Prava reforma hrvatskoga zdravstvenog sustava nije počela, donose se populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi pa ako se nešto iz temelja ne promijeni hrvatski zdravstveni sustav će se kroz koju godinu urušiti, zaključak je konferencije ‘Hrvatski liječnici u Europskoj Uniji – 4 godine poslije’, održane u utorak u šibenskoj bolnici.

Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) i šibenske bolnice s više aspekata prenijeli su sliku o aktualnom položaju liječnika u Hrvatskoj. Predsjednica HUBOL-a Ada Barić Grgurević podsjetila je kako se bliže četiri godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglasivši kako su tada upozoravali na probleme hrvatskih liječnika koji se sada događaju i gomilaju te na njihov odlazak u što većem broju. “U četiri godine mijenjali smo četiri ministra,  najbolja je bila suradnja s ministrom Nakićem, ali nismo imali vremena do kraja provesti sve što je bilo u planu”, istaknula je Barić Grgurević.

Ispratili smo prema EU, kako je rekla, više od 585 liječnika, a 1.300 ih ima dokumentaciju za odlazak.  Ponudili smo rješenje u vidu mjera za sprečavanje njihovog odlaska, ali nisu zaživjele, napomenula je dodavši kako umjesto da učimo na iskustvima drugih, tako da problem riješimo prije nego se dogode, mi učimo na vlastitim greškama.

Potpredsjednica te udruge Ivana Šmit navela je da bolnice manjak ljudi pokušavaju nadomjestiti robovlasničkim ugovorima, što je, smatra, sramotno za državu koja se brani demokratskim načelima. “Problem je nedostatak vremensko-kadrovskih normativa i komunikacija među ustanovama”, ocijenila je dodavši kako bi se donošenjem normativa rada postavili temelji reda organiziranog sustava pa bi se vidjelo koliko liječnika nedostaje u sustavu.

Koordinator HUBOLa- za Opću bolnicu Šibenik Nino Brajković upozorio je da su zbog zakona koji regulira funkcioniranje ustava liječnici i voditelji odjela potencijalni prekršitelji zakona te dodao kako je lani bio u porastu broj  istražnih postupaka liječnicima koji su zaduženi za organizaciju posla zbog prekovremenih sati. Brajković je ustvrdio kako se bez prekovremenih sati sustav odmah urušava. Zakonski radni tjedan broji 48 sati, dopušta se 52, a našom analizom dokazano je da na godišnjoj razini ima 3,5 milijuna prekovremenih sati, rekao je dodavši kako je nemoguće da liječnik tako kvalitetno odradi svoj posao, zbog čega su česti nadzori, a kazna od 50 tisuća kuna odnosi se najviše na ravnatelje bolnica.

Što se lista čekanja u bolnicama tiče, one su realan problem i postoje u cijelom svijetu, složni su liječnici, ali kod nas su one političko manipulativno sredstvo i njihovo smanjivanje bit će tek kozmetički pomak jer nema prave reforme sustava.

Mario Smoje, koordinator HUBOL-a za OB Knin, upozorio je da je Masterplan zdravstva konglomerat načelnih ideja bez jasnih planova i egzaktnih izračuna, za što je kao primjer naveo funkcionalno spajanje bolnica.

Trebamo težiti zakonskoj regulativi jer problem manjka kadra ostaje i pri spajanju bolnica, napomenuo je dodavši kako stanovništvo gdje se bolnice spajaju ima istu potrebu za liječnicima, vrši se pritisak na kolege da rade protuzakonito, i tu nema motivacije u radu i želje za ostankom  liječnika u Hrvatskoj.

Predsjednica HUBOL-a Barić Grgurević kazala je kako se donose populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi, te upozorila da Hrvatska ne može preuzimati modele drugih zemalja jer nema istu ekonomiju kao i oni.  Od dvije i pol do četiri tisuće liječnika nedostaje da bi zadovoljili naše potrebe, ustvrdila je dodavši da je u EU za sve medicinske radnike otvoreno preko sto tisuća radnih mjesta, a u Hrvatskoj ih nema.

Liječnici smatraju kako je nerealno očekivati da će se liste čekanja smanjiti funkcionalnim spajanjem bolnica. Troškovi su svaki dan veći, a ulaganja u zdravstvo nema pa ako cijela hrvatska politika ne shvati da se u zdravstvo treba ulagati, sustav će se urušiti jer s ovakvim ulaganjima ne možemo pratiti svjetske trendove – istaknuto je u šibenskoj bolnici.

Liječnici traže ravnopravnost za stolom u pregovaranju vezano za kolektivni ugovor, jer smatraju da njihova prava prava uređuju sindikati koji ne dijele njihovu pravnu ni radnu odgovornosti.

Prisiljeni su, kako navode, raditi protuzakonito jer trenutni kolektivni ugovor ne nudi legalizaciju prekovremenih sati, pa  svaki dan u svakoj bolnici dolazi do prekršaja kojima se krše kolektivni ugovor i Zakon o radu.

Smatraju kako treba dovesti do usklađivanja Zakon o radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.