Preminula cijenjena sutkinja i ikona pop kulture Ruth Bader Ginsburg

 

Liberalna sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg preminula je u petak u 87. godini, objavila je ta institucija. Preminula je od raka gušterače u svom domu u Washingtonu, okružena svojom obitelji.

Joan Ruth Bader rođena je u Brooklynu 1933. godine, a roditelji su joj bili židovski imigranti. Sa 17 godina ostala je bez majke, koja je preminula od raka. Ruth je pohađala Sveučilište Cornwell, gdje je upoznala supruga Martyja Ginsburga. Par je imao dvoje djece, a ostali su zajedno 56 godine, sve do Martyjeve smrti 2010. godine.

Oboje su pohađali pravni fakultet na Harvardu. Ruth je 1956. godine bila samo jedna od devet žena koje su se uspjele upisati na ovaj fakultet. Dekan je tada nju i ostale žene na fakultetu zatražio da opravdaju činjenicu da su ‘zauzele mjesto’ muškaraca u njegovoj školi. Kasnije se prebacila na pravni studij fakulteta Columbia u New Yorku. Iako je ostvarila akademski uspjeh, imala je velikih problema u pronalasku posla.

Ruth Bader Ginsburg. PHOTO: EPA/JUSTIN LANE

“Niti jedna odvjetnička tvrtka u cijelom New Yorku nije me htjela zaposliti. Bila sam Židovka, žena i majka”, rekla je jednom prilikom.

Postala je profesorica na pravnom fakultetu Rutgers 1963. godine te je bila suosnivačica Priojekta za ženska prava pri Američkoj uniji građanskih sloboda (ACLU). Kao glavna savjetnica ACLU-a, Ginsburg je pokrenula niz slučajeva rodne diskriminacije, od kojih je njih šest iznijela pred Vrhovni sud.

Godine 1971. godine Ginsburg je pred Vrhovnim sudom iznijela svoj prvi uspješan argument u predmetu koji se bavio time mogu li muškarci automatski imati prednost nad ženama kao izvršitelji oporuka. Sud se složio s Ginsburg, što je prvi put da je Vrhovni sud ukinuo zakon zbog diskriminacije na temelju spola.

Zalagala se za ukidanje seksističkih zakona i politika jedan po jedan, umjesto da riskira tražeći od Vrhovnog suda da zabrani sve propise koji muškarce i žene tretiraju nejednako.

PHOTO: R. Michael Jenkins/Wikimedia Commons/Public Domain

Dijelom i zbog snažnog lobiranja njenog supruga, Ginsburg je 1993. godine tadašnji američki predsjednik Bill Clinton nominirao za sutkinju Vrhovnog suda.

Postala je druga žena u povijesti SAD-a nominirana za to tijelo. Tijekom godina u sudnici, kako su se suci pomicali sve više udesno, Ginsburg je sve više naginjala nalijevo i stekla je veliku reputaciju.

Među njezinim najznačajnijim, najranijim slučajevima bio je “Sjedinjene Države protiv Virginije” koji je srušio politiku prijema samo za muškarce u vojni institut Virginia. “Nijedan zakon ili politika ne bi trebali uskratiti ženama “puni status državljanstva – jednaku priliku da teže, postižu, sudjeluju i doprinose društvu na temelju svojih individualnih talenata i sposobnosti”, napisala je u tom predmetu Ginsburg.

Suci Vrhovnog suda igraju veliku ulogu u oblikovanju američkih politika na gorućim pitanjima poput pobačaja, LGBT prava, korištenja oružja, vjerskih sloboda, smrtne kazne i predsjedničkih ovlasti. Njezin glas bio je odlučujući u povijesnim presudama za osiguranje jednakih prava za žene, veća prava homoseksualaca i zaštite prava na pobačaj.

Posljednjih je, pak, godina prerasla u pravi fenomen popularne kulture. Otvoren je Twitter račun ‘Notorious RBG’, u programu Saturday Night Live glumila ju je komičarka Kate McKinnon, njen lik našao se na majicama, šalicama i posterima.

Dokumentarni film o njoj ‘RBG’ snimljen je 2018. godine, a iste godine izašao je film ‘On the Basis of Sex’ s Felicity Jones u ulozi RBG i Armieom Hammerom u ulozi njenog supruga Martyja. “Imam 84 godine, i svi se žele fotografirati sa mnom”, rekla je u spomenutom dokumentarnom filmu Ginsburg.

Rak pluća otkriven joj je 2018., a rak gušterače ponovno 2019. nakon što ga je već preboljela 2009. Imala je i rak debelog crijeva 1999. 17. srpnja je otkrila da joj se rak vratio. Bila je najstarija članica suda, s drugim najduljim stažem među trenutnim sucima nakon Clarencea Thomasa.

PHOTO: Twitter/Notorious RBG

Prilika Trumpu da imenuje trećeg suca uoči predsjedničkih izbora

Smrt cijenjene sutkinje američkom predsjedniku daje priliku da imenuje trećeg suca u tu instituciju uoči predsjedničkih izbora. Njezin odlazak bi mogao dodatno izmijeniti ideološku ravnotežu suda u kojem trenutno sjedi pet konzervativnih i četiri liberalnih sudaca, čime bi ta institucija mogla dodatno skrenuti udesno.

„Mi u Vrhovnom sudu smo izgubili cijenjenu kolegicu. Danas žalujemo, no sa sigurnošću da će buduće generacije Ruth Bader Ginsburg pamtiti kao i mi – kao neumornu i odlučnu šampionku pravde“, priopćio je čelnik suda John Roberts kojeg je imenovao George Bush mlađi.

Trump je tijekom svog mandata imenovao dva konzervativna suca – Neila Gorsucha 2017. te Bretta Kavanaugha 2018. godine.

Kandidate za tu instituciju imenuje predsjednik, a potom moraju biti potvrđeni u Senatu u kojem većinu trenutno drže republikanci.

Od Trumpove nominacije do potvrđivanja Gorsucha u Senatu je 2017. prošlo 67 dana, dok je Kavanaugh 2018. imenovan za 89 dana.

Izbori za američkog predsjednika održat će se 3. studenoga.

Radio NPR prenosi kako je Ginsburg svojoj unuci nekoliko dana prije smrti izdiktirala priopćenje u kojem stoji da joj je “najveća želja” da ju se ne zamijeni do imenovanja novog predsjednika, a na to je upozorio i čelnik demokrata u Senatu Chuck Schumer.

“Američki narod mora imati glasa u odabiru idućeg suca Vrhovnog suda. Zato to mjesto ne smije biti popunjeno do novog predsjednika”, napisao je Schumer na svom Twitter profilu.

Komentiraj