U drugom krugu čileanskih predsjedničkih izbora u prosincu sučelit će se bivši predsjednik Sebastian Pinera i kandidat lijevog centra Alejandro Guillier, objavilo je u nedjelju čileansko izborno povjerenstvo.

Čileanci su u nedjelju birali nasljednika predsjednice Michelle Bachelet, a u prvom krugu je najviše glasova, no nedovoljno za pobjedu, osvojio konzervativni milijarder Pinera, koji je bio predsjednik od 2010. do 2014. godine i predvodi politički blok Chile Vamos.

Nakon više od 80 posto prebrojanih glasova, izborno povjerenstvo Servel objavilo je da je Pinera osvojio 37 posto glasova, dok je na drugom mjestu bivši televizijski voditelj, senator Guillier iz fragmentirane koalicije lijevog centra Nueva Mayoria predsjednice Bachelet, s osvojenih 23 posto.

Rezultat pokazuje da je Pinera ostvario veliku prednost ispred sedam protukandidata, većinom s ljevice, no njegov je postotak i dalje predaleko od 50 posto koliko mu je bilo potrebno da izbjegne drugi krug. Servel je objavio da se ishod ne može promijeniti ni nakon što se prebroje svi glasovi. Drugi izborni krug održat će se 17. prosinca.

Na trećem je mjestu ljevičarka Beatriz Sanchez s 20 posto, što je puno više nego što su joj ankete predviđale.

Ovo su posljednji u nizu izbora u Južnoj Americi u kojoj se suprotstavljaju predstavnici ljevice s politički sve uspješnijim konzervativcima. Pinera je sebe predstavljao kao glas za svjetliju budućnost.

“Danas ćemo donijeti odluku koja će utjecati na naše živote mnoga desetljeća”, rekao je Pinera novinarima nakon što je glasao u školi u Santiagu. “Znam da ćemo odabrati pravi put, onaj koji nas vodi u bolja vremena”, dodao je.

Ovo je glasovanje točka preokreta za čileansku koaliciju stranaka lijevog centra, ranije poznatu pod imenom Concertacion. Taj pakt desetljećima dominira čileanskom politikom, no pod Bachelet je počeo pucati zbog nesuglasica oko pitanja poput ublažavanja strogih zakona o abortusu i osnaživanja sindikata.

Bachelet se na ovim izborima nije mogla kandidirati zbog ograničenja broja mandata, pa će stupiti s dužnosti s podrškom javnosti od oko 30 posto i nesigurnom ostavštinom društvenih i ekonomskih mjera.

Mnogi Čileanci ove izbore smatraju referendumom o njezinom drugom mandatu koji je bio usredotočen na smanjivanje nejednakosti povećanjem pristupa besplatnom obrazovanju, kao i na poreznu reformu.

Pinera, pobornik slobodnog tržišta, svoju je kampanju temeljio na pozivima za povlačenjem ili usavršavanjem njezinih poreznih i radnih zakona za koje mnogi predstavnici poslovne zajednice tvrde da su spriječavali investicije u razdoblju u kojem je pad cijene bakra već negativno utjecao na tu državu koja je glavni proizvođač te sirovine.

“Pinera je najbolji kandidat. Osim toga, već je vladao. Znamo tko je on”, istaknula je Fresia Jara, 73-godišnja umirovljenica koja je glasala na biračkom mjestu u prijestolnici Santiagu.

Pinera je izazvao međunarodnu pozornost i dobio pohvale kod kuće zbog svog upravljanja dramatičnom misijom spašavanja 33 zatočena rudara, a investitori ga smatraju pouzdanim političarem. No njegovu vladavinu su obilježili i masovni prosvjedi studenata koji su tražili reformu obrazovanja.

Guillier, ideološki srodnik Bachelet, obećao je da će produbiti njene reforme, a dobio je podršku i onih Čileanaca koji Pineru vide kao osobu koja će poništiti pomake postignute za studente, žene i radnike.

“Glasao sam za Guilliera jer mislim da trebamo nastaviti pružati besplatno obrazovanje. To je društveno pravo”, naglasio je 53-godišnji nezaposleni birač Mario Giannetti.

Sanchez je tijekom kampanje kritizirala Guilliera da je previše sličan Pineri, te je predložila snažniji otklon države od mjera koje favoriziraju poduzetnike, što uključuje i veće poreze za rudarske tvrtke.

Ona predstavlja ljevičarsku stranku Frente Amplio i željela je privući energiju studenata i prosvjednih skupina koje žele bolje zdravstvo i obrazovanje te su frustrirani s dugogodišnim čileanskim modelom slobodnog tržišta.

Komentiraj

FOTO:EPA/Esteban Garay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.