova.

U vanjskoj politici jačati međunarodni položaj okomito i vodoravno

Jačanje međunarodnog položaja RH u svijetu, iskorištavanje svog potencijala članstva u EU i NATO-u, te snažna okomita i vodoravna suradnja, istaknute su kao smjernice rada buduće vlade Tihomira Oreškovića na području vanjske politike.

Okomita suradnja odnosi se na srednjoeuropske zemlje Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku te podupiranje inicijative Jadran – Baltik – Crno more, a vodoravna na Italiju, Austriju i Sloveniju te dalje prema zemljama istočnog susjedstva. Hrvatska mora imati snažnu ulogu u oba smjera te biti njihov integrativni faktor, navodi se u smjernicama.

Članstvo u EU potrebno je učiniti što korisnijim za RH i to djelotvornom koordinacijom državne uprave, lokalne i područne samouprave i Sabora, navodi se.

Hrvatska ima posebnu odgovornost u BiH, ističe se u smjernicama, zbog konstitutivnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. RH kao potpisnica Daytnskog sporazuma mora ustrajati na potpunoj ravnopravnosti tamošnih Hrvata, koji su najbolji mogući motor europske integracije BiH i kao članica EU-a podupirati tu integraciju.

Nova vlada najavljuje i jačanje veza Hrvata u dijaspori s domovinom.

Kad je u pitanju priljev izbjeglica, vlada će u suradnji s drugim državama na tzv. balkanskoj ruti i EU-om zaštititi hrvatske interese.

Najavljeno je i promicanje hrvatskih gspodarskih interesa i hrvatske kulture i identiteta u inozemstvu.

Smjernice MUP-a, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave

Ministarstvo unutarnjih poslova će prema ključnim reformama Vlade izraditi novu strategiju nacionalne sigurnosti koja će obuhvatiti odgovore na pitanja migracija, potencijalnog terorizma i ponuditi smjernice za depolitizaciju sustava.

Taj resor namjerava također uspostaviti funkcionalniju interakciju između Državnog odvjetništva i policije. U smjernicama koje su objavljene na ineternetskim stranicama Hrvatskog sabora navodi se i preustroj policije kojim će se smanjiti udio zaposlenih u upravi u odnosu na one koji rade „na terenu“.

Standardizacija postupaka prijama i promicanja kadrova u svim ustrojbenim strukturama, MUP-a, te podizanje profesionalnih standarda, također je jedna od smjernica.

U smjernicama za sektor MUP-a navedeni su i nulta tolerancija na nezakonito djelovanje u policiji, uspostava jasnog sustava izbora prioriteta u radu policije i inzistiranje na pojačavanju preventivnog i maksimalno proaktivnog pristupa policijskom radu, umjesto reaktivnog načina postupanja.

Ministarstvo pravosuđa

U smjernicama za sektor Ministarstva pravosuđa najavljen je dodatni angažman sudaca prekovremenim radom u sudovima koji imaju veće zaostatke u suđenju.

Taj resor namjerava uspostaviti funkcionalniji sustav nagrađivanja i sankcija za uočenu (ne)kvalitetu u radu zaposlenih u pravosuđu i racionalizirati sustav dostave sudske pošte.

Plan je i ojačati primjenu „oglednog spora“ u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi; također, obvezatno razmatranje aktualne sudske prakse na kolegijalnim tijelima u sudovima, na mjesečnoj razini.

Ministarstvo pravosuđa namjerava izmijeniti propise kako bi se osiguralo da nijedno sudačko i državnoodvjetničko mjesto ne ostane nepopunjeno dulje od šest mjeseci.

Među smjernicama za to ministarstvo navedena je i obnova rada Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, te jačanje pravne sigurnosti.

Ministarstvo uprave

U sjernicama za sektor uprave navedena je sustavna regulacija agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima zakonom koji bi na opći način regulirao pitanja koja se tiču razloga i kriterija njihovog osnivanja, delegiranja poslova državne uprave na te pravne osobe, funkcioniranja, zapošljavanja, financiranja, odgovornosti i nadzora nad njihovim radom.

Na tom bi se propisu temeljile statusne i organizacijske promjene u tim pravnim osobama, odnosno  njihovo ukidanje, spajanje i razdvajanje.

Racionalizacija prvostupanjskih tijela državne uprave pripajanjem područnih jedinica i ispostava pojedinih središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama kao općim prvostupanjskim upravnim tijelima, također je jedna od smjernica Ministarstva uprave.

U tom se sektoru namjerava uspostaviti i funkcionalni sustav obrazovanja za obavljanje poslova i za rukovođenje poslovima javne i državne uprave.

Plan je također provesti analizu složenosti poslova u javnoj upravi, izraditi kompetencijski okvir za zaposlene i utvrditi kriterije nove klasifikacije radnih mjesta, te smanjivati udio horizontalnih funkcija, a povećavati broj stručno-kreativnih poslova.

U smjernicama se navodi i ustrojavanje sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja javnih službenika kao temelja na kojem će biti moguće efikasnije stimulirati i/ili sankcionirati službenike kroz njihova materijalna prava i napredovanje.

To ministarstvo namjerava i osigurati sredstva u državnom proračunu za nagrađivanje službenika temeljem ocjene, ograničiti broj onih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom, te omogućiti mijenjanje platnih razreda i bez formalnog napredovanja u službi.

Smjernice Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike i Ministarstva rada i mirovinskog sustava

Osnaživanje javnog zdravstvenog sustava te dostupnost zdravstvene zaštite za sve, financijska racionalizacija i stabilizacija sustava uz ostanak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvan Državne riznice te poštivanje svih zakonskih odrednica koje definiraju financijske obveze prema HZZO-u, neke su od glavnih smjernica Vlade u području zdravstvene politike.

Cilj je depolitizacija i decentralizacija zdravstva, nulta stopa tolerancije na korupciju te optimizacija i racionalizacija javne nabave.

Novoj Vladi u području zdravstva cilj je aktivna suradnja komorama, sindikatima, poslodavcima, strukovnim udrugama i udrugama pacijenata, kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima, odnosno donošenje hitnih mjera za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, uključujući i strukovno kolektivno pregovaranje za liječnike i mogućnost dodatnog rada.

Uz uspostavu sustava odgovornosti na svim razinama zdravstvenog sustava, poboljšanje ishoda liječenja i kvalitete te sigurnosti pacijenata, potrebno je planirati realne financijske parametara kod određivanja cijena zdravstvenih usluga, poticati razvoj dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te jačanje pridržavanja pravila u sustavu participacije osiguranika.

Nova Vlada planira funkcionalnu integraciju zavoda za hitnu medicinu s pružateljima usluga u primarnoj zaštiti i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom te provedbu Nacionalnog plana uključujući akreditaciju i certifikaciju bolnica, stvaranje i osnaživanje grupa bolnica koje međusobno surađuju (horizontalno i vertikalno) te jačanje dnevnih bolnica.

U socijalnoj skrbi nova Vlada želi omogućiti ravnomjernu primjenu svih socijalnih prava te djelatnost preusmjeriti primarno na lokalnu zajednicu, uz decentralizaciju sredstava.
Najavljuje se deinstitucionalizacija osoba starije životne dobi kao i deinstutucionalizacija djece lakšim posvajanjem ili smještajem u udomiteljske obitelji.

U području rada Vlada u smjernicama najavljuje da će u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i u skladu s nacionalnom strategijom razvoja Hrvatske planirati potrebna zanimanja za mlade koji ulaze u svijet rada.

Brzom prekvalifikacijom potrebno je omogućiti zapošljavanje onih mladih ljudi koji nisu konkurentni na tržištu rada, a putem cjeloživotnog obrazovanja omogućiti promjene zanimanja i starijim skupinama radno sposobnih građana.

Ulazak na tržište rada treba omogućiti osobama s invaliditetom  uz pomoć osobnih asistenata, prilagodbom radnih mjesta ili zapošljavanjem u zaštitnim radionicama, te za takvo zapošljavanje stimulirati poslodavce.

Vladin cilj je također omogućiti stabilan i siguran mirovinski sustav, te raspisati broj ispostava HZMO-a.