Druga knjiga izabranih djela književnika Miroslava Slavka Mađera “Izabrana proza” predstavljena je u utorak u  Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Književnica Ljerka Car Matutinović istaknula je kako Mađerovi romani nemaju klasičnu kompoziciju te dodala da se on i u svom proznom opusu očituje kao lirik kroz cijeli niz umetnutih lirskih minijatura.

Lirsko-narativna proza u Mađerovu djelu zaobilazi kompozicijsku shemu romana, napomenula je Car Matutinović dodavši kako mu poetika rečenice kulminira vlastitom putanjom.

Po riječima priređivačice knjige i književne kritičarke Hrvojke Mihanović-Salopek, Mađer je nedvojbeno jedan od najvećih autora suvremenoga hrvatskog pjesništva. Njegove panonske tematske dionice s golemim opusom koji započinje u pedesetim godinama 20. stoljeća aktivno se umnažao sve do naših dana, istaknula je Mihanmović-Salopek i dodala kako je unatoč tomu Mađer ostvario i vrlo zapažen uspjeh u prozi.

Ovaj izbor proznih tekstova, kako je rekla, priređen je prema kronološkom redoslijedu izlaženja autorovih proznih zbirka.

Naglasila je kako Mađerovi romani i pripovijetke učestalo sadrže interpolirane odlomke književnokritičkih prosudbi i razmišljanja, elemente feljtona, eseja, autobiografsko-memoarskih prisjećanja, putopisno-kulturoloških bilješki i zapažanja.

Podsjetila je kako su njegove proze obilno prožete lirskim umetcima, slikovitim poetičnim deskripcijama, metaforama, akustičnim poigravanjima, jezičnim premetima, pa čak i interpolacijama cjelovitih ili fragmentarnih dijelova pjesama u konstrukciji proznoga tkiva.

Smatra kako se u takvom načinu strukturiranju romaneskne proze osjeća naslijeđe Marcela Prousta i njegovo inzistiranje na preciznosti detalja i evokacija, ali i književno naslijeđe postmodernizma Virginije Woolf i Jamesa Joycea u sklonosti unutarnjem monologu svijesti i povremenom asocijativnom tijeku.

Ocijenila je kako ipak Mađerove proze nikad ne gube temeljne mogućnosti čitateljskoga odčitavanja smisla.

“Mađeru je bitna komunikacija s čitateljstvom i semantički kontakt”, rekla je Hrvojka Mihanović-Salopek dodavši kako Mađerovom smrću Slavonija izgubila svoga autora, ali je dobila veliki opus.

U drugoj knjizi Izabranih djela – proze (597 str.) objavljeni su feljtoni od mladosti “Asser Savus”, zavičajni spisi “Neput”, romani “Gdje lopoči cvjetaju”, “Lirski susjed” i “Snovi”, kritike “Pjesnikova lektira”, kratke priče “Oči neba”, ogledi “Studij pjesme”, priče “Domače stvari”, crtice i komentari “Privatni časopis” te “Zavičajni zapisi o Vinkovcima i Vinkovčanima”. Na kraju knjige objavljeni su bibliografski podatci o autoru.

Izabrana djela Miroslava Slavka Mađera objavili su Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. U prvoj knjizi Izabranih djela objavljene su Mađerove pjesme, a u trećoj će biti objavljen njegov dramski opus.

Miroslav Slavko Mađer rođen je u Hrtkovcima 1929., a preminuo u Zagrebu 2015. Bio je hrvatski književnik i književni kritičar. Pisao je pjesme, drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele, humoreske te djela za djecu. Bio je jedan od istaknutih pisaca krugovaša, a radio je i kao novinar. U Vinkovcima je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u Osijeku, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji. Zatim je pet godina bio ravnatelj u Gradskom kazalištu. Godine 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na RTV Zagreb i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta.

Komentiraj

FOTO:HINA /Zvonimir KUHTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.