POVIJEST NA RASPRODAJI: Titova ploveća palača na bubnju

Objavljeno u Nacionalu br. 542, 2006-04-03

‘Galeba’, slavni brod Josipa Broza Tita, Trgovački sud u Rijeci zbog duga od 50.000 dolara ovog tjedna ponudit će na dražbi po početnoj cijeni od oko 140.000 dolara

Trgovački sud u Rijeci će u srijedu ili četvrtak objaviti uvjete prodaje”Galeba”, nekad luksuznoga rezidencijalnog broda Josipa Broza Tita. Brod kojim je maršal obišao dvadesetak država i na njemu ugostio više od stotinu svjetskih državnika potencijalnim kupcima bit će ponuđen na dražbi zbog duga od oko 50.000 američkih dolara koje je “Galebov” sadašnji vlasnik dužan isplatiti svom lučkom agentu – agenciji Adriatica i dvojici pomoraca koji brod čuvaju na mrtvom vezu u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac. Pravomoćnom presudom riječkoga Trgovačkog suda u sporu protiv “Galebova” vlasnika, američkog biznismena grčkog podrijetla Johna Paula Papanicolaua, te nepravomoćnom presudom istog suda prema kojoj je Papanicolau i riječkom brodogradilištu Viktor Lenac dužan više od pola milijuna dolara za nikad plaćene lučke pristojbe i vez “Galeba” u njihovoj luci, slavni je brod postao predmet ovrhe, a budući vlasnik postat će onaj tko za Titov “Brod mira” ponudi najviše novca.

I dok se proteklih dana spekuliralo i o službenoj objavi dražbe i o početnoj cijeni broda, Nacional doznaje da bi se ona trebala kretati između 115.000 i 137.500 dolara. Takvu cijenu određuju propisi koji nalažu da se početna cijena na dražbi određuje u okvirima 50 posto procijenjene vrijednosti, a Nacional je saznao i to da u slučaju “Galeba” postoje dvije procjene sudskih vještaka. Prva od 230.000 dolara, koliko bi prema mišljenju vještaka “Galeb” vrijedio kao\”staro željezo”, i druga od 275.000 dolara, kolika je njegova procijenjena vrijednost kada ga se promatra kao brod. Nakon što ovog tjedna budu objavljeni uvjeti prodaje, dražba će se morati održati najkasnije 30 dana nakon njezina objavljivanja, kada će biti poznat i novi “Galebov” vlasnik. Za kupnju tog danas potpuno zapuštenog i ruiniranog broda, koji je John Paul Papanicolau 2000. godine kupio u Crnoj Gori za 750.000 dolara, a potom ga dopremio u Viktor Lenac gdje “Galeb” trune već šest godina, službeno je za sada zainteresiran samo grad Rijeka čiji je gradonačelnik Vojko Obersnel došao na ideju da dotrajali i neodržavanjem uništen brod zadrži u riječkoj luci i pretvori ga u muzej.

U prilog njegovim namjerama u idealno je vrijeme došla i prošlotjedna odluka riječkog Konzervatorskog odjela da “Galeb” zbog povijesne vrijednosti proglasi kulturnim dobrom i nad njim odredi trogodišnju preventivnu zaštitu tijekom koje brod ne smije napustiti hrvatski teritorij. Štoviše, zbog takve odluke grad Rijeka će na dražbi imati pravo prvokupa, no gradonačelnik Obersnel uvjerava da nije ničim utjecao na takav potez Konzervatorskog odjela. \”Na ideju o kupnji tog broda došli smo kada je postalo jasno da će zbog pravomoćne presude Trgovačkog suda u Rijeci o ovrsi brod zbog dugovanja svog vlasnika biti prodan na dražbi. Iako mi je drago što zbog proglašenja ‘Galeba’ kulturnim dobrom grad ima pravo prvokupa, nisam ničim utjecao na Konzervatorski odjel.

Od kada je stigao u Rijeku, ‘Galebov’ život izgleda poput kalvarije, pa se nadam da zbog njegove goleme povijesne i kulturne vrijednosti to više neće biti tako te da će Rijeka uspjeti kupiti ‘Galeba’ i od njega napraviti svojevrsni spomenički muze”, izjavio je Obersnel te dodao da grad ni u kojem slučaju ne namjerava “Galeba” obnavljati tako da on bude spreman za plovidbu, nego ga restaurirati kako bi poprimio nekadašnji izgled sa svim sadržajima koji su na njemu bili u vrijeme kada ga je Tito koristio za putovanja. “Tako obnovljen mogao bi biti pravi spomen-muzej koji će pričati priču o slavnoj prošlosti tog broda. Mislim da bi kao takav brod bio kulturna, povijesna i turistička atrakcija. Ostanak ‘Galeba’ u Hrvatskoj zapravo je naš osnovni cilj, a naravno da kao riječki gradonačelnik navijam za to da ostane u našoj luci”, kaže Obersnel.

On ne poriče da se, osim muzejske, razmišlja i o komercijalnoj vrijednosti preuređenog “Galeba”, te kaže da bi se nakon preuređenja taj brod mogao iskoristiti i za financijski isplative sadržaje poput suvenirnica, kafića, restorana i butika, za koje, tvrdi Obersnel, na”Galebu” ima sasvim dovoljno mjesta. “Uvjeren sam da se s relativno malom investicijom taj brod može zaštititi od daljnjeg propadanja i pokrenuti cijeli proces obnove. Ako grad postane vlasnik ‘Galeba’, voljeli bismo da u suradnji s potencijalnim privatnim partnerima zatvorimo financijsku konstrukciju”, izjavio je riječki gradonačelnik. U ovom trenutku ne postoji nikakvo konkretno idejno rješenje ili plan restauraciji “Galeba”, a ni Obersnel, kao uostalom ni itko drugi, ne zna koliko bi točno novca trebalo za restauraciju broda. Prema nekim neslužbenim procjenama restauracija bi mogla stajati do 10 milijuna dolara, i to u slučaju da se “Galeba” ne namjerava obnavljati za ponovnu plovidbu. Ako bi budući vlasnik baš želio da “Galeb” kao nekad kruži morima, za to bi mu trebalo i do 40 milijuna dolara. Upravo su na toliki iznos, doznaje Nacional, vrijednost potpune obnove “Galeba” procijenili stručnjaci koje je angažirao jedan od najbogatijih europskih biznismena, Hrvat Enver Moralić. Moralić je Nacionalu potvrdio da je namjeravao kupiti nekadašnji Titov brod, te ga koristiti za plovidbu, ali prije svega kao prostor za ekskluzivne prezentacije. No kada mu je rečeno da bi ga ta investicija stajala 40 milijuna dolara, Moralić je shvatio da za toliki novac može kupiti dvije luksuzne jahte pa je odustao od kupnje. Posljednjih dana pričalo se da je za “Galeba” zainteresiran još jedan milijunaš, hrvatski biznismen Goran Štrok. No vlasnik tvrtke Adriatic Luxury Hotels Nacionalu je opovrgao te informacije objasnivši da njegova tvrtka ni on sam nikad nisu razmišljali o kupnji bivše Titove krstarice. Tko god kupi “Galeba” mora biti spreman na to da ne postaje vlasnik nekad luksuzne i u svijetu slavne jahte na kojoj je Josip Broz Tito oplovio svijet i ugošćivao svjetske čelnike, nego devastirane olupine u koju desetke godina nije uložena ni kuna. U to se uvjerila i Nacionalova ekipa koja je obišla brod usidren u riječkoj uvali Martinščici u prostorima brodogradilišta Viktor Lenac. “Galeb” je tamo na istom “mrtvom vezu” još od 2006., kada ga je njegov vlasnik John Paul Papanicolau u Lenac dovezao kako bi ga preuredio u luksuzni ploveći kongresni centar, za što je navodno planirao uložiti 15 milijuna dolara. Dio tog novca namjeravao je zaraditi s “Christinom O” – još jednom slavnom jahtom koja je pripadala Aristotleu Onassisu, koju je grčki brodovlasnik od svoje zemlje otkupio 1998., a potom je doveo u Lenac kako bi bila preinačena u luksuznu charter krstaricu. Za razliku od “Galeba”, “Christina O” doista je preuređena i takva je napustila Viktor Lenac prije stečaja tog brodogradilišta, no njezin je vlasnik Lencu za preuređenje jahte ostao dužan 2,3 milijuna dolara, što je Nacionalu potvrdio stečajni upravitelj riječkog Brodogradilišta Milenko Škrlec. “Osim više od pola milijuna dolara duga za ‘Galeba’, John Paul Papanicolau Lencu je ostao dužan i 2,3 milijuna dolara za preinaku jahte ‘Christina O’. Ona trenutačno ima neke ture po Mediteranu, ali kako je u međuvremenu promijenila vlasnika, zapljena tog broda zbog podmirenja duga Lencu izrazito je komplicirana”, rekao je Škrlec. Bez novca od “Christine O” nije ostao samo Lenac nego i “Galeb”. Zaradom od “Christine O” grčki brodovlasnik navodno je planirao obnoviti Titov brod, no prema onome što su Nacionalu ispričali radnici Lenca, napadi na SAD 11. rujna 2001. utjecali su na rapidan pad biznisa vezanog uz jachting pa Papanicolau nije uspio iznajmiti “Christine O” i tim novcem početi restaurirati “Galeba”. Titova luksuzna krstarica danas je zato prekrivena debelim slojevima hrđe i prašine. Jedan od dvojice njezinih čuvara, kapetan Matejčić, koji na tom brodu boravi svaki dan, kaže kako “Galeb” zadnjih dana ima dosta posjetitelja, no dodaje da je na žalost riječ isključivo o novinarima. Tako je, priča Matejčić, prije Nacionalove ekipe palubom broda šetao novinar srpskog dnevnog lista Večernje novosti i komentirao kako je nekadašnji ljepotan sada samo “za staro gvožđe”. Kapetan Matejčić s tim se ipak ne slaže. Uvjerava nas da je, iako “Galeb” danas više podsjeća na olupinu negoli na nekad slavni brod, čelik od kojeg je izrađen vrhunske kvalitete, a sama izrada kud i kamo bolja od mnogo mlađih brodova. Uz “žešću” obradu i temeljito pjeskarenje, “Galebova” čelična konstrukcija bi, prema mišljenju njegova čuvara, uspjela zadovoljiti čak i suvremene pomorske standarde. Vlasniku broda Matejčić to nikad nije ni mogao reći. “Vlasnika broda nikad nisam ni vidio. Mislim da nije ni dolazio od kada je jahta ‘Christina O’ isplovila iz Hrvatske. Kako je ostao dužan i za obnovu koja je na tom brodu rađena u Lencu, više se nije vraćao. Nije platio ni za ‘Christinu O’ ni za ‘Galeba’ i sada se još žali na postupanje države. Izgleda da misli da može raditi što ga je volja ako je Amerikanac. Inače, taj brod nije za plovidbu, iako ga se i za to da srediti, ali da bi bio spreman izići na otvoreno more, trebalo bi, bar po mojoj procjeni, uložiti bar 30 milijuna dolara.\” No kada bi postao muzej, mnogi bi ga, uvjeren je kapetan, došli posjetiti. “‘Galeb’ je komad povijesti koji nam, eto, leži tu pred nosom. Po njemu su šetali oni koji su krojili povijest svijeta, a ako to nije zanimljivo, ne znam što je”, dobacio kapetan Matejčić dok je Nacionalovu ekipu ispraćao iz prašnjavih hodnika Titova \”Galeba\”.

Povijest Titove jahte

U svijetu poznat kao “Brod mira”, “Galeb” je u službi Josipa Broza Tita preplovio 86.062 nautičke milje u 549 dana, a predsjednik nekadašnje SFRJ njime je posjetio dvadesetak država. Brod dugačak 120 i širok 15 metara, koji pokreću dva Fiatova motora od po 2500 konjskih snaga, izgrađen je 1938. pod imenom “Ramb III” u talijanskom brodogradilištu Ansaldo , a bio je namijenjen prijevozu voća. Pet godina poslije preuzeli su ga Nijemci koji su ga pod imenom “Kibic” koristili za postavljanje mina. Brod je u riječkoj luci potopljen nakon savezničkog bombardiranja, a s dna je izvađen 1946. Tri godine poslije bio je predan Jugoslavenskoj narodnoj armiji nakon čega je u pulskom Uljaniku bio preuređen u luksuznu rezidencijalnu krstaricu Josipa Broza Tita.

Upravo je na “Galebu” Tito planirao osnivanje Pokreta nesvrstanih koji je 18. srpnja 1956. na Brijunima formirao s indijskim vođom Jawaharlalom Nehruom i egipatskim predsjednikom Gamalom Abdelom Naserom. Osim te dvojice svjetskih čelnika, Tito je na brodu “Galeb” ugostio više od stotinu svjetskih političara, među kojima i Winstona Churchilla, Nikitu Hruščova, Moamera el Gadafija i Mahatmu Gandhija. “Galebom” su plovile i zvijezde tadašnjeg showbusinessa pa su se tako s Titom na njegovoj jahti družili i Elizabeth Taylor, Sophia Loren i Richard Burton. Sva “velika” imena koja su bila posjetitelji Titova broda bila su urezana na pločama postavljenim na palubi, no njih je sadašnji “Galebov” vlasnik skinuo i pohranio zajedno s Titovom bistom i drugim dragocjenostima s tog broda.

Komentiraj

Source:Marina Biluš