U 84. godini života preminuo je prvi Afroamerički državni tajnik i načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga Colin Powell.

Preminuo je od posljedica zaraze koronavirusom, a bio je cijepljen s dvije doze, objavio je CNN.

“General Colin L. Powell, bivši američki državni tajnik i predsjedavajući Zajedničkog načelnika stožera, preminuo je jutros zbog komplikacija izazvanih Covidom 19”, napisala je njegova obitelj na Facebooku.

Njegovo je vodstvo u nekoliko republikanskih administracija pomoglo oblikovanju američke vanjske politike u posljednjim godinama 20. stoljeća i prvim godinama 21. stoljeća, navodi CNN.

Bio je profesionalni vojnik, kojeg je karijera od borbene dužnosti u Vijetnamu dovela do najmlađeg i prvog afroameričkog predsjednika Zajedničkog načelnika stožera pod predsjednikom Georgeom H.W. Bushom. Njegova popularnost u zemlji porasla je nakon pobjede u Zaljevskom ratu, a sredinom 1991-ih godina smatralo ga se najvećim kandidatom za prvog afroameričkog predsjednika SAD-a.

Ipak, njegov ugled zauvijek je ostao umrljan, kada je kao državni tajnik Georgea W. Busha, gurao neispravne obavještajne podatke pred Ujedinjene Narode kako bi se založio za rat u Iraku, što će kasnije u svom dosjeu nazvati “mrljom”.

EPA/DIMITAR DILKOFF

Kasnije je u svom javnom životu postao razočaran desnim zastojem Republikanske stranke i upotrijebio svoj politički kapital za pomoć demokratima, ponajviše Baracku Obami, prvom tamnoputom predsjedniku kojeg je Powell podržao u posljednjim tjednima kampanje 2008. godine.

Colin Luther Powell rođen je 5. travnja 1937. u Harlemu u New Yorku. Roditelji su mu bili imigranti s Jamajke. Odrastao je u Bronxuu, pohađao državni fakultet. U Zboru za obuku pričuvnih časnika ‘dogurao’ je do najvišeg čina – pukovnika kadeta.

Govorio je da mu se sviđala struktura i disciplina vojske. U američku se vojsku prijavio 1958. godine, dvaput je bio ranjen u Vijetnamu. Jednom je ranjen prilikom pada helikoptera, kad je spasio dvojicu vojnika. Unaprijeđen je u brigadnog generala 1979., imenovan za Reaganovog posljednjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost 1987., a stariji Bush ga je 1989. izabrao na čelo Združenog stožera.

Sudjelovao je u nekim od najznačajnijih američkih vojnih akcija s kraja 20. stoljeća, uključujući Panamsku operaciju 1989., Zaljevski rat 1991. i američku humanitarnu intervenciju u Somaliji, iako se umirovio iz vojske samo nekoliko dana prije katastrofalne Bitke za Mogadishu.

Iako Powell u početku nije htio angažirati američke trupe kad je Irak napao Kuvajt 1990., postao je jedan od glasnogovornika administracije s najvećim povjerenjem kada je napokon došao napad na vojsku Sadama Husseina. Nakon napada, Powell je postao nešto poput nacionalnog heroja, uživajući u anketama podršku od čak 71 posto.

Dobitnik je Kongresne zlatne medalje i Predsjedničke medalje slobode. U vojsci je dobio Brončanu zvijezdu i dva ‘Ljubičasta srca’.

Napustio je State Department 2005. godine te se prebacio u privatni sektor. Kao strateški savjetnik radio je u uglednoj tvrtki za rizični kapital Kleiner Perkins. Držao je i govore na poslovnim seminarima, a 2012. godine objavio je i svoje memoare.

Na predsjedničkim izborima 2016. godine svoj je glas dao Hillary Clinton zbog Donalda Trumpa, kojeg je oštro osudio kao ‘nacionalnu sramotu’. Protiv Trumpa bio je i na prošlogodišnjim izborima, svoju podršku dao je aktualnom predsjedniku Joeu Bidenu. “Imamo Ustav. I moramo se pridržavati tog Ustava. Predsjednik se udaljio od Ustava”, izjavio je.

Nakon upada na Kapitol Trumpovih pristaša u siječnju ove godine, Powell je za CNN rekao da se više ne smatra republikancem i da samo gleda što se događa sa zemljom kojoj je tako dugo služio.

Iza Powella je ostala supruga Alma Vivian Powell, s kojom se vjenčao 1962. godine te troje djece.