Predstojnik Klinike za infektivne bolesti otkriva koji su simptomi i koju dobnu skupinu najviše pogađa koronavirus

Autor:

Zagreb: Konferencija s temom značajnog povećanja oboljelih od gripe i upale pluća 19.01.2019., Zagreb, Mirogojska 8 - Konferencija za medije s temom znacajnog povecanja broja bolesnika s teskom gripom i upalom pluca hospitaliziranih u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevic.  Prof. dr. sc. Ivan Puljiz predstojnik Klinike.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Nacionalni stožer svakodnevno objavljuje nove slučajeve koronavirusa u Hrvatskoj, a mnogi građani se pitaju kako izgledaju simptomi i koja dobna skupima je najugroženija.

Predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Ivan Puljiz upravo je na tu temu razgovarao u Dnevniku Nove TV.

Rekao je kako u zadnjih desetak dana u toj klinici hospitalizirano između 30 i 50 pacijenata. U prosjeku na dnevnoj bazi hospitalizira se 3-6 pacijenata, a prošli petak bilo ih je najviše – 15, no tada je dio stigao iz drugih krajeva Hrvatske.

Najviše je građana srednje dobi i muškaraca

“Što se tiče dobi, pacijenti su stari od 16 do 83 godine. Najveći dio je u dobi od 40 do 60 godina. Polovica svih pacijenata starija je od 60 godina”, rekao je u razgovoru za Novu TV i dodao kako ih je najviše u srednjoj dobi, a više je muškaraca nego žena.

Simptomi i dalje bez puno promjena od početka epidemije. I dalje su to visoka temperatura, respiratorni problemi, suhoća grla, kašalj, opća slabost, mučnina i proljev.

Nakon nekoliko mjeseci istraživanja potvrđeno je da je najveća razina virusa u plućima, ali je potvrđen i u drugim organima, objasnio je predstojnik klinike te dodao kako virus može dovesti do oštećenja brojnih organa.

“Virus može izazvati oštećenja srca, upalu srčanog mišića, napasti središnji živčani sustav, uzrokovati moždani udar, infarkt i promjene ponašanja”, navodi Puljiz.

“Nije samo malo jača gripa”, istaknuo je.

Hrvatska bi trebala početi liječiti oboljele krvnom plazmom, a Puljiz ističe da takvo liječenje nije novo. Dosad su se tako liječile bolesti poput MERS-a i SARS-a, no za liječenje koronavirusa upitna je razina antitijela.

“Ne postoji dovoljan broj istraživanja koja mogu potvrditi ili opovrgnuti korisnost plazme. Davanje plazme nije bez nuspojava, rijetke su ali mogu biti ozbiljne”, rekao je.

Puljiz zaključuje da bi cijepljenje protiv gripe, koje u Hrvatskoj počinje u studenom, a na tržištu je od listopada, moglo ove godine početi koji tjedan ranije. Naime, od cijepljenja do stjecanja imunosti trebaju proći dva tjedna.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.