Premijerno u HDD galeriji: “Povijest ljudske gluposti – dizajnerska povijest svijeta”

9. rujna od 17 do 21 sat u HDD galeriji premijerno pogledajte izložbu MIRKO ILIĆ: IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI – DIZAJNERSKA POVIJEST SVIJETA. Izložba daje panoramski prikaz rada istaknutog grafičkog dizajnera Mirka Ilića u rasponu od plakata, preko novinskih naslovnica i ilustracija do stripa, od početka njegove karijere sredinom 1970-ih do danas, remiksiranih kao pripovijest o 20. i 21. stoljeću i jedno moguće čitanje trenutka u kojem živimo i onoga što nas je do njega dovelo. Izložba nema formalnog otvorenja, a nakon prvog dana moći ćete ju pogledati u uobičajenom radnom vremenu od 12 do 19 sati, uz pridržavanje epidemioloških pravila, sve do 1.10. Kustos izložbe je Marko Golub.

Iz teksta Marka Goluba:

Koncept izložbe Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za brojne novine i magazine – PoletStartDanasPanoramaTimeNew York TimesWall Street Journal i druge – Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.

Germany: Toward Unity, ad: Rudolph Hoglund, Time International, 25. 6. 1990 / Germany: One Year Later, Time International, 1. 7. 1991

Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.

Rastu li cijene do ucjene, Danas, 11.10.1983.

Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks“ odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.

The Havoc in Yugoslavia, ad: Steven Heller, The New York Times Book Review, 21.1.1996

Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.

Krijumčarenje ljudi, Der Spiegel, 5.9.2015.

Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo“, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.

How Many People are Infected with the Virus? Nobody Knows, ad: Sandra Schneider, Washington Post Health, 1997.

Izložba u HDD galeriji je pilot verzija, prilagođena malom izložbenom prostoru i predviđena za daljnju evoluciju i putovanje u proširenim ili suženim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno služimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogućavaju da u formi timelinea (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Iliću uspostavio Dejan Kršić), uspostavimo dinamiku i snažne vizualne akcente. Oni dotiču ključne znanstvene i političke teorije naše novije povijesti, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od četrdeset godina.

Stranica iz vizualnog eseja A.C.2020

Mirko Ilić (Bijeljina, 1956.) završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih tvrtki i kazališta do utjecajnih političkih magazina i novina. Rano u karijeri internacionalizira svoje djelovanje, a 1986. dolazi u Sjedinjene Države gdje radi za mnoge od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Time Magazine ga 1991. imenuje art direktorom zaduženim za svoja međunarodna izdanja, a 1992. postaje art direktor Op-Ed stranica New York Timesa.

Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3-D računalnu grafiku i filmske špice. Njegova tvrtka radi dizajn za naručitelje u rasponu od neprofitnih organizacija do luksuznih ugostiteljskih tvrtki, a posebno je prepoznatljiva po snažnim vizualnim konceptima.  Zajedno sa Stevenom Hellerom suautor je deset knjiga, uključujući Genius Moves: 100 Icons of Graphic Design, Handwritten, The Anatomy of Design, Stop Think Go Do, Lettering Large Presenting Shakespeare. S Miltonom Glaserom objavio je knjigu The Design of Dissent.

Za svoj rad dobio je brojne nagrade, uključujući one Society of Illustrators, Society of Publication Designers, Art Directors Club, I.D. Magazine, Society of Newspaper Design te brojnih drugih. Radovi su mu zastupljeni u zbirkama institucija kao što su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela. Držao je naprednu nastavu dizajna na Cooper Unionu s Miltonom Glaserom, a predaje ilustraciju polaznicima magistarskih studija School of Visual Arts u New Yorku. Također organizira i kurira izložbe te predaje širom svijeta. Najpoznatija od ovih izložbi je Tolerance Poster Show, koja je od 2017. do danas postavljena 115 puta u više od 30 zemalja.

Komentiraj