Premijer Plenković se sastao s predsjednicima uprava banaka, Vlada traži kompromis oko potrošačkih kredita građana

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u srijedu s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Hrvatskoj, javlja N1.

Na sastanku u Banskim dvorima uz predsjednika Vlade je i ministar financija Zdravko Marić, a sudjeluje i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Cilj sastanka je naći rješenje za prešutne minuse u kojima se nalazi oko 840 tisuća hrvatskih građana bez da su toga uopće bili svjesni. Čak oko 95 posto svih minusa su ustvari prešutni što znači da je većina banaka u Hrvatskoj praktički ukinula dopuštene minuse i automatski prešla na računanje efektivne kamatne stope za prešutne minuse. Zakonski to nije striktno zabranjeno što znači da je zakon nedorečen jer bi prešutni minus trebao biti iznimka, a ne pravilo.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj u programu N1 otkrio je da je ministarstvo “napravilo pet simulacija, odnosno prijedloga raspolažući s podacima koje imaju trenutno i koje su jučer dobili od HNB-a. Ministarstvo će pratiti rezultate ovog sastanka, vidjeti sve opcije i simulacije i ići u onom smjeru da se zaštite potrošači, ali i građani koji koriste te proizvode”.

Izmjene zakona do kraja godine

HNB je već iznio svoj prijedlog i s tim stavom dolazi na sastanak iako su otvoreni i za druge opcije.

Predlažu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju na način da banke za postojeća prešutna prekoračenja, koja su ustvari i najproblematičnija, imaju obvezu korisnicima ponuditi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja. Takvo pravilo vrijedi i za dopuštene minuse pa po prijedlogu HNB-a automatska naplata duga ne dolazi u obzir. Također, traže i da banke smanje EKS na 7,61 posto koliko iznosi kamata i za dopušteno prekoračenje. Uz to, predlažu i da u budućnosti maksimalni iznos prešutnog prekoračenja za novougovorene tekuće račune iznosi 1.500 kuna. Moguće je da na kraju taj iznos ipak bude veći.

Pitanje je hoće li proći ovaj prijedlog HNB-a jer je bankama u interesu ipak zadržati veću kamatu. Neslužbeno se može čuti od aktera sutrašnjeg sastanka da će Vlada na sastanku pokušati pronaći kompromis s bankama i pitanje je hoće li već u srijedu imati jasne upute za izmjene zakona. Vlada ustvari traži način kako ublažiti prijedlog HNB-a kako banke ne bi ugasile male dopuštene minuse. Zbog toga će i ministarstvo financija imati svoje prijedloge.

Postoje dva moguća modela izmjena, jedan je da se sve definira u izmjenama Zakona, a druga je da se uz Zakon mijenja i odluka o izračunu EKS koju inače donosi HNB. Stvar je tehničke prirode, no u tom slučaju bi se u Zakonu riješio status sadašnjih prešutnih minusa i da se njima smanji kamatna stopa, zatim da se omogući otplata na 12 rata te da se ograniči iznos prešutnih minusa kad se otvara novi tekući račun. Onda bi se odlukom HNB-a definirala efektivna kamatna stopa.

S obzirom da izmjene zakona zahtijevaju i koordinaciju i dogovor više aktera, ali i javnu raspravu te saborsku proceduru cilj je da se Zakon o potrošačkom kreditiranju donese tek do kraja godine.

Komentiraj