Nedovoljno poznat opus splitskoga arhitekta Budimira Pervana (1910. – 1982.) približit će, kroz prikaze nekoliko autora, publikacija “Budimir Pervan – iz arhiva arhitekta”, predstavljena u srijedu navečer u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)

Predstavljanje knjige priređeno je uoči zatvaranja izložbe koja je u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU postavljena u prosincu prošle godine, a na kojoj su predstavljene  fotografije maketa nastalih za vrijeme Pervanova studija u Pragu i objekata realiziranih po povratku u Split, te iscrpna osobna dokumentacija kao dio muzejskoga fundusa. Hrvatski muzej arhitekture HAZU primio je naime 2000. i 2015. vrijednu donaciju ostavštine splitskog arhitekta, urbanista i prostornoga planera Budimira Pervana. Gradivo, darovano ljubaznošću obitelji Pervan, obuhvaća zbir arhitektonskih nacrta nastalih pretežito izvan arhitektova djelovanja u Urbanističkom zavodu Dalmacije.

Za te donacije ponovno je zahvalila nazočnoj kćeri arhitekta Miji Pervan, upraviteljica Muzeja doc. dr. sc. Borka Bobovec.

U publikaciji i razmjerno nepoznat dio Pervanova opusa  – Kuće pune sunca

Recenzentica knjiga prof. dr. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci podsjetila je kako je Urbanistički zavod Dalmacije u Splitu prva i najznačajnija urbanistička, planerska i znanstveno-istraživačka institucija u Splitu i Dalmaciji u prošlome stoljeću, a Budimir Pervan oblikovao je taj zavod, njegov ustroj i metode rada te time usmjerio razvoj urbanizma na području Dalmacije i Splita.

Pervanovo ime i djelo sigurno nisu poznati široj javnosti, kao ni mladim arhitektima i urbanistima pa je, smatra Obad Šćitaroci, neobično važno da se u edukaciji naših arhitekata i urbanista njeguje svijest o postojanju ljudi koji su razvijali i postavljali temelje naših današnjih razmišljanja i stava prema poslu koji nikada ne može biti samo posao, nego kao i kod Budimira Pervana, postaje način življenja.

Recenzentica vjeruje kako će niz članaka iz pera uglednih autora pridonijeti boljemu razumijevanju rada Budimira Pervana. Jedan od manje poznatih dijelova arhitektova opusa je, objasnila je Obad Šćitaroci, dionica koja ulazi u tzv. manje mjerilo i koja je svojevrsno otkriće što smo ga poetično nazvali “Kuće pune sunca”.

S tim u vezi, istaknula je kako je malo poznato da je Pervan projektirao i niz kuća za odmor na obali i otocima južne Dalmacije, a sve one izvedenice su njegove vlastite kuće za odmor na otoku Braču koje je projektirao inicijalno 1956. kao manju prizemnicu nakošena krova sa zidovima u rustikalno obrađenome kamenu i terasom koja se protezala cijelom dužinom pročelja. Tako će, dodala je rezenzentica, majstorski projektirati i druge kuće za odmor prilagođavajući ih konfiguraciji terena i ambijentu.

Taj niz malih kuća osebujan je dio Pervanova opusa jer, za razliku od velikih urbanističkih rješenja koja su rezultat njegova rada u Urbanističkom zavodu Dalmacije, ovaj dio opusa kao da je do danas ostao sakriven.

Zahvaljući kvalitetnim koracima, publikacija nam zapravo predstavlja u punom mjerilu Pervanov rad, zaključila je recenzentica i istaknula kako je to bio timski rad.

Akademik Mutnjaković: Pervan je čuvao našu obalu od devastacije

Akademik Andrija Mutnjaković sažeo je u tri točke razloge zašto je Hrvatskom muzeju arhitekture bilo važno da se predstavi Pervanov opus. Prvi razlog je Pervanovo školovanje u Pragu gdje se susreo s kubističkom arhitekturom, a koja je zahvaljujući Pervanu i njegovim kolegama koji su se također školovali u Pragu, dobila svoju vrijednost i kvalitetu na našim prostorima i unijela novi duh u stvaranje hrvatskih arhitekata.

Drugi razlog je što, kako je rekao Mutnjaković, “Pervan izgleda kao ‘Priče iz davnine’ jer je stvorio ekipu od stotinu arhitekata koji su bili angažirani da prostorno, ekonomski, umjetnički i arhitektonski organiziraju Dalmaciju, a to je ekipa koju danas možemo samo sanjati”. Za to imamo niz primjera, podsjetio je Mutnjaković, te spomenuo Split III, pejsažne hotele koji nisu zagađivali obalu, nego su na neki način stvarali novi identitet naše obale. Pervanu možemo biti zahvali i što je čuvao našu obalu od devastacije i eksploatacije, a to je bila snaga Zavoda koji je imao takvu snagu, ustvrdio je Mutnjaković.

I treći razlog, rekao je, zapravo je ponovno pripovijest o Zavodu koji je napravio više od svih za Dioklecijanovu palaču koju je Pervan stavio pod okrilje Zavoda.

U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU čuva se ukupno 26 projekata splitskog arhitekta Budimira Pervana. O katalogu izložbe, koji je rezultat stručnog i znanstvenog istraživanja izvršenog tijekom uređivanja i stručne obrade osobnog arhivskog fonda pohranjenoga u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, govorila je kustosica izložbe dr. sc. Iva Ceraj.