PRESJEK STANJA 2018.: Isprazna polovica mandata ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek

Objavljeno u Nacionalu br. 1078, 19. prosinac 2018.

Dvije godine od početka mandata ministrice kulture Nacional donosi presjek stanja na kulturnoj sceni i istražuje što je dosad postignuto, a što je obećano i što se mora ispuniti. Nacionalovi sugovornici nepodijeljeno tvrde – puno toga je obećano, a gotovo ništa nije učinjeno

Na polovici svog mandata u Vladi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nije ispunila očekivanja kulturne javnosti. To je stav Nacionalovih sugovornika iz različitih sektora koje pokriva Ministarstvo kulture, koji su razočarani brojnim obećanjima ministrice, a izostankom konkretnih poteza. Ono što je obećala na početku mandata bile su izmjene brojnih zakona koji su trebali urediti loše stanje u kulturi, nije unatoč obećanju ništa napravila po pitanju povećanja izdvajanja novca za kulturu u državnom budžetu koje i dalje iznosi bijednih 0,49 posto a, kako je to najavljivano, idealna brojka bila bi jedan posto. Nina Obuljen Koržinek nije, kažu Nacionalovi sugovornici, uspjela pronaći rješenje za iznimno lošu situaciju na HRT-u, kao ni za projekt povijesnog muzeja. Boljka Ministarstva kulture i nje kao ministrice je i neriješeno pitanje poreznih olakšica koje bi umjetnicima pomogle da lakše dišu. Nina Obuljen Koržinek trenutačno vodi razgovore s knjižarima i izdavačima koji se još nisu oporavili od katastrofalnog strmoglavog raspada Algoritma, čime je cijeli sustav došao u opasnost. Dakle, u gotovo svim segmentima koje Ministarstvo kulture pokriva, u ove dvije godine Nina Obuljen Koržinek nije napravila ništa ili gotovo ništa.

Od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek puno je očekivala cijela kulturna javnost i sa strepnjom se iščekivalo koji će biti njezini prvi potezi. Posebno stoga što je prije nje na kratkotrajnom osmomjesečnom mandatu bio, prema mnogima, najlošiji ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Stoga je od samog početka sastavljanja vlade Andreja Plenkovića posebna pozornost bila uperena upravo na osobu koja će voditi Ministarstvo kulture. Postavljanje Nine Obuljen Koržinek, 48-godišnje violinistice i profesorice francuskog jezika, na čelo Ministarstva i lijevo i desno orijentirani kulturnjaci u velikoj većini s odobravanjem su prihvatili, očekujući da će Nina Obuljen Koržinek svojim dugogodišnjim iskustvom u sektoru, ali i umjerenim desnim stavovima ipak nešto napraviti u kulturi. Na polovici mandata ministrice kulture Nacional je napravio analizu stanja u kulturi i istražio što je dosad napravljeno a što je obećano ili se mora napraviti. U neslužbenim razgovorima s nekolicinom sugovornika dobro upućenih u svoje sektore unutar Ministarstva kulture, Nacional je ministricu suočio s pitanjima o trenutačnom stanju. Iako je obećala odgovoriti barem na dio pitanja, odgovore Nacional nije dobio zbog nedostatnog vremena.

Ono što je razvidno iz razgovora s različitim dionicima u kulturi jest da je ministrica Nina Obuljen Koržinek na početku mandata puno toga obećala, a malo ili gotovo ništa napravila. Ono što je “na sva zvona” najavljivala jesu izmjene nekolicine zakona, ali za većinu od njih se danas – nakon dvije godine mandata – ne zna u kojoj su fazi i kad se očekuje njihovo donošenje. Trenutačno je, kako je ministrica Nacionalu rekla nedavno, u planu savjetovanja sljedećih sedam zakona: Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti, Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, Zakon o kulturnim vijećima, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima te Zakon o kazalištima.

Iako se nije uspjela izboriti za povećanje novca za kulturu u državnom budžetu, u mandatu Nine Obuljen Koržinek ipak je povećan iznos sredstava iz EU fondova kojim se financiraju projekti

Kad je kazalište u pitanju, bilo je dosta govora o kulturnim vijećima koja su bila izvor polemika jer, prema sadašnjim zakonima i pravilnicima koje je ministrica također obećala izmijeniti, u takva vijeća dozvoljava se postavljanje osoba koje nisu iz struke, pa su tako u upravnim i kazališnim vijećima po cijeloj Hrvatskoj, bez iznimke, članovi primjerice ekonomisti, pravnici, veterinari, ali i osobe bez fakultetske diplome. To je omogućilo i dalje omogućava politici da kadrovira po vijećima i tako ugrožava temeljni rad kulturnih ustanova jer u vijećima, koja odlučuju o pitanjima kao što su proračuni ili javna nabava, sjede osobe koje o funkcioniranju kazališta, muzeja ili galerije pojma nemaju. Ministrica kulture obećala je riješiti to pitanje tako da će, kako je najavila, novim Zakonom o kazalištima uvesti sankcije za one stranke ili gradove koji u vijeća ne budu predlagali osobe koje su „ugledni umjetnici i radnici u kulturi“. No unatoč najavama izmjene zakona, o tome se više ne govori. Jedino što se po tom pitanju posljednjih mjeseci spominjalo jest to da se kreće u raspravu o novom Zakonu o kazalištu. No ministrica nije objasnila što to znači. Znači li to da će se raspravljati u Saboru ili s umjetnicima? Kulturnjaci očekuju razgovore s resornom ministricom, ali promjene se ne događaju.

Ministrica je na samom početku mandata najavila, kako je rekla u razgovoru za Tportal u siječnju 2017., uvođenje registra umjetnika, što kao praksa postoji u većini europskih država. Registar umjetnika omogućio bi da se u razgovorima s Poreznom upravom i Ministarstvom financija točno vidi o kojem se broju ljudi radi i kojim kategorijama. Kako je ministrica rekla, sada je teško dobiti precizan uvid u to koji umjetnici koriste koje olakšice, odnosno gdje država i s kojim mjerama treba posebno intervenirati da bi potaknula ili zaštitila neke kategorije. Ali od te najave nije se pokrenulo ništa i registar je ostao samo još jedna stavka koja će se rješavati u budućnosti.

Svakako, kad je kazalište u pitanju, treba spomenuti veliki problem u Kulturi promjene, u sklopu kojih djeluju Teatar ITD, Galerija SC-a, Francuski paviljon, MM centar i još nekolicina prostora u kojima se obavlja kulturna djelatnost, a sve to dio je Studentskog centra u Zagrebu. Iako ministrica kulture nije nadležna za funkcioniranje SC-a, već je to izravno pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, odnosno nadležna je Blaženka Divjak, mora se reći da je Nina Obuljen Koržinek nekoliko puta tražila sastanak sa svim dionicima uključenima u funkcioniranje SC-a, te je bila zainteresirana pomoći ili riješiti problem. Međutim, ne samo da problem nije riješen, već je sukob čelništva SC-a i Kulture promjene eskalirao i doveo do, po svemu sudeći, nezakonite smjene Nataše Rajković, šefice Kulture promjene.

Isto tako, ministrica Nina Obuljen Koržinek obećala je iznaći rješenje o tome kako olakšati porezima opterećene autorske honorare, i to najnovijim porezima koje je donijela vlada Andrije Plenkovića. Te su porezne promjene, kažu Nacionalovi sugovornici, trebale uključivati i porezne olakšice za kupnju umjetničkih djela, što bi pokrenulo uspavano tržište. Naznaka promjene nema.

Ministrica je obećala novim Zakonom o kazalištima uvesti sankcije za one stranke ili gradove koji u vijeća ne budu predlagali ‘ugledne umjetnike i radnike u kulturi’, ali ni od tog obećanja nema ništa

Ono što već godinama, pa i desetljećima, mori sve vlade i sve ministre kulture jest projekt Hrvatskog povijesnog muzeja, odnosno izgradnja nove zgrade ili izmještanje muzeja na odgovarajuću lokaciju, a projekt je stopirala bivša ministrica Andrea Zlatar Violić. Nina Obuljen Koržinek obećala je riješiti to pitanje, ali ništa se nije napravilo. Pitanje muzejske struke je i ono što je s privatnim donacijama, sponzorstvima i partnerstvima za muzeje, izložbe i galerije i hoće li zakonski biti ugrađeni lakši modeli takve suradnje, s obzirom na to da javnog novca za kulturu ima sve manje. Veliko je i pitanje za ministricu radi li se na dopuni i korekciji novog Zakona o muzejima koji još nije dovršen. Sva su ta pitanja ostala neodgovorena, a novi zakoni se i ne naziru.

Resor kulture ne miruje, brojni su problemi koji svakodnevno izlaze na površinu, a sektor knjižarstva i izdavaštva jedan je od onih koji nikako da stane na noge. Ministričin dobar potez, iako je i zbog njega bila kritizirana, bio je povoljno rješavanje krize distribucije i knjižarstva koja je nastala bankrotom Algoritma, što je dovelo gotovo do urušavanja cijelog sustava. Veće potpore knjižarima i nakladnicima ipak su održale sektor “iznad površine”. Dobar je ministričin potez bio i, kažu Nacionalovi sugovornici upućeni u tematiku, osnivanja Povjerenstva za dječju knjigu koje dosad nije postojalo pa je time olakšan put za dobivanje potpora i otkupa u tom dijelu izdavaštva.

Međutim, dosta je problema koji još uvijek nisu riješeni u tom sektoru. Knjižari i izdavači se bune kako već zadnjih nekoliko godina Ministarstvo kulture preferira iste izdavače za otkup knjiga, što je posebno nezgodno jer se ove godine jako smanjio broj otkupljenih knjiga, izdavača i autora. Neki izdavači tvrde i da Ministarstvo kulture stalno mijenja uvjete i kriterije natječaja za otkup i potporu knjiga, pa ostaje pitanje kad će se to napokon urediti, uključujući i Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige koji je na snazi, ali se ne poštuje. Taj sporazum trebao bi urediti tržište tako da se određuje najniža cijena knjiga, ali i maksimalan popust na knjigu, te činjenica da se nova knjiga idućih godinu dana ne smije snižavati više od određenog postotka. To još nije uređeno u praksi, odnosno svaki nakladnik vodi svoju politiku, ne poštujući pravila.

Situacija na HRT-u iznimno je loša. Tvrdi se da su neki članovi Uprave poslove sklapali mimo svojih ovlasti, HRT nema Strategiju poslovanja, a otkaz su dali mnogi zaposlenici. Ministrica o tome šuti

Još je nekoliko otvorenih pitanja za ministricu kulture kad je riječ o knjizi. Naknade za posuđene knjige piscima iz gradskih knjižnica, primjerice, kasne čak dvije godine. Knjižničarska struka tvrdi da nije u njima problem i da oni na vrijeme dostavljaju podatke. Stoga je problem u Ministarstvu kulture koje to pitanje nikako da uredi. S obzirom na to da naknade najposuđivanijim autorima kao što su Miro Gavran, Sanja Pilić, Luko Paljetak ili Pavao Pavličić iznose oko 20 tisuća kuna godišnje jednokratno, to nije mali iznos pa bi se to trebalo urediti, međutim i od tog obećanja – ništa.

Početkom mandata Nina Obuljen Koržinek obećala je i da će se boriti za povećanje iznosa novca u državnom proračunu koji se izdvaja za kulturu. On je mizeran – ispod pola posto, što je ne samo sramota za zemlju kao što je Hrvatska koja je time na dnu EU-a, nego je i neodrživ u odnosu na potrebe sektora kulture. Pozitivno je to što je u mandatu Nine Obuljen Koržinek ipak povećan iznos sredstava iz EU fondova, više se na tome radi, pa su i rezultati bolji. Do njenog dolaska na čelo Ministarstva alokacijama iz EU fondova nije bila davana potrebna pozornost, a tako su dosad mogli biti riješeni brojni projekti koji su na čekanju upravo zbog nedostatka novca.

Bez obzira na brojne spomenute probleme koje ministrica nije uspjela riješiti, a ne zna se hoće li to uspjeti do kraja mandata za dvije godine, ono što se najviše očekivalo od nje bilo je to da “počisti” nered u dvjema područjima – Hrvatskoj radio-televiziji i Hrvatskom audiovizualnom centru – u koje je jako dobro upućena. Nina Obuljen Koržinek godinama se bavi kulturnim i medijskim politikama u kontekstu europskih integracija i odlično poznaje zakonsku regulativu, posebno vezanu uz audiovizualnu praksu, gdje slovi kao vrsna stručnjakinja. Od 2006. do 2011. godine Nina Obuljen Koržinek bila je pomoćnica ministra i državna tajnica za vrijeme mandata ministra Bože Biškupića i njegova nasljednika Jasena Mesića, gdje je bila zadužena za područja kulture i medija. Sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima koji su doneseni konsenzusom HDZ-a i SDP-a 2010. Nina Obuljen Koržinek bila je i znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, gdje se bavila područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Bila je članica Upravnog odbora HAVC-a te predsjednica Programskog vijeća HRT-a, od kraja 2012. do početka 2015.

Unatoč tomu što dobro poznaje rad obiju institucija i upućena je u situaciju, zakoni koji reguliraju rad HAVC-a odnosno HRT-a – Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima – nisu ni na pomolu. Nakon što je zbog pritiska desnice ostavku na mjesto ravnatelja HAVC-a dao Hrvoje Hribar, a na njegovo mjesto došao je Daniel Rafaelić, stanje u toj instituciji trenutačno je pod kontrolom.

Međutim, na HRT-u je osobito loša situacija, prema tvrdnjama zaposlenika. Mnogi tvrde, a postoje i ugovori koji to dokazuju, da su neki članovi Uprave poslove sklapali mimo svojih ovlasti. HRT nema Strategiju poslovanja, zbog čega ne bi smio sklapati ugovore s Vladom, ni donositi bilo kakve pravilnike. Međutim, takvi pravilnici se donose… S HRT-a je otkaz dalo desetine ljudi, a ministrica je dosad o tome šutjela. Šutjela je i o odgovorima Nacionalu na sva ova pitanja koja muče kulturnjake. Do kraja njezina mandata ostalo je još dvije godine.