Slavni argentinski nogometaš Diego Armando Maradona preminuo je u srijedu u 61. godini života, javljaju svjetski mediji.

Legenda argentinskog i svjetskog nogometa, osvajač Svjetskog prvenstva s Argentinom iz 1986. godine, preminuo je nakon srčanog udara, pišu argentinski mediji. Argentinski ‘Clarin’ piše da je Maradona primljen u bolnicu nakon srčanog udara, ali su liječnici nakon nekoliko minuta samo mogli konstatirati smrt.

Maradona, koji se posljednjih mjeseci borio sa zdravstvenim problemima, prošlog je mjeseca zbog krvarenja na mozgu morao na hitnu operaciju, ali je zahvat prošao u najboljem redu. Prošlog je tjedna pušten na kućnu njegu, ali se njegovo zdravstveno stanje naknadno pogoršalo.

Rođen je 30. listopada 1960. godine u Villa Firitu, radničkoj četvrti Buenos Airesa.

U karijeri je nastupao za Argentinos Juniors, Boca Juniors, Barcelonu, Napoli, Sevillu, Newell’s Old Boys, a igračku je karijeru zaključio u Boca Juniorsima.

Na XIII. svjetskom prvenstvu u Meksiku, 1986. godine, bio je dvostruki strijelac u utakmici Argentine s Engleskom. Njegov prvi pogodak na tom susretu prepričava se i dan danas. Riječ je o pogotku koji je Diego kasnije nazvao ‘Božjom rukom’.

Argentina je vođena Maradonom u polufinalu pobijedila Belgiju s 2:0, a potom u finalu Zapadnu Njemačku s 3:2. Za reprezentaiju Argentine odigrao je 91 utakmicu i postigao 34 pogotka.

Osim velike igračke karijere, javnost ga je pratila i zbog čestih problema s drogama. Kako se navodi, kokain je prvi put probao u Barceloni, za koju je ograo od 1982. do 1984. godine. “Ništa posebno. Želio sam se osjećati živahnijim”, obrazložio je kasnije Maradona.

Godine 1991. bio je pozitivan na doping kontroli (otkriven kokain) te je kažnjen s 15 mjeseci zabrane igranja. Iste godine, nakon povratka u Argentinu, uhićen je zbog posjedovanja kokaina. Sudska presuda je glasila – kontroliran medicinski tretman. Godine 1994. ponovno se našao na naslovnim stranicama, nakon što je iz zračne puške gađao, i pogodio, jednog novinara.

Na Svjetskom prvenstvu u Sjedinjenim Državama nastupio je na prve dvije utakmice za argentinsku reprezentaciju jer je na doping kontroli opet bio pozitivan i morao je napustiti selekciju uz 15-mjesčnu zabranu igranja. Također, kad se 1995. godine vratio u Boca Juniorse poručio je da se riješio kokaina. No, već sljedeće godine sam je potražio pomoć u jednoj švicarskoj klinici.

Nakon tretmana 1997. godine ponovo je u dresu Boca Juniorsa. No, u prvoj utakmici sezone (protiv Argentinos Juniorsa) još jednom je pozitivan na doping kontroli, ponovno zbog kokaina.

Photo: Igor Kralj/PIXSELL

S približavanjem kraja nogometne karijere sve se više upuštao u javno iznošenje svojih političkih stavova. Tako je tijekom devedesetih godina 20-tog stoljeća podržavao argentinskog predsjednika Carlosa Menema. Kasnije će više simpatija pokazivati za ljevičarski politički spektar. S vremenom će postati prijatelj s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom. To će otići toliko daleko da će istetovriati Castrov lik na svojoj lijevoj nozi, a na desnoj ruci lik Che Guevare. Svoj političku potporu dao je i predsjedniku Venezuele Hugu Chávezu. Prijatelj je i s ljevičarskim predsjednikom Bolivije Evom Moralesom.

Trenersku karijeru je započeo u Textil Mandiyu, zatim je kratko vodio Racing Club. Trenirao je i Al-Wasl, Deportivo Riestru, Fujairah, Dorados de Sinaloa, a posljednji klub koji je vodio bila je Gimnasia de La Plate.

Krajem 2008. godine postao je izbornik Argentine. Nakon što su ‘Gauči’ izborili plasman na Svjetskom prvenstvu napravio je sablazan na tiskovnoj konferenciji prostački se obrušivši na novinare rekavši im da mu mogu popu****. Dana 15. studenog 2009. godine FIFA ga je kaznila sa dvomjesečnom suspenzijom. Maradona je osim suspenzijom kažnjen i novčano s 25.000 švicarskih franaka.

No, unatoč svim problemima s ovisnosti, Maradona će ostati upamćen kao jedan od najboljih nogometaša u povijesti, ‘Mali Zeleni’.

Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL