PREDRAG MATIĆ: ‘Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu’

Zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj eurosocijalista EP-a za Strategiju EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru, govori zašto Hrvatska treba što prije uspostaviti zakonski okvir za proizvodnju energije iz odobalnih objekata

Može li Hrvatska iskoristiti Jadransko more za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i zašto se takvi projekti nisu do sada razvijali na našoj obali? To smo pitanje postavili Predragu Fredu Matiću, hrvatskom zastupniku u Europskom parlamentu koji je početkom ožujka imenovan izvjestiteljem eurosocijalista Europskog parlamenta za Strategiju EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost. „More je iznimno osjetljiv i krhak okoliš koji osjeća svaku ljudsku intervenciju“, napomenuo je na početku našeg razgovora Matić, objasnivši da Hrvatska tek treba uspostaviti zakonski okvir koji će regulirati proizvodnju energije iz odobalnih objekata. S druge pak strane, prednost Europe kao predvodnika u području iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora na moru, temelji se na golemom potencijalu koji nude mora Europske unije, od Sjevernog i Baltičkog mora, preko Atlantskog oceana do Sredozemnog i Crnog mora, a tu prednost svakako treba iskoristiti. Kako će je iskoristiti Hrvatska i gdje joj je tu mjesto, objasnio je Fred Matić u razgovoru za Megawatt.

MEGAWATT: Među najvažnijim temeljima razvoja gospodarstva EU-a u narednim desetljećima, Europski zeleni plan navodi upravo prelazak na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako svoje mjesto u tom planu može naći i Hrvatska?

Hrvatska prilika za tranziciju na obnovljive izvore energije mnogo je veća od dosadašnje primjene i to predstavlja izazov, ali i priliku za gospodarski rast i podizanje standarda života naših građana. Imamo mogućnost proizvoditi energiju iz lokalnih resursa, ravnomjerno razvijati energetsko gospodarstvo te dugoročno smanjiti uvoz energije, što bi za sobom povuklo i otvaranje novih radnih mjesta, razvoj zajednice i rast standarda građana. Imamo iskustva u razvijanju OIE projekata, prije svega vjetroelektrana na kopnu, solara, biomase i bioplina, kao i geotermalne energije. Smatram da se offshore (odobalni) obnovljivi izvori energije moraju nametnuti kao dugoročni izvori energije koji će ujedno pridonijeti dekarbonizaciji u Hrvatskoj. Uz to, potreban je nacionalni prostorni plan morskog područja kojim bi se usvojio holistički pristup sukladan nacionalnim potrebama i kapacitetima. Iskustva drugih zemalja – Njemačke, Danske – pokazala su da razvoj energetske infrastrukture nije nespojiv s plovnim putovima i da je moguće razviti održive gospodarske aktivnosti u zaštićenim morskim područjima. Uporabom novih tehnologija može se pridonijeti i smanjenju utjecaja energije na morska staništa i zaštićene vrste. Hrvatska će morati ojačati regionalnu suradnju kako bi osigurala uspjeh planiranja i uvođenja energije iz obnovljivih izvora na moru, velikih razmjera. Na nama je da odlučimo možemo li, gdje i u kojoj mjeri proširiti energiju iz obnovljivih izvora na moru u svojem isključivom gospodarskom pojasu, ali neki od problema oko utvrđivanja najboljih lokacija i koegzistencije s drugima najbolje se mogu riješiti na regionalnoj razini.

MEGAWATT: Što je točno Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost? Kakav je to dokument i što konkretno donosi Uniji, a time i Hrvatskoj?

S obzirom na dugo razdoblje provedbe projekata u području energije iz obnovljivih izvora na moru (do 10 godina), ovom Strategijom se u ključnom trenutku utvrđuju strateški smjer i popratni uvjeti kako bi se osiguralo da tehnologije za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora na moru mogu pridonijeti postizanju naših klimatskih ciljeva za 2030. i 2050. Europska unija ovim dokumentom predlaže načine pomoću kojih bi energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. postala ključna u europskom energetskom sustavu. Stoga, predstavljaju se zapravo uvjeti za poticajni okvir kojim se svladavaju prepreke i izazovi zajednički svim offshore tehnologijama, ali i utvrđuju posebna rješenja prilagođena regionalnim potrebama i kapacitetima. Europskoj uniji, a samim time i Hrvatskoj, potreban je dugoročan okvir za poduzeća i ulagače kojim bi se promicala koegzistencija između postrojenja na moru i drugih oblika korištenja morskim prostorom, zaštitio okoliš i bioraznolikost te omogućio prosperitet ribarskih zajednica. Time ćemo pridonijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, olakšati razvoj mrežne infrastrukture, ojačati prekograničnu suradnju i osigurati da se financiranje istraživanja usmjerava na razvoj tehnologija i industrije EU-a u cjelini.

MEGAWATT: Upravo ste imenovani izvjestiteljem eurosocijalista Europskog parlamenta za Strategiju EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru. Što će biti vaši konkretni zadaci odnosno za što ćete biti zaduženi?

Kao član Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu, zadužen sam za davanje mišljenja o Strategiji EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru koje mora biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša i integriranom pomorskom politikom. Morski prostori određeni za iskorištavanje energije na moru moraju biti usklađeni sa zaštitom bioraznolikosti. Naposljetku, energija iz obnovljivih izvora na moru bit će održiva samo ako ne bude imala negativan učinak na okoliš. Trenutni dokazi upućuju na zaključak da je to moguće, ali potrebno je nastaviti analize te raditi zajedno na razmjeni podataka kako bismo pratili učinke na morski okoliš i utjecaj energije iz obnovljivih izvora na moru i drugih aktivnosti na moru, kao što su ribarstvo i akvakultura. Za ostvarivanje Strategije bit će potrebna suradnja kako država članica, građana EU-a i nevladinih organizacija, tako i offshore industrije obnovljivih izvora energije te sektora ribarstva i akvakulture. Moja zadaća je dati mišljenje kako da obnovljivi izvori energije pridonesu europskim ciljevima dekarbonizacije, a pritom štiteći bioraznolikost zaštićenih područja.

MEGAWATT: Potencijali proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj su veliki. No kakvo mjesto u tom planu imaju offshore izvori energije i koje su njihove prednosti, ali i mane?

RH ima veliki potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu. Naime, vjetrovi na moru učestaliji su i brži nego na kopnu. U vjetroelektranama na moru proizvodi se čista električna energija, koja je konkurentna, a tijekom samog procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Veća ulaganja u offshore izvore energije su važna u smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije i ostalih trećih zemalja te ostvarenju postavljenih ciljeva klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja do 2050. Izgradnja i održavanje offshore postrojenja kapitalno je intenzivan i zahtjevan proces koji će zahtijevati uključivanje vjetroelektrana na moru u premijski sustav, ali moramo imati na umu da korištenjem potencijala obnovljivih izvora energije Hrvatska može postati energetski neovisna i čak izvoziti električnu energiju. Tehnološki razvoj i pad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana na moru diljem Europe, daje optimizma da se slični trendovi mogu preslikati u Hrvatskoj. Međutim, Hrvatska će se morati snažnije angažirati kako bi pokrenula taj sektor. Postizanje zadanih ciljeva donijelo bi znatnu korist u smislu dekarbonizacije proizvodnje električne energije te pogodovalo rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Time bi se pridonijelo oporavku nakon krize uzrokovane pandemijom covida-19 i pozicioniranju EU-a kao predvodnika u području čistih tehnologija.

MEGAWATT: Projekata za razvoj solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj ima dosta. No još se nitko nije odvažio krenuti u realizaciju projekta koji bi podrazumijevao gradnju offshore izvora. Zašto?

Trenutno u Hrvatskoj ne postoji nacionalni pravni okvir za razvoj offshore vjetroelektrana. To je glavni razlog što za sada nema instaliranih kapaciteta. Istina je da je Jadransko more dublje te da ima veći značaj za turizam u odnosu na Sjeverno more, gdje je većina vjetroelektrana na moru izgrađena, ali postoje lokacije na Jadranu na kojima vjetroelektrane na moru ne bi bile vidljive. Osim tradicionalnih vjetroelektrana na moru koje stoje na stupovima zabijenima u morsko dno, u Hrvatskoj bi plutajuće vjetroelektrane mogle igrati veliku ulogu na putu prema energetskoj neovisnosti. Zbog relativno većih troškova izgradnje vjetroelektrana na moru, investitori moraju uložiti puno više vlastitih sredstava u odnosu na vjetroelektrane na kopnu, a bez kvalitetnog nacionalnog pravnog okvira smatram da ćemo teško vidjeti realizaciju vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj.

MEGAWATT: Potiče li Strategija takve projekte i kako ih potaknuti i pogurati u Hrvatskoj?

Cilj Strategije svakako je poticati daljnja istraživanja i eksperimentiranje kako bi se dodatno unaprijedili pilot-projekti i kako bi višenamjenski pristup bio operativniji i privlačniji investitorima. Zakonska je obveza i odgovornost nacionalnih tijela da proaktivno informiraju sve zainteresirane skupine o projektima, pravilima i potencijalu za razvoj višenamjenskog korištenja morskog prostora. Od nacionalnog je interesa što prije provesti projekte za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru, koji će otvoriti i niz mogućnosti za zapošljavanje: od planiranja i financiranja projekata, proizvodnje i transporta, do gradnje, proizvodnje i održavanja.

 

‘Osim vjetroelektrana na moru koje stoje na stupovima zabijenima u morsko dno, u Hrvatskoj će plutajuće vjetroelektrane igrati veliku ulogu na putu prema energetskoj neovisnosti’

 

MEGAWATT: Na kakve sve obnovljive izvore energije može računati Hrvatska kada govorimo o odobalnim projektima, odnosno koji su najprimjereniji za uvjete na Jadranu?

Različite tehnologije odgovaraju različitim morima. Naša zemlja ima ogroman potencijal za vjetroelektrane na moru i plutajući solar, ali maleni potencijal energije valova, kao i plime i oseke. Naši otoci imaju velike kapacitete u području energije mora i mogu u tom kontekstu igrati važnu ulogu. Pogodni su za testiranje i demonstraciju inovativnih tehnologija za proizvodnju električne energije na moru. Moram naglasiti da postojeća inicijativa Čista energija za otoke EU-a osigurava dugoročni okvir za suradnju radi promicanja projekata koji se mogu ponoviti i prilagoditi, uz financiranje koje pružaju ulagači iz privatnog sektora i iz relevantnih instrumenata potpore Unije kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju na svim otocima EU-a. Uz to, Hrvatska je jedna od deset država članica koje imaju pravo na sredstva Fonda za modernizaciju pomoću kojeg mogu razviti vlastite industrije energije iz obnovljivih izvora na moru.

MEGAWATT: Što je sa zaštitom mora od eventualnih zagađenja prilikom gradnje obnovljivih izvora energije (OIE) na moru? Je li aktualna pravna regulativa dovoljna za zaštitu osjetljivog morskog ekosustava od negativnih utjecaja takvih projekata?

Od svih obalnih država članica tražilo se da do 31. ožujka 2021. dostave Europskoj komisiji nacionalne prostorne planove morskog područja kako bi se spriječili negativni učinci na okoliš u vrlo ranoj fazi planiranja. Europska unija je u više navrata ukazala na primjere uspješnih višenamjenskih pilot-projekata. Primjerice, u projektu MERMAID utvrđene su koristi različitih kombinacija akvakulture i sustava energije iz obnovljivih izvora na moru za okoliš. Rezultat je nekoliko pilot-projekata koji su obuhvatili školjke, alge i platforme na moru. U okviru projekta PHAROS4MPAs – Interreg dokumentirana je interakcija zaštićenih morskih područja u Sredozemlju i plavoga gospodarstva, uključujući offshore vjetroelektrane. U njemu se navode smjernice o tome kako spriječiti učinke na okoliš ili ih svesti na najmanju moguću mjeru. Suradnja na Baltičkom moru pomogla je u utvrđivanju koridora za kablove i cjevovode, kako bi se broj prelazaka plovila i rizici za ribare sveli na najmanju moguću mjeru. Neki ribari čak rade na offshore vjetroelektranama u nepunom radnom vremenu. Stoga je moguća ne samo koegzistencija nego i svojevrsna simbioza.

MEGAWATT: Kakve konkretne probleme investitori moraju savladati odluče li se za gradnju odobalnih izvora energije u Hrvatskoj? Jesu li ti problemi osviješteni i jesu li nadležne javne institucije, posebno one zadužene za odobravanje studija i projektnih dokumentacija, spremne na takav izazov kako bi rješavanje potrebne dokumentacije teklo brzo i kako ne bi usporavalo realizaciju projekata?

Za pravovremeno i valjano donošenje odluke o ulaganju u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru, ključno je da investitori imaju dobar pravni okvir kroz koji bi vidjeli koliko Hrvatska želi izgraditi obnovljivih izvora na moru, sustav poticanja izgradnje te odgovornost za razvoj mrežne infrastrukture na kopnu i moru. Postupke izdavanja dozvola trebalo bi svakako pojednostaviti, centralizirati i napraviti transparentnima. Upravo je zato sada bitno imati predvidivi dugoročni pravni okvir kako bi se svim uključenim tijelima pružila izvjesnost i mobilizirale investicije. No, nažalost, nacionalna strategija i pravni okvir za razvoj vjetroelektrana na moru kod nas još uvijek ne postoje. U stvarnosti to znači da ovisimo sami o sebi i da nam oči ne bi trebale gledati prema Bruxellesu za pomoć.

MEGAWATT: Jedan od najvećih problema s kojima se susreću gotovo svi investitori u nove energetske projekte u Hrvatskoj, u pravilu je isti – odbijanje lokalne zajednice i aktivističkih udruga da takve objekte prihvate u svojoj sredini. Kako Hrvatska može riješiti taj problem i što može naučiti iz iskustava ostalih članica EU-a?

Nerijetko se dogodi upravo to da se bez javne rasprave i uključivanja svih bitnih skupina donese odluka. Radi olakšanja dijaloga o okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti energije iz obnovljivih izvora na moru, nužno je stvoriti prostor i zajednicu u kojima svi dionici – predstavnici industrije, jedinice lokalne i područne samouprave, socijalni partneri, nevladine organizacije i znanstvenici – mogu razmjenjivati stajališta, dijeliti iskustva i raditi na zajedničkim projektima. To je jedini i ispravni način da se stvari pokrenu. Javno savjetovanje dio je okolišnih i socioekonomskih procjena i procesa prostornog planiranja morskog područja.

MEGAWATT: Što je s tehnologijom odobalnih izvora energije? Ima li Hrvatska dovoljno stručnog znanja i iskustva da u moru različitih tehnologija koje danas u svijetu postoje, odabere najbolju za naše uvjete i hoće li u takav odabir biti uključena i znanstvena zajednica?

Raspolažemo golemim ljudskim potencijalom i znanjem. Sektor offshore izvora energije obuhvaća stotine subjekata, od kojih su mnogi mala i srednja poduzeća koja opskrbljuju komponentama i zapošljavaju tisuće radnika, inženjera i znanstvenika. Hrvatska svakako ima dovoljno mozgova i iskusnih ljudi koji bi mogli pridonijeti razvoju tehnologija u tom sektoru. Strategijom se također predlaže jačanje foruma za čistu energiju iz obnovljivih izvora, uspostavljenog paketom Čista energija za sve Europljane, kako bi se okupila nacionalna i regionalna tijela, predvodnici u industriji, industrijski klasteri, investitori, civilno društvo i istraživačka zajednica te kako bi ga se proširilo i na nacionalna tijela. Time bi se pomoglo konkurentnosti industrije i povezanih ulaganja koja je potrebno povećati kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva EU-a u pogledu uvođenja obnovljivih izvora energije. U okviru foruma osnovat će se posebna radna skupina za energiju iz obnovljivih izvora na moru, kako bi se utvrdila i predložila rješenja za prepreke brzom širenju paneuropskoga opskrbnog lanca energije iz obnovljivih izvora na moru, olakšala suradnja i objedinila stručna znanja među tehnologijama za iskorištavanje energije na moru. Moramo iskoristiti tu priliku.

MEGAWATT: Može li se i kako u realizaciju takvih projekata uključiti i hrvatska tehnologija i hrvatski proizvođači opreme?

Naše luke i brodogradilišta svakako se mogu uključiti u proizvodnju opreme, a poželjno bi bilo da projekti hrvatskih energetskih kompanija promijene strukturu naše ekonomije i provedu energetsku tranziciju na vrijeme. EU je globalni predvodnik u tehnologijama i industrijama za dobivanje energije iz obnovljivih izvora na moru. Europska poduzeća ključni su subjekti na globalnom tržištu energije vjetra na moru, iako se suočavaju sa sve većom konkurencijom azijskih poduzeća. Trenutačno se u svim svjetskim projektima upotrebljava tehnologija EU-a tako da Hrvatska mora u tom smislu iskoristiti svoje potencijale. Ako krenemo ozbiljno u taj sektor, mogli bismo privući strane investicije proizvođača opreme koji bi opremu za Hrvatsku i šire proizvodili kod nas.

Komentiraj