Knjiga doc. dr. s. Marije Pehar “Otajstvo Trojedinoga Boga u slikovnome izričaju” pravi je pothvat jer takva djela nema u Hrvatskoj, u tzv. zapadnome svijetu malo ih je iako je puno knjiga o Trojstvu i knjiga sa slikama i ikonama, ali je doista rijetkost da se sve to skupa složi, staviti u suodnos i time je ova knjiga veliko obogaćenje za hrvatsku kulturnu, znanstvenu i umjetničku dušu, smatra recenzent prof. dr. Ivan Karlić.

Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pravo je mjesto da se ta knjiga približi javnosti, suglasni su bili u petak predstavljači akademik Đuro Seder, prof. dr. Vera Turković, izv. prof. art. Tomislav Buntak, recenzent prof. dr. Ivan Karlić i moderator predstavljanja don Anton Šuljić. Predstavljanje je organizirala nakladnička kuća “Kršćanska sadašnjost” koja je i objavila knjigu u nizu “Teološki radovi”.

Kako se ističe u uvodu, “u ovoj knjizi pokušava se jedno uz drugo staviti teološko promišljanje Trojedinoga Boga izrečeno riječju i teološko predočavanje Trojedinoga Boga izraženo slikom”. Više od 320 stranice knjige sadržajno je podijeljeno u tri cjeline – Povijesni pregled kršćanskih slikovnih prikaza Boga, Trinitarna vjera i njezin dogmatski izričaj i Slika Trojstvenoga Boga, svaka cjelina ima više podcjelina, nakon svake cjeline autorica daje zaključak, a na njezinu je kraju i kratki sažetak na engleskome jeziku.

Istočna ikonološka tradicija daleko nadmašila zapadnu, nenadmašan Andrej Rubljov

Recenzent Karlić uvodno je istaknuo kako su Presveto Trojstvo i umjetnost dva valjda najteže shvatljiva pojma ali, podsjetio je, kršćanska teologija uvijek je promišljala i sliku od njezinih stvarnih početaka po kriteriju pravovjernosti, dok je s druge strane slika na svoj način odražavala teologiju i vjeru te služila teološkome navještaju i to uglavnom uspješno.

Pa tako, objasnio je, primarni cilj ove knjige nije toliko kritičko propitivanje umjetničkoga i estetskoga kod pojedinih slika i ikona nego i iščitavanje ikonografskoga s nadom da će se dospijeti otkriti ikonološko, što je pak teološka poruka slike.

Usvrdio je kako autorica pregledno i sažeto iznosi sadržaj knjiga trojstvene dogme, odnosno pitanje vjere i teologije budući da se pred kompleksnim sadržajem kršćanske vjere nalaze u svome traganju za razumijevanjem jednako teolog i likovni umjetnik te su jednako nesnalažljivi pred tajnom Presvetoga Trojstva. Ta dilema je, smatra Karlić, ipak nešto naglašenija pred umjetnikom jer on treba naglasiti Božju jednost i pri tomu možda zanemariti trojstvenost i tu je, rekao je, “napast” jer ako naglasimo trojstvenost Božjih osoba dolazi u pitanje Božja jednost. To je pak, uvjeren je Karlić, najbolje uspio riješiti veliki ruski slikar ikona redovnik Andrej Rubljov jer su, ocijenio je, zapadni prikazi puno siromašniji, a istočna ikonološka tradicija tu je daleko nadmašila zapadnu.

Druga poteškoća za slikara pred otajstvom Presvetoga Trojstva jest jedinstvenom slikom prikazati jednakost Oca, Sina i Duha Svetoga u njihovu božanstvu, časti i dostojanstvu, a istovremeno sačuvati vlastitosti njihovih pojedinačnih osobnosti. Tu je ponovno, ustvrdio je Karlić, Rubljov nenadmašan.

Autorica pomno propituje probleme i na njih odgovara izvanredno dobro

Te probleme i propitkivanja prati i predočavanje i sustavna analiza mnogih slikovnih prikaza Presvetoga Trojstva što je, ocijenio je recenzent, autorica prekrasno prikazala u trećem središnjem poglavlju knjige gdje nastoji odgovoriti na ta pitanja i na njih odgovara izvanredno dobro.

Autorica pomno analizira mnogobrojne slikovne prikaze na kršćanskome Istoku i Zapadu, donosi šest osnovnih skupina slikovnih prikaza, među kojima je, dodao je, i vrhunac trojstvene likovnosti istaknut u “Philoxenia tipu” koji nije tipičan za kršćanski Zapad, ali jest za kršćanski Istok.

Preciznim, jasnim i razumljivim jezičnim izričajem, lijepim dotjeranim i tečnim stilom autorica nas upoznaje s ovom problematikom i dovodi do odgovora na različita pitanja i dileme, rekao je Karlić i ustvrdio kako s. Mariji Pehar treba odati veliko priznanje za uloženi trud, jer u situaciji kada se na hrvatskome jezičnom području, ali i puno šire, osjeća veliki nedostatak knjiga interdisciplinarnoga područja s teološkim, filozofskim i umjetničkim naglascima, ovo djelo svakako još više dobiva na vrijednosti i zasigurno će biti od velike koristi čitateljima. Ocijenio je da je knjiga izniman doprinos hrvatskoj kulturi, napose teološko-filozofskoj i umjetničkoj javnosti za bolje i sveobuhvatnije razumijevanje i dublje poznavanje otajstva Presvetoga Trojstva.

Zaključio je kako je zbog svega toga knjiga itekako dobro došla na hrvatsku znanstveno-kulturnu scenu i sigurno će biti intelektualno, duhovno i kulturalno obogaćenje za hrvatske čitatelje.

Autorica je zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli da knjiga ugleda svjetlo dana.  Ustvrdila je kako je “bez Duha čak i Sveto pismo mrtvo slovo, a što vrijedi i za teološku riječ i sakralnu sliku koje su samo praznina bez istoga unutarnjeg Duha, samo ljudska praznina, prolazna riječ i materija. Na nutarnjemu putu čežnje za Duhom i put ispunjenja Njime važno je i za teološku riječ i za sakralnu sliku da se međusobno susreću i da se tom Duhom međusobno obdaruju”.

Do svoje pune snage i izričaja i riječ i slika dolaze tek u harmoniji susreta, istaknula je s. Marija Pehar i zaključila kako je njezina “skromna želja da i ova knjiga posluži kao otvorena vrata u tome smjeru”