Izložbom “U službi vizualizacije baštine – hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu”, u četvrtak, 20. rujna u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvaraju se ovogodišnji Dani europske baštine, koji se s nizom događanja održavaju diljem hrvatske pod zajedničkom temom “Umjetnost dijeljenja”.

“Dani europske baštine, projekt koja se od 1995. održava u Hrvatskoj, povezuje većinu članica Vijeća Europe, a ove godine posebno je bogat, s obzirom da se tijekom cijele godine obilježava Europska godina kulturne baštine koju je proglasio Europski parlament”, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u petak na konferenciji za novinare.

Ministrica smatra bitnim što se kroz Dane, u koje su se uključile brojne institucije, udruge, pojedinci, obrazovne ustanove,  stavlja reflektor na rad u baštinskim institucijama koji je često nevidljiv i slabo poznat javnosti. “Tijekom ovog mjeseca, ali i cijele godine institucije se otvaraju i trudimo se što više uključiti djecu i mlade, staviti naglasak na različite obrazovne projekte koje baštinske institucije organiziraju kako bismo im ugradili svijest zašto je baština važna”, ustvrdila je.

Podsjetila je kako je fokus Ministarstva u ovom mandatu u djelovanju konzervatorske službe istaknuti prioritete puno veće transparentnosti rada i da se procedure, ekspertize, postupanja prilagode potrebama današnjeg vremena.

“U zadnje dvije godine izrazito smo povećali i povlačenje sredstava Europske unije u baštinske projekte, a na razini vlade već smo započeli s planiranjem sljedeće financijske perspektive. Tu očekujemo da će brojne inicijative koje imaju neki svoj početak kroz ovu manifestaciji biti razvijene u projekte koje ćemo kasnije financirati”, dodala je Obuljen Koržinek.

Anuška Deranja Crnokić, koordinatorica programa, rekla je kako je ovogodišnja tema “Umjetnost dijeljenja” inspirirala mnoge sudionike koji su se uključili u program tako da je arheološka, graditeljska, nematerijalna baština predstavljena, na zanimljiv način, da privuče širu publiku, djecu i starije.

“Ove godine uključili su se državni arhivi u Zagrebu, Dubrovniku Bjelovaru, Gospiću, s obzirom da su oni čuvari naše baštine. Otvorili su se za javnost sa zanimljivim temama vezano za kulturnu baštinu i digitalno doba, prezentirali su projekte digitalizacije”, napomenula je, izdvojivši prigodne programe Muzeja krapinskih neandertalaca i Muzeja Sinjske alke.

Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, smatra da su Dani europske baštine prilika da Ministarstvo pokaže što intenzivno financira zadnjih godina kroz programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ali i mogućnost da se predstave veliki europski projekti koji su financirani sredstvima EU, a koji su naslonjeni na našu kulturnu baštinu.

“Temeljem strategije Europske unije u pogledu kulturne baštine, gdje se naglašava ne samo gospodarska, nego obrazovna i društvena komponenta, Dani su prilika da prezentiramo sve što kolege unutar struke rade mimo blještavila kamera i svjetla reflektora”, istaknuo je.

Ocijenio je kako je riječ o hvalevrijednoj inicijativi koja nije samo omogućila da se ukaže na probleme s kojima se konzervatorska služba susreće svaki dan, nego se da se može pohvaliti nečime što je naslonjeno na strategiju turizma, s obzirom da većina turista dolazi zbog kulturne baštine.

U okviru Dana europske baštine tijekom rujna i listopada održat će se devedesetak različitih programa, od Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, Dana industrijske baštine u Sisku,  preko predavanja, edukativnih radionica na temu izrade baštinskih predmeta i stručnih vodstva po muzejima i izložbama, do Dana židovske kulture i baštine u Čakovcu, Znanstveno-stručnog skupa “Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922.-2008.) i dodjele Nagrade Vicko Andrić.

Izložba “U službi vizualizacije baštine – hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu” odaje počast konzervatorskoj fotografiji druge polovice 20. stoljeća, u kojoj su veliki pečat ostavili Nikola Nino Vranić, Vinko Malinarić, Rudolf Rudika Bartolović, Živko Bačić i Miljenko Miliko Mojaš, Vidoslav Barac. Zahvaljujući više stotina tisuća fotografija ovjekovječena je hrvatska baština koja je do danas nestala ili se bitno promijenila.