“Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća”, prva knjiga posvećena hrvatskim alkemičarima koji su dosad bili neistraženi dio hrvatske povijesne, prirodnofilozofske i prirodoslovne baštine, predstavljena je u utorak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

To djelo Snježane Paušek-Baždar opisuje i vrednuje doprinos hrvatskih alkemičara u europskom kontekstu, kroz spise i djelovanje koji pokazuju koliko su bili su bili nezaobilazni stvaratelji europske civilizacije.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić smatra da su alkemičari odigrali važnu ulogu u razvoju znanosti jer su pridonijeli tome da se spekulacije nadomjeste eksperimentima.

“Alkemičari su težili otkriću pratvari, što se može usporediti s današnjim traganjem za Božjom česticom”, rekao je Kusić, podsjetivši na zasluge koje za popularizaciju znanosti ima autorica knjige, Snježana Paušek-Baždar, istaknuta povjesničarka znanosti, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, redovita profesorica Povijesti kemije na Odjelu za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Paušek-Baždar je kazala kako je prvi poznati hrvatski alkemičar bio Petar Bono iz Pule koji je 1330. napisao raspravu “O zlatu i kamenu mudraca”, a alkemijom se bavila i rimsko-njemačka carica i hrvatska kraljica Barbara Celjska, poznata kao Crna kraljica.

“Radilo se o prvoj ženi alkemičarki nakon Marije Židovke iz Aleksandrije iz prvog stoljeća”, napomenula je.

Dodala je kako su alkemičari, počevši od Platona i Aristotela, tragali za pratvari, smatrajući da unatoč stalnim mijenama prirode postoji nešto što je vječno i nepromjenjivo, a što se može otkriti proučavanjem prolaznih tvari.

Recenzentica knjige Erna Banić-Pajnić istaknula je veže alkemije i filozofije, budući da su alkemičari sebe smatrali filozofima i tragali za kamenom mudraca (lapis philosophorum).

Ustvrdila je kako je alkemija još nedovoljno istražena jer djela alkemičara nije lako protumačiti zbog čestog korištenja alegorija i simbola.

Za recenzenta, akademika Lea Klasinca, “fascinantno je kako su alkemičari koristili teoriju o postojanju četiri elementa – vatra, voda, zemlja i zrak, za pronalaženje željene tvari, naročito zlata”.

Knjigu su objavili objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.