Presuda u sporu protiv HRT-a mogla bi označiti početak kraja Bačićeve vladavine

Na Općinskom radnom sudu ovoga petka treba biti izrečena presuda u sporu koji je protiv vodstva HRT-a pokrenulo Radničko vijeće, a u kojem se zahtijeva poništenje sporne reorganizacije iz 2017. godine

U petak, 5. veljače, na Općinskom radnom sudu bit će izrečena presuda koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na funkcioniranje Hrvatske radiotelevizije (HRT), a mogla bi predstavljati početak kraja garniture na čelu s glavnim ravnateljem Kazimirom Bačićem, ravnateljem jedinice Poslovanje HRT-a Mislavom Stipićem i nizom njima bliskih osoba. Sutkinja Vanda Stracenski trebala bi javno objaviti odluku u sporu koji je protiv HRT-a pokrenulo Radničko vijeće, a u kojemu se zahtijeva poništenje sporne reorganizacije još iz 2017. godine – provedene po tumačenju tužitelja potpuno nezakonito, i to u doba kada je javni servis bio bez Nadzornog odbora. Usvajanjem tužbe Radničkog vijeća nevažećim bi automatski bili proglašeni pravilnici Hrvatske radiotelevizije, sistematizacija radnih mjesta i odluke o koeficijentima i plaćama rukovodećeg kadra, odnosno HRT bi bio prisiljen ponovno se ustrojiti onako kako je to bio slučaj prije sporne reorganizacije 2017. Nadalje, to bi vjerojatno predstavljalo kraj vladavine Bačića, Stipića i njima odanih ljudi na javnom servisu, ionako teško opterećenih prozivkama i optužbama za seksualno uznemiravanje zaposlenica, o čemu je Nacional ekskluzivno pisao u prošlom i ovom broju.

Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić proveo je spornu reorganizaciju iako je tome trebala prethoditi izrada strategije HRT-a, koja nikada nije usvojena. PHOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Sugovornici Nacionala iz sustava Hrvatske radiotelevizije smatraju da upravo ovaj sudski postupak koji traje već gotovo tri godine, na vidjelo iznosi sav kaos u upravljanju javnim servisom. ‘’Svakom vodstvu primarno je promovirati, zbrinuti ili uhljebiti sebi bliske osobe, pa je to slučaj i s trenutnom garniturom. Program i sustav ne prilagođavaju se željama gledatelja, sposobnostima zaposlenika ili zahtjevima proizvodnje, nego isključivo pojedincima’’, objašnjava jedan od sugovornika s HRT-a. On dodaje da se sudski spor čiji se epilog očekuje ovog petka – pod uvjetom da izricanje presude ne bude odgođeno kao što je to bio slučaj u travnju i studenome prošle godine – zapravo ‘’vuče’’ još od 2017., iz razdoblja nakon što je iz ove kuće otišao ravnatelj Goran Radman.

 

Usvajanjem tužbe Radničkog vijeća nevažećim bi automatski bili proglašeni pravilnici Hrvatske radiotelevizije, sistematizacija radnih mjesta i odluke o koeficijentima i plaćama rukovodećeg kadra

U njegovo doba je najprije usvojena Strategija HRT-a, a zatim i unutarnja reorganizacija kojom se cijeli sustav nastojao prilagoditi suvremenim potrebama i organizirati de facto kao korporacija: stara podjela HRT-a na Televiziju, Radio i Glazbenu proizvodnju ukinuta je i umjesto toga su ustrojene jedinice poput Produkcije, Tehnologije, Poslovanja i slično. Radmanovi nasljednici u srpnju 2017. odlučili su provesti interne promjene na HRT-u, i to tako da su, pojednostavljeno, odlučili zadržati strukturu iz Radmanova doba, ali u stvarnosti postići da se HRT ponovno organizira po starom principu – na HTV, HR i druge cjeline koje se u suvremenim okolnostima koje vladaju na medijskom tržištu uglavnom smatraju anakronima.

‘’Za ovakve promjene potrebno je mijenjati i Statut HRT-a, a taj dokument donosi Nadzorni odbor, dok ga nakon toga potvrđuje Hrvatski sabor. Prije tri godine Bačić i Stipić to su željeli pod svaku cijenu izbjeći jer su smatrali da bi im javna rasprava o HRT-u samo mogla naštetiti, pa su reorganizaciju proveli u trenutku kada nije postojao Nadzorni odbor. Izmišljale su se različite uredničke funkcije, ljudi su se bez ikakvih kriterija prebacivali iz Produkcije u Tehnologiju ili obratno, a duplirali su se odjeli, šefovi i njihove plaće. Ukratko, generiran je kaos koji traje do danas’’, kazao je drugi Nacionalov sugovornik s HRT-a. Eventualni uspjeh sudskog spora koji je pokrenulo Radničko vijeće Hrvatske radiotelevizije značio bi da se posljednja reorganizacija poništava i stavlja izvan snage te bi cijeli postupak trebalo provesti ispočetka. To znači da bi trebalo izraditi izmjene Statuta HRT-a, proslijediti ih Nadzornom odboru na formalno usvajanje i na koncu Saboru za konačnu potvrdu. Svemu tomu trebala bi prethoditi izrada strategije HRT-a, dokumenta koji je glavni ravnatelj dužan donijeti u roku od godine dana po stupanju na dužnost. Kazimir Bačić nije ispunio taj uvjet jer prijedlog koji je uputio Nadzornom odboru HRT-a nije usvojen, uz neslužbeno tumačenje da ‘’nije zadovoljio ni elementarne zahtjeve i kriterije’’. Njegov prethodnik Goran Radman postupao je upravo suprotno pa je reorganizaciji koju je proveo prethodilo usvajanje detaljne strategije, a na nju se kasnije nadovezala izrada sistematizacije radnih mjesta i drugih dokumenata bitnih za funkcioniranje sustava. Time skandaloznije zvuči podatak da se vodstvo nacionalnog javnog servisa u spomenutom sudskom sporu s Radničkim vijećem izjasnilo tvrdnjom da je strategija de facto potpuno nebitna u postupku reorganizacije ustroja, radnih mjesta i plaća u tvrtki: radi se o stavu koji se izravno kosi s nizom propisa, što je Radničko vijeće elaboriralo u opsežnom dokumentu napisanom gotovo u stilu stručnog rada, s citatima i referencama na niz stručnjaka i njihovih znanstvenih radova.

Više članova Radničkog vijeća bilo je izloženo različitim pritiscima ili pokušajima kupovine na osobnoj razini, kako bi se odustalo od pokretanja sudskog spora i tako vodećoj garnituri omogućilo nesmetani rad

‘’U osnovi, pored svih njegovih grešaka, s ove distance Goran Radman doima se kao poslovni i intelektualni gigant u odnosu na današnju vladajuću strukturu na HRT-u. Ponašaju se kao da nisu svjesni hitnosti postavljanja kuće u digitalnom prostoru, nikada nisu donijeli novu strategiju – no sistematizaciju radnih mjesta jesu, što im je najbitnije – a sve kako bi mogli imati kreativna objašnjenja za trošenje preko 1,2 milijarde kuna novca od pretplate ili za angažiranje i plaćanje skupih vanjskih produkcija, suradnika ili dobavljača. U tom segmentu Mislav Stipić ponaša se gotovo pa faraonski’’, dodaje sugovornik Nacionala.

Po njegovoj tvrdnji, ali i drugih osoba upućenih u stanje na HRT-u koje se najčešće opisuje kao ‘’kontinuirano bezakonje’’, više članova Radničkog vijeća bilo je izloženo različitim pritiscima ili pokušajima kupovine na osobnoj razini, kako bi se odustalo od pokretanja sudskog spora i tako vodećoj garnituri omogućilo nesmetan rad sve do isteka mandata. Kao jedna vrsta pritiska protumačen je i izbor odvjetnika kojeg bi, po internim pravilima, poslodavac morao osigurati i platiti za potrebe pravnih usluga Radničkom vijeću: u ovom predmetu pokušalo se progurati jednog odvjetnika s kojim vodstvo HRT-a otprije ima poslovni odnos, pa je Radničko vijeće postavilo pitanje objektivnosti i vjerodostojnosti njegova pravnog mišljenja. Potom je samostalno odlučilo angažirati drugu odvjetničku kuću.

Eventualni uspjeh sudskog spora koji je pokrenulo Radničko vijeće HRT-a značio bi da se posljednja reorganizacija poništava i stavlja izvan snage te bi cijeli postupak trebalo provesti ispočetka

Na HRT-u s nestrpljenjem očekuju javno izricanje sudske odluke ovog petka, nadajući se da ga sutkinja neće ponovno odgoditi, kao tijekom cijele prošle godine. U kuloarima se očekuje usvajanje tužbe ili, u najmanju ruku, deklaratorna presuda koja možda neće naložiti potpuno vraćanje na ustroj otprije tri godine – jer bi to moglo biti neracionalno, pa i neprovedivo – ali bi mogla naložiti hitno uspostavljanje zakonitog stanja, što znači i izradu svih strateških dokumenata od početka koji bi potom doveli do izbora novih vodećih ljudi javnog servisa. Garnituri prevođenoj Bačićem i Stipićem ne ide u prilog ni činjenica da je Nadzorni odbor više puta izričito pitao hoće li usvajanje sistematizacije i odluka o novim koeficijentima zaposlenika, preskakanjem koraka i mimo propisane procedura, dovesti do tužbi zaposlenika i posljedično financijske štete. Uvjeravani su da to nije točno, no više tužbi je, prema dostupnim podacima, još odavno pokrenuto.

‘’Ova garnitura demonstrira potpunu dezorganizaciju, a to se očituje kaosom i neredom na svim razinama – od strateške do dnevno-operativne. Nekompatibilni su s vremenom i prostorom pa nije ni čudno da nisu usvojili strategiju poslovanja kao ključni, krovni dokument HRT-a. Nisu u stanju odraditi ni manje zahtjevne poslove, no u zaobilaženju pravila kako bi se osigurao status jedne skupine ljudi sasvim se dobro snalaze’’, zaključuje jedan od Nacionalovih sugovornika s Prisavlja.

U mandatu bivšeg ravnatelja HRT-a Gorana Radmana najprije je usvojena Strategija HRT-a, a zatim i unutarnja reorganizacija kojom se cijeli sustav nastojao prilagoditi suvremenim potrebama. PHOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Komentiraj