Križarska opsada Zadra godine 1202., jedno od najtragičnijih poglavlja višetisućljetne povijesti toga grada, dobila je književnu posvetu u romanu mladog zadarskog autora Frane Herende “1202.”, predstavljenog u ponedjeljak u Zagrebu kao intrigantno i dinamično akcijsko štivo o jednoj od ključnih epizoda u povijesti Zadra.

Knjigu je objavio nakladnik Profil Knjiga, čija je urednica Adriana Piteša istaknula kako je riječ o književnome tekstu koji neupitno sadrži nužno potrebnu “književnu istinu – da priča ‘drži vodu'”, iz pera autora kojemu je od početka bilo jasno “kakvu priču želi ispričati i što želi s njom učiniti”.

Govoreći o romanu u Algoritam MK Megastoreu, Herenda je istaknuo kako povijesni roman ne mora biti težak za čitanje da bi prenio određenu poruku i potaknuo ljude da se zamisle nad ratovima, pripadanju određenoj etničkoj skupini, religiji.

Zato je svojem romanu pristupio nastojeći napisati “lagani, lako čitljivi povijesni roman pun akcije, roman gdje ima ljubavnih scena i nema previše objašnjavanja a gdje će pažljiviji čitatelj uspjeti čitati između redaka o odnosima među vjerama, vojskama, sektama”.

Frane Herenda (1983.) dosad je objavio zbirku pjesama “Daleki vrhovi” (2004.), te je zastupljen u zbirci priča “Ponoćni tulum u školi” (2003.). Knjiga “1202.” njegov je romaneskni prvijenac.

Roman je najavljen kao dinamično akcijsko štivo, povijesni roman prepun drame, intriga i diplomatskih spletki o jednoj od ključnih epizoda u povijesti Zadra.

Ključan ali podcijenjen povijesni događaj

Utemeljen na stvarnim događajima iz doba Četvrtog križarskog pohoda, kada je papa Inocent III. 1198. godine pozvao vojsku u pohod na Svetu Zemlju, roman “1202.” opisuje dane koji su prethodili križarskoj opsadi Zadra 1202. godine i neposredno nakon pada grada.

Te je godine Zadar bogat, moćan grad koji otvoreno prkosi Veneciji i Papi te se dugi niz godina uspješno nosi s napadima. No, Četvrtom križarskom pohodu mletačkog dužda Enrica Dandola nije uspio odoliti te je nakon dugotrajne i brutalne opsade koja je trajala od 11. do 18. studenog 1202., opljačkan, razoren i spaljen.

Herenda je istaknuo kako je riječ o jednom od najbitnijih događaja u fascinantnoj višetisućljetnoj povijesti grada.

“Zadar je u to doba bio, za one pojmove, iznimno moćan grad koji je raspolagao velikom flotom, grad kojemu se i Papa donekle i umiljavao i sukobljavao se s njim”, pojasnio je.

Smatrao je da jedan tako bitan događaj zaslužuje roman, ali takav koji “nikako ne smije nalikovati na fantasy roman”.

Naslovio ga je “1202.” jer je riječ o bitnoj godini u povijesti grada, kada ga je napala i osvojila jedna od najvećih vojski okupljenih u srednjem vijeku – vojska je raspolagala s 350 brodova i 500 opsadnih sprava, devet tisuća konjanika i preko 30 tisuća vitezova pješaka, napomenuo je.

Roman je kombinacija fikcije i stvarnih povijesnih zapisa iz tog vremena. Radnja je bazirana na svjedočanstvima francuskih križara koji su sudjelovali u opsadi Zadra, o čemu je Herenda saznao iz njihovih dnevnika koje je dobio na uvid.

Pisao ga je dvanaest godina i u njega je uložio godine istraživanja po arhivima i drugim dostupnim izvorima, te brojne konzultacije i razgovore s nizom stručnjaka.

U romanu, kapetan bana Kulina, Maj, tražeći kćer otetu s obiteljskog imanja, nakon duge potrage od Dubrovnika do Šibenika dolazi u Zadar gdje ga u službu uzima vladajuća zadarska patricijska obitelj. Istodobno, Zadrani doznaju da se okuplja križarska vojska za posljednji veliki pokušaj oslobođenja Jeruzalema, koja saveznika pronalazi u Veneciji.

Herenda je istaknuo kako je svoj roman o događajima iz 1202. nastojao maksimalno temeljiti na povijesnim istinama, ali je ipak dosta pustio mašti na volju.

Iako je riječ o važnom povijesnom događaju za povijest grada, Zadrani o njemu danas izuzetno malo znaju, a u hrvatskoj je povijesti potpuno podcijenjen, napomenuo je. Stoga se nada da će njegov roman pridonijeti da se to promijeni, poručio je.

Komentiraj