Povijesni summit NATO-a: Savez nadišao unutarnje razlike, pokazao snagu i proširio se

Završio je dvodnevni summit NATO-a u Madridu, koji je već nazvan povijesnim. Nakon probijanja turske blokade vezane za ulazak Švedske i Finske u NATO, te će dvije zemlje idući tjedan potpisati protokol o ulasku u Savez. Osim širenja na sjever Europe, NATO će zbog Rusije, koja je nazvana izravnom prijetnjom, znatno ojačati svoje istočno krilo.

Iz ovog summita NATO izlazi veći – za dvije velike vojno snažne demokratske države – Finsku i Švedsku. Uskoro će imati 32 članice. Isto tako, kako je nizozemski premijer Rutte rekao, NATO se vratio k sebi – onome u čemu je najbolji, a to je obrana euroatlantskog prostora, ocijenio je HTV.

Na ovom je summitu, kaže, predstavljen novi model obrane cijelog istoka Europe. Vidjela se i zapadna solidarnost na djelu prema Ukrajini, rečeno je toj zemlji da može računati na vojnu i financijsku pomoć kolikogod bude bilo potrebno.

Pokazao je NATO i globalne ambicije. Prvi puta u povijesti su zemlje azijsko-pacifičkog područja pozvane kao partneri na NATO summit i s njima se razgovaralo o problemu jačanja Kine. NATO je također pokazao i osjetljivost prema državama kao što su Gruzija, Moldavija, BiH, koje su izložene utjecaju Rusije i trebaju zbog toga snažnu političku potporu. Vidjeli smo NATO koji je sposoban nadići svoje unutrašnje razlike, pokazati snagu i proširiti se i to su tri najvažnije poruke ovog summita.

Čelnici NATO-a na summitu u Madridu donijeli su dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost. Upućene su pozivnice za članstvo Švedskoj i Finskoj. Donesen je ključni dokument, Strateški koncept, kojim su zacrtane smjernice za buduće djelovanje u sklopu Saveza. Švedska i Finska potpisat će u utorak protokol o pristupanju NATO-u – ističe glavni tajnik Saveza.

– Poželjeli smo im dobrodošlicu u naš savez i spremni smo, naravno, za sve mogućnosti. Istodobno, mislim da ono što sada gledamo u Ukrajini pokazuje da je Rusija potpuno usredotočena na taj rat, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Sjevernoatlantski savez nastavit će podupirati Ukrajinu. Šef NATO-a upozorava na rizik od totalnog rat s Rusijom.

– Ujedno znamo i da se situacija može pogoršati ako se ovo pretvori u totalni rat između Rusije i NATO-a. U tom slučaju vidjet ćemo smrt i destrukciju na razini koja je mnogo gora od onog što gledamo u Ukrajini, rekao je Stoltenberg.

Joe Biden najavio je da će SAD pojačati vojne snage u Europi. Sjedinjene Države šalju Ukrajini oružje vrijedno 800 milijuna dolara.

– Branit ćemo svaki pedalj teritorija NATO-a. Bit ćemo uz Ukrajinu. Cijeli NATO bit će uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno, kako bismo osigurali da je Rusija neće poraziti, rekao je Joe Biden.

Rusija će odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi postrojbe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

– Da budemo jasni, najbolji način za nas je imati argumente za naše vrijednosti u svijetu, da se granice mogu mijenjati jedino primjenom međunarodnog prava. Najbolji je način svijet uvjeriti u to da Putin ne smije uspjeti u Ukrajini, rekao je Boris Johnson.

Šefovima država i vlada članica NATO-a u Madridu se obratio i predsjednik Milanović. Ističe kako potpuno razumije želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu, no poručuje da će destabilizacija BiH imati ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO.

Milanović na summitu NATO-a: “Potpuno razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu”

– Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao što mi pažljivo slušamo vas. Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju, poručio je Zoran Milanović.

Na margini summita održan je i poseban sastanak ministara obrane o zapadnom Balkanu. Na njemu je sudjelovao i bosanskohercegovački ministar obrane.

– Za mene je najvažnije da je podržan paket potpore za BiH, kao i za sve druge zemlje, članice NATO-a koje su trenutačno ugrožene agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, rekao je Sifet Podžić, ministar obrane Bosne i Hercegovine.

Jedno od pitanja koje se našlo na stolu jest koliko članice Saveza izdvajaju za obranu.

– Zemlje shvaćaju da moraju trošiti više. A u našem slučaju to znači ispuniti i biti spreman premašiti cilj koji smo si postavili prije deset godina da svi troše 2% BDP-a na obranu. Britanija će do kraja ovog desetljeća izdvajati dva i pol posto BDP-a za obranu, rekao je Boris Johnson, britanski premijer.

Johnson je najavio da će britanska vlada dati još milijardu funti vojne potpore Ukrajini kako bi se obranila od ruske invazije.

Komentiraj